Shopping day - FIS Žepče
Klikni za detalje!

 

Utjecaj planinarstva na čovjeka je fizički i psihički. Pod utjecajem planinarstva čovjek doživljava promjene koje nastaju uslijed fizičke aktivnosti, klimatskih faktora i psihičkih doživljaja. Na velikim alpinističkim izletima i ekspedicijama ti su utjecaji i promjene veoma jaki.

Veliki fizički napor  utječe na tjelesne funkcije i  na unutarnje organe  te se manifestira nizom  pojava kao što su ubrzano disanje, ubrzan puls, zagrijavanje tijela s jakim znojenjem, ubrzanim krvotokom itd. Broj crvenih krvnih zrnaca, koji su nosioci kisika neophodnog za sve životne funkcije, se povećava tijekom uspona na visoke planine. Od prosječnih 4 milijuna  crvenih krvnih zrnaca u  jednom cm3   krvi , taj se broj dužim ili pak češćim boravkom  na našim planinama penje na 6 pa čak  i 8 milijuna.
Redovitim planinarenjem planinar stječe veliku tjelesnu sposobnost. Njegovo tijelo se postupno navikava na veće planinarske napore i reagira mnogo  mirnije. On se tada ne zadiše toliko, znoji se manje, njegov puls je mirniji. Povratkom u dolinu njegova snaga je visoko iznad potrebne,  energija i volja za radom nemjerljivo veća, a uloženi fizički i intelektualni  trud gotovo zanemariv. Zato se planinarstvo preporuča onima koji se bave lakšim fizčkim poslovima ili posebice intelektualnim radom, sjedeći tijekom tjedna za radnim stolom, ne vršeći nikakav tjelesni rad.

Planinar je izložen utjecaju klimatskih faktora, naročito u visokim planinama. Jako sunce, rijetki planinski zrak, temperaturne razlike, vlaga i obilje padavina, vjetrovi, električna pražnjenja munja itd., imaju veliki utjecaj na organizam planinara. Na taj način se učvršćuje stabilnost i izdržljivost , a svakodnevne teškoće i problemi postaju lakše  rješivi.
Utjecaj planinarstva na čovječju psihu je također veliki. Zato se planinari odlikuju mnogim psihičkim osobinama koje se tijekom bavljenja planinarstvom razvijaju. Tako oni pokazuju: istrajnost, upornost, izdržljivost, hrabrost, opreznost, borbenost, odvažnost, druželjubivost, discipliniranost, sigurnost u  sebe i svoje  mogućnosti.
U sportu se traži pobjeda protivnika ili postavljanje rekorda. S toga se sportaš sav usredsređuje na psihičko i fizičko savladavanje sportskih napora i prepreka uz stalno prisutan imperativ pobjede. On nema mogućnosti da pri tome svoju pozornost usmjeri na drugu stranu, jer bi se to negativno odrazilo na ishod borbe. Mačevalac gleda protivnika i pazi na svaki njegov pokret, stalno misleći kako se obraniti od napada i zadati udarac. To isto čini i nogometaš, boksaš, košarkaš kao i većina drugih sportaša.
Planinar, međutim, i za vrijeme najtežeg uspona hodanja i pješačenja  razmišlja, razgovara, zabavlja se katkad toliko da i ne zapazi koliko je kilometara prešao i da je već blizu cilja. Dakle i za vrijeme najtežeg fizičkog napora, on može slobodno razmišljati o čemu hoće, promatrati okoliš, uživati u prirodnim ljepotama. Njegov intelekt je cijelo vrijeme slobodan. U tome je velika prednost planinarstva nad mnogim sportovima i zato je bavljenje planinarstvom i  svojstvenije  osobama  višeg intelektualnog stupnja.

Iz tih razloga, planinarstvo postaje sve masovniji pokret civiliziranih i kulturnih ljudi, zato se ono i širi u našoj sredini i zato ga treba preporučavati  ljudima sa medicinskog gledišta. Visinski zrak povoljno utječe na rad srca i cirkulacioni aparat, povećava se broj crvenih krvnih zrnaca i hemoglobin.


Planinarenje povoljno djeluje na probavu, pojačava oksidaciju hranjivih tvari i uravnotežuje metabolizam te  smanjuje gojaznost. Istovremeno pojačava potrebu za hranom što je značajno za slabije osobe. Djeluje povoljno na rad želučanih žlijezda, pa nestaju nervozne pojave katara i prejako izlučivanje želučane kiseline.

Pojačani rad svih organa jača mišiće i zglobove. Smanjuje se taloženje masnoća, a pojačani  apetit povećava količinu bjelančevina u mišićima.
Ultraljubičasti zraci do određene jačine povoljno djeluju na organizam, povećavaju mu otpornost prema mnogim infektivnim bolestima, poboljšavaju regeneraciju tkiva. Sunčanje stimulativno djeluje na endokrine žlijezde i neurovegetativni sustav uspostavljajući njegovu ravnotežu. Sunčanje popravlja malokrvnost, ublažava umor i opću tjelesnu iscrpljenost, povećava intelektualnu moć čovjeka. Pojačano znojenje omogućava bržu  razmjenu materija i pročišćavanje organizma, ubrzano disanje i tjelesni napor razvijaju i proširuju disajne organe,  a širina vidika i sloboda u pokretima i prostoru pomaže u liječenju depresivnih stanja.

Obilje šumskih plodova i samoniklog jestivog bilja i gljiva omogućuje kvalitetnu dopunu ili promjenu u jednoličnom i najčešće nezdravom načinu ishrane. Ljekovita  svojstava planinskih biljaka oduvijek su poznata čovjeku. Njihovo  korištenje poboljšava zdravstveno a njegovo izučavanje intelektualno stanje čovjeka.



Malo što se na svijetu može u ljepoti mjeriti sa prirodom. Težnja za lijepim je i prirodna težnja svakog čovjeka. Boravkom u prirodi, posebice na planinama gdje su prirodne ljepote  još netaknute, omogućava i umjetničku nadgradnju ljudskog intelekta.

Sve u svemu, planinarstvo se može smatrati jednom nadasve zdravom i korisnom aktivnošću.


(0 glasova)

Autor teksta

Mirko Matijević

Rođen 2.3.1961. u malom selu Matijevića brdo, a od treće godine živio u Fojnici- Općina Maglaj. U Maglaju završava osnovnu školu i Gimnaziju, te 1979. godine upisuje studij u Sarajevu.
Prelijepe sarajevske planine i dobri ljudi planinari čine da mu planinarstvo postane više od slobodne aktivnosti. Kao mladi ali neuobičajeno aktivni planinar, uspješno vodi planinarsku sekciju na Poljoprivrednom fakultetu, gdje biva zapažen od Predsjedništva Univerzitetskog planinarsko skijaškog društva „Bukovik“ koje ga 1981. godine imenuje tajnikom Društva.

Stupanjem na ovu dužnost, intenzivira svoju planinarsku aktivnost, završava školu planinarskih vodiča i tečaj alpinizma, inicira i rukovodi većinom aktivnosti planinara Sarajevskog univerziteta, organizira brojne planinarske izlete, pohode, ekspedicije, sudjeluje u istraživačkoj djelatnosti Društva, aktivno sudjeluje u izgradnji i obnovi planinarskih objekata, markiranju planinarskih staza, akcijama spašavanja u planini, organizaciji kupa Univetziteta u skijanju i planinarskoj orijentaciji, kao član tehničke službe u pripremama i organizaciji Zimskih olimpijskih igara 1984.

U Sarajevu živi, radi i planinari do 1990. godine, kada dobija radno mjesto nastavnika u Zavidovićima, a sljedeće godine u Žepču gdje živi i radi i danas.
U Žepču nastavlja svoju planinarsku aktivnost, utemeljuje 1999. godine Planinarsko društvo „Vis“, inicira izgradnju i gradi planinarski dom na Matinskom visu, vodi planinarske škole, ljetne kampove, kao predsjednik Društva organizira brojne planinarske i skijaške izlete i ekspedicije u domaća i inostrana gorja. Od 2003. do 2011. godine obnaša dužnost Ptredsjednika Planinarskog saveza Herceg- Bosne, planinarske asocijacije koja okuplja preko 30 planinarskih društava diljem BiH.

Tijekom svoga tridesetpetogodišnjeg bavljenja planinarenjem ističe kako jako mali broj vikenda nije aktivno proveo u planini. Za to vrijeme je prepješačio na desetine tisuća kilometara, sudjelovao u gradnji i obnovi preko 20 planinarskih domova, markirao preko 100 kilometara planinarskih staza i transverzala, uspješno organizirao i realizirao oko 1000 planinarskih izleta, pohoda i ekspedicija, organizirao preko 50 planinarskih škola i tečajeva, sudjelovao u brojnim akcijama spašavanja u planini, sudjelovao u organizaciji desetina planinarskih manifestacija veći razmjera, organizirao brojne izložbe planinarske fotografije, izložbe gljiva, minerala i kristala. Tijekom svojih boravaka u planinama stekao je brojna znanja i iskustva, poznaje preko 1000 vrsta gljiva , a bere i konzumira preko 300 vrsta, dobar je poznavalac ljekovitog bilja, planinske flore i faune, posjeduje vlastitu zbirku od preko 400 primjeraka stijena, kristala i minerala. Planinariti i zavoliti planinarenje, naučio je na tisuće djece i odraslih, aktivni je planinarski vodič, skijaš i spasavalac, odlično poznaje sve planine BiH i šireg okruženja, a ponosan je na tisuće planinarskih prijatelja diljem svijeta.
Iz planine je uzimao koliko je morao, a planini ostavljao koliko je mogao, i nada se tako nastaviti, dok ga noge i zdravlje budu služili.