FIS - Kolekcija jesen / zima 2017 Preduhitrite hladnoću sa STIHL kvalitetom!

 

U ovom tekstu bit će riječi o genetskom pomaku (genetski drift) naučnoj činjenici koja bi, da se prihvati i da se bolje objasni ljudima, bitno uticala na organiziranje ljudskog društva što bi dovelo do boljeg zdravlja ljudi, a u velikoj mjeri bi se smanjio broj ratova i neprijateljstava unutar ljudske vrste. Konkretnije bit će riječi o posljedicama stvaranja zatvorenih ljudskih zajednica na kvalitetu života i zdravlje ljudi. Živim u sredini gdje se stvaranje takvih zajednica zdušno zagovara od strane različitih grupa unutar BiH i izvan nje. Prednjače, naravno, političari, ali i oni koji za sebe tvrde da najbolje razumiju Božji plan i tumače ga drugima. I sve u ime tobožnje dobrobiti onih koje zastupaju.

Primjeri i posljedica

Genetski pomak nastaje kad unutar neke izolovane grupe dolazi do razmjene gena što za posljedicu ima nestanak nekih gena i smanjenje genetske raznolikosti unutar te grupe. Direktna posljedica gubitka gena je nemogućnost prilagođavanja na djelovanje okoline i češće obolijevanje i veću smrtnost unutar takvih izolovanih grupa. Efekti genetskog pomaka su brži i izraženijih kod malih zajednica i kod njih se već nakon nekoliko generacija razvija neotpornost na uticaje iz vana kao i veliki broj nasljednih bolesti.

Druga stvar koju genetski pomak uzrokuje je gomilanje oštećenih gena koji se prenose na naredne generacije, koji onda proizvode proteine koji ne zadovoljavaju funkciju za koju su zaduženi. Sva živa biće od oba roditelja nasljeđuju po jedan gen. Ukoliko je kod jednog roditelja određeni gen oštećen najčešće ne dolazi do problema budući da zdrav gen od drugog roditelja normalno funkcionira. Problem nastaje kad je isti gen oštećen kod oba roditelja i tad kod njihovih potomaka dolazi do razvoja bolesti. Kod ovih izolovanih zajednica kod kojih su svi članovi izloženi djelovanju istih faktora okoline, tako da je sve više slučajeva kad su kod oba roditelja oštećeni isti geni.

Primjera posljedica genetskog pomaka ima dosta. Tako, naprimjer, kod pripadnika konzervativne kršćanske grupe u Sjevernoj Americi ( amiši ) ima jako mnogo oboljelih od mišićne distrofije, dok je nizak rast gotovo pravilo u ovoj zajednici. Kod Aškenazi židova, čiji preci potječu iz Sjeverne, Srednje ili Istočne Europe, žene često oboljevaju od raka jajnika i raka dojke, a unutar ove grupe dosta djece se rađa sa tzv.  Tay-Sachsovim sindromom. Radi se o je nasljednom poremećaju kojeg karakteriše nedostatak enzima koji razgrađuje neke od masti i ovaj defekt ima za posljedicu nagomilavanje masti u stanicama što uzrokuje oštećenje mozga i tešku mentalnu retardaciju. Bolest se nasljeđuje recesivno, što znači da oba roditelja treba da budu nosioci mutiranog gena da bi se bolest manifestovala. Velika većina djece koja boluju od Tay-Sachsovog sindroma umiru do 4. godine života.  

Dobar primjer posljedica gubitka genetskih resursa i prenošenja oštećenih gena na potomstvo, imali smo kod kraljevskih europskih obitelji koji su se ženili i udavali isključivo između sebe, što je za posljedicu imalo česte duševne bolesti i hemofiliju, oboljenje kod kojeg dolazi do teških krvarenja i nakon najmanjih povreda.
Smatra se da su neke stare civilizacije izumrle upravo zbog svoje izoliranost od drugih ljudi.

Efekti genetskog pomaka mogu se vidjeti i kod stvaranja biljnih i životinjskih sorti od strane čovjeka, gdje se teži dobivanju jedinki koje daju veće prinose, više mlijeka i mesa itd. Pri tom dolazi do stvaranja potpuno neotpornih organizama koji u prirodi ne mogu opstati bez pomoći ljudi. Teško je vjerovati da su biljne i životinjske vrste koje ne mogu opstati bez ljudske intervencije i koje su uz to opterećene velikom količinom zaštitnih sredstava, dobre za ljudsku ishranu. Stvaranje ovih organizama pravda se borbom protiv gladi u svijetu. Neko je rekao da problem gladi u svijetu nije nastao zbog toga što ne možemo nahraniti gladne, nego zato što ne možemo nahraniti site, a gladnih će biti dok god su odnosi među ljudima ovakvi kakvi jesu, bez obzira koliko povećavali proizvodnju hrane.

Moguće posljedice genetskog pomaka u BiH

Uprkos ovim jasnim signalima iz prirode, ili ako Vam je draže Božjim znakovima, koji su od nauke prepoznati i koji jasno ukazuju na to da su zatvorene zajednice, prije ili kasnije, osuđene na nestanak, o ovoj opasnosti u BiH se ne govori. Naprotiv, političke i vjerske vođe ( čast rijetkim izuzecima ) čine sve da spriječe bilo kakvo zbližavanje ljudi unutar BiH. Svjesni da je svaka inicijativa, koja ima za cilj zbližavanje naroda koji žive na ovom prostoru, prijetnja njihovoj vlasti, oni se žestoko obrušavaju na one koji ovakve inicijative pokreću i podržavaju. Dobar primjer je reakcija na nedavno objavljenu ,,Deklaraciju o zajedničkom jeziku,,. U ovoj deklaraciji, koju su potpisali brojni intelektualci sa prostora ex Jugoslavije stoji da se u BiH, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Srbiji koristi zajednički, standardni jezik policentričnoga tipa, odnosno da narodi u ovim državama govore 4 varijante istog jezika.     

I, mada potpisnici spomenute deklaracije ne spore svakom od naroda da jezik kojim govore nazovu kako žele, reakcije su bile potpuno neprimjerene težini jedne ovakve inicijative, pa se išlo dotle da se i sam razgovor o mogućnosti da se radi o jednom jeziku naziva provokacijom, pokušajem majorizacije, agresijom, ili čak izdajom.
Od objavljivanja deklaracije o zajedničkom jeziku prošlo je tek oko 2 mjeseca i rano je procjenjivati njene efekte, ali je dobro da je konačno neko rekao ono što je očigledno; da se ljudi na ovim prostorima savršeno dobro razumiju i da im za međusobnu komunikaciju nisu potrebni prevodioci. Svi oni bez ikakvih problema čitaju novine, knjige ili gledaju tv-emisije bez obzira da li dolaze iz BiH, Crne Gore, Hrvatske ili Srbije.

Nevjerovatno je koliko bi jedan tako mali ustupak ( ako se reći istinu može nazvati ustupkom ) pomogao svima koji žive na ovim prostorima, a posebno nama u BiH, jer se kod nas više nego bilo gdje jezik koristi kao argument za segregaciju djece što je i dovelo do  stvaranje tzv. dvije škole pod jednim krovom. Razdvajanje djece u školama ima za cilj uskratiti im da se bolje upoznaju, a  kakvi god rezultati tih upoznavanja bili ne mogu dovesti do lošijih odnosa nego što su sad. To i brine one koji čine sve da tu djecu izoliraju  jedne od drugih.

Primjer manipulacije jezikom kojim svi mi govorimo, samo je jedan od mnogih koji se koriste kao sredstvo podjele i zatvaranja ljudi unutar malih izolovanih zajednica. Malo je prirodnih zakona koji tako direktno pokazuju koje je društveno uređenje i koji su odnosi među ljudima, pogubni za njih. Ne promijenimo li radikalno odnos jednih prema drugima, našim potomcima, usljed gubitka genetskih resursa i smanjenog genetskog potencijala, prijeti nestanak.  Koliko god to čudno zvučalo, mi koji živimo danas, svojim načinom života i odnosu prema drugima direktno utičemo na zdravlje budućih, još nerođenih generacija, tačnije naših unuka i praunuka i njihove djece. 

(0 glasova)

Autor teksta

Dragan Trogrlić

Dragan Trogrlić - direktor firme "Dren" d.o.o. Žepče

E-mail: info {at} dren-trogrlic.com
dragan.trogrlic {at} tel.net.ba
Adresa:
Bukovik 3
72230 Žepce B & H

Kontakti:

Phone/fax: ++387 (0) 32 881-774
Mob: ++387 (0) 61-461-517

WEB: www.dren-trogrlic.com

Web stranica: dren-trogrlic.com