FIS - Kolekcija jesen / zima 2017 Preduhitrite hladnoću sa STIHL kvalitetom!

 

Ako želite imati više samopouzdanja, ili imati više prijatelja, ili imati više novca ili općenito biti sretniji, potrebno je sebi postaviti neke konkretne kratkoročne, ali i dugoročne ciljeve. Ako nemaš nikakav cilj, čemu se nadaš? Vrlo lako tako možeš postati lijen i bezvoljan. Ali ako postaviš sebi neki cilj i ostvariš ga, automatski ćeš biti i zadovoljniji sam sobom.

Prvi korak glasi: Postavi si ciljeve.

Prvo ide „kiša ideja“.  Na primjer, „želio bih se zbližiti s određenom osobom“. Ili „želio bih svake sedmice vježbati“. Ili „želio bih smršati“. Ili „želio bih sebi kupiti određenu stvar“…
Uglavnom, zapišemo na papir što više ideja. Nakon toga razmislimo o svojim idejama. Sagledamo koji ciljevi su najinteresantniji, koji nam cilj izgleda najteži, a koji bi nama emocionalno najviše značio i donio važnu psihološku dobrobit.
Nakon toga odredimo redoslijed. Znači poredamo ciljeve onim redoslijedom kojim ih želimo ostvariti. Znači postavite ciljeve, zapišite ih i često ih čitajte. Svakodnevno se podsjećajte zašto ti je svaki cilj važan!

Drugi korak glasi: Napravi vrlo konkretan plan.

Cilj treba zapisati. Zadati sebi rok do kada želiš da ostvariš taj cilj, jer u protivnom to je samo slovo na papiru i ništa više. Pažljivo isplaniraj korake. Unaprijed pokušaj predivjeti moguće poteškoće i nađi rezervni plan kako bi ih mogao riješiti. Ojačaj svoj karakter. Nemoj na prvoj prepreci odustati.
Napiši sebi izjavu: „Ja NN odlučio sam čvrsto da ću dati sve od sebe kako bih ostvario svoj cilj.“ Potpiši izjavu i napiši datum.
Naravno, ipak treba savjetovati određenu fleksibilnost i prilagodljivost, pogotovo kada radimo na ostvarenju konačnog cilja. Ali bitna je inteligentna ustrajnost, jer uporni ipak pobjeđuju. Ukoliko je cilj zahtjevniji, veće je i zadovoljstvo kada ga ostvarimo.
Upotrijebi maštu. Nađi miran kutak za svoj maštoviti trenutak. Zamisli sebe kako si već ostvario svoj cilj. Zamisli samo kako ćeš se dobro osjećati. U mislima pređi svaki pojedini korak. Zamisli kako korak po korak ostvaruješ svoj cilj i kako ćeš se dobro osjećati kada ga konačno ostvariš. Oslobodi pobjedničku snagu u sebi. Odaberi pozitivan mentalni stav: „Ja to mogu!“.  Misli dobro o sebi.

Treći korak: Kreni! Hajde, kreni naprijed u akciju! Sa riječi na djela! Planovi vrijednog sigurno donose korist.

Nađite učitelja, mentora ili trenera koji će vam pomoći da ostvarite svoje Životne želje. Ta pomoć je naročito važna pogotovo u početku, da steknete znanje, savladate vještine i izdržite napore i poraze tokom svog putovanja ka uspjehu.

Družite se s ljudima koji imaju iste ciljeve. Napravite svoju zbirku inspirativnih priča ili izrežite iz novina članke koji govore o osobama koje su uspjele. Tako na primjer u svom članku „U potrazi za savršenstvom“ košarkaška zvijezda Michael Jordan piše: „Želim biti najbolja osoba i igrač kakav mogu postati, ali svemu prilazim korak po korak. Tačno znam kamo želim poći i usredsređujem se na to da onamo stignem. Kad dosegnem tu razinu, stičem malo više samopouzdanja. Svaki uspjeh vodi do sljedećega. Moj je stav 'pokaži mi, pomozi mi, usmjeri me'...“

Većinu pojedinca motivira uspjeh. Razlomite izazov u sitnije korake. I za svaki uspjeh se nagradite. Puno manjih uspjeha daje vjetar u leđa - da vi to možete, da ste uspješni. Recite sebi: „Vidi me, ma bravo Ja! Super!“
Budite zahvalni, a nikako oholi!

Svaka zahvala pripada dragom Bogu, što me nadario, što me nadahnuo, što mi je dao zdravlje i sposobnost. Hvala divnim ljudima koji me podržavaju. Ko nije zahvalan ljudima, nije ni Bogu.

A opet, opet pojedinci uspijevaju – baš iz inata?! Inat ih motivira. Znate onu uzrečicu: „E sad ćeš vidjeti!“  

„Ukoliko ne dobijte ono što želite, to je siguran znak da to zapravo niste doista željeli.“ (Rudyard Kipling)

A ako ste uspjeli, sve ove informacije i iskustva iskoristite za postavljanje budućih ciljeva. Ako ste negdje griješili, pa i to vam je neka povratna informacija.

Imate prava na svoje snove! Hrabro i znano, naprijed!

Lijep pozdrav, mr. Selimović Elharun
klinički psiholog

(2 glasova)

Autor teksta

Elharun Selimović

Selimović Elharun rođen je 02.09. 1961.g. u Žepču, Bosna i Hercegovina. Osnovnu školu završio u Žepču, a gimnaziju u Zavidovićima. Na Odsjeku za psihologiju u Zagrebu završava studij Psihologije, kao jednopredmetne grupe nauka.Nakon završavanja studija psihologije Selimović Elharun zapošljava se prvo u Centrima za socijalni rad na području Žepča, Zavidovića i Maglaja (na poslovima psihološkog savjetovanja, delinkvencije, poremećaja ponašanja, ometenosti u razvoju). Od 1990.-1993. godine radi u Neuropsihijatrijskom dispanzeru Regionalnog med. centra “dr. Safet Mujić” u Mostaru gdje radi u svojstvu kliničkog psihologa.
1991. god vodi, kao terapeut Klub liječenih alkoholičara u Mostaru.

Istraživao rasprostanjenost alkoholizma i drugih ovisnosti u zapadnoj Hercegovini. Istoimeni naučno-istraživački projekat prezentirao na Kongresu alkohologa održanog u Skoplju, 1991.g.
1991. objavio knjigu “Nikotin, alkoholizam, i droga” u izdanju Saveza klubova liječenih alkoholičara, Mostar.
Od jula 1992.g. radio sa vojnicima, izbjeglicama, ranjenim, zlostavljanim i silovanima u ratu.
Od 1996.g. pa do danas radi kao klinički psiholog u Općoj bolnici Konjic.
Još u toku studija psihologije Selimović Elharun je ispoljio interesovanja za naučni i stručni rad. Broj i karakter seminara iz psihoterapije (kibernetske, Balintove grupe, grupne analize, kognitivne terapije) zatim trening programi iz Post-trauma terapije, supervizije psihoterapije i mentalnog zdravlja u zajednici koje je uspješno pohađao i završavao, pokazatelji su naglašene potrebe za znanstvenim usavršavanjem. Učestvovao je u većem broju stručnih i naučnih skupova gdje je objavio veći broj radova na temu ovisnosti i tretmanu iste, te aktualizirao probleme javnog zdravstva, zatim invalida, duševnih bolesnika (Kongres alkohologa u Skoplju 1991. g; 6. i 7. Alpe-Adria konferencije, (Opatija) IV dani javnog zdravstva u BiH (Travnik) itd.)

Svoj radni angažman u zvanju asistenta, a potom predavača za psihologiju, započeo je na Pedagoškoj akademiji Univerziteta “Džemal Bijedić” u Mostaru od novembra 1997.g. U međuvremenu je specijalizirao traumatsku psihologiju 1999. g. u Odsjeku za psihologiju u Sarajevu i stekao stručno zvanje: specijaliste traumatske psihologije.
2002.g. izabran je za predavača psihologije na Pedagoškoj akademiji (sada Nastavničkom Fakultetu) u Mostaru. U tom periodu je izabran za sudskog vještaka psihomedicinske struke u Hercegovačko-Neretvanskom kantonu.

U toku sedmogodišnjeg angažmana kao predavača psihologije publicirao je slijedeće knjige: “Opća psihologija” (Mostar, 1997.),
“Osnovi razvojne i pedagoške psihologije” (Mostar, 2001.); udžbenik za srednje škole “Opća psihologija” (Fojnica, 2001.) Istražujući veze između religije i nauke napisao je knjige: “Ogledi o duši”; “Čudesna nemoć napetosti”
2007.g. uspješno je odbranio magistarski rad na Odsjeku za psihologiju u Sarajevu na temu silovanja u ratnim i mirnodopskim okolnostima, i stekao naučni stepen Magistra psiholoških nauka. Ambicija mu je nastaviti svoj daljnji naučni angažman u pravcu doktorata psiholoških nauka. Dugogodišnji je koordinator Općinske radne grupe za borbu protiv ovisnosti na području općine Konjic. Kontinuirano provodi projekte primarne prevencije bolesti ovisnosti na području ovog grada. Autor je brošure: “Uloga roditelja u borbi protiv ovisnosti”. Predsjednik je kantonalne komisije za kategorizaciju djece ometene u psihofizičkom razvoju, te se u posljednjih sedam godina intenzivno bavi problematikom i tegobama ove djece. Inkluzija i poboljšanje edukacijskih mogućnosti takve djece su predmet njegova sadašnjeg i najčešćeg interesovanja.