Tehnoteka Žepče

FIS - Klikni za detalje

 

Nema nikakve sumnje da su antibiotici spasili više života nego bilo koji drugi lijek. Ipak njihova pretjerana upotreba može imati i ozbiljne posljedice na zdravlje. Već dugo postoje sumnje da dugotrajno uzimanje antibiotika uzrokuje razna oboljenja probavnih organa uključujući i zloćudne tumore, ali tek je rad američkih istraživača sa instituta u Bostronu ( link: 10.1136/gutjnl-2016-313413 ) objavljen sredinom 2017.g, nedvosmisleno pokazao da dugotrajno uzimanje antibiotika značajno pojačava rizik za razvoj raka debelog crijeva. Ovo su rezultati istraživanja koji su objavljeni nakon dugogodišnjeg praćenja pacijenata kojima su propisivani antibiotici od strane liječnika, međutim mnogo veći problem je unošenje antibiotika putem hrane, o čemu se danas malo govori. 

Antibiotici u hrani

Ubrzo nakon početka primjene antibiotika u liječenju ljudi, počela je njihova korištenje i u liječenju životinja. Tako se na primjer u nekim zemljama Zapadne Europe i USA antibioticima tretira blizu 20% muznih krava,  prije svega za liječenje upale mliječnih žlijezda ( mastitis ). Nakon što je liječenje završeno, antibiotici se još određeno vrijeme zadržavaju u vimenu i izlučuju mlijekom. Zato veterinari i agronomi stočari moraju voditi računa o tome da se, nakon završenog liječenja, pouzdanim analitičkim metodama utvrdi kad je mlijeko u potpunosti oslobođeno antibiotičkih ostataka i tek tad ga pustiti u promet. Na žalost to se vrlo često ne poštuje tako da ljudi konzumiranjem mlijeka od ovako liječenih krava, često bivaju izloženi ostacima antibiotika.

Nekontrolisano unošenje ovih lijekova putem hrane se značajno povećalo nakon otkrića da pojedini antibiotici doprinose rastu i razvoji domaćih životinje, pa se danas oni više koriste u tu svrhu nego u liječenje bolesnih životinja. Istraživanja rađeno 2001.g. (autori studije bili su Mellon M, Benbrook, 2001.g,) pokazala su da se od ukupnog broja proizvedenih antibiotika, preko 80% koristi u uzgoju životinja posebno kod kokoši, goveda i svinja. Izloženost čovjek ovim lijekovima dodatno se  povećala njihovim uvođenjem u liječenje biljaka. Ovo je posebno opasno jer se antibiotici u tretmanu biljaka primjenjuju prskanjem pa stoga postoji opasnost širenja zrakom.

Prema nekom procjenama u 2010.g. za potrebe poljoprivrede je potrošeno je 63200 tona antibiotika, a očekuje se da će se do 2020.g. njihovo korištenje povećati za oko 60%.

Štetno djelovanje antibiotika ostvaruje se direktno putem oštećenja funkcije jetre i bubrega i, u puno većoj mjeri, indirektno tako što uništavaju tzv. dobre bakterije ( probavna mikroflora ) koje žive u našem probavnom traktu. Bakterije koje sačinjavaju probavnu mikrofloru igraju važnu ulogu u normalnom funkcionisanju imunog sistema, pravilne probave i metabolizma u cjelini., tako da se svako oštećenje naše mikroflore odražava i na zdravlje. Ako je  oštećenje probavne mikroflore značajno, dolazi do pojave različitih probavnih problema kao što su alergije, pretilost ( debljanje ), različite upalne bolesti crijeva, celijakije i rak debelog crijeva.

Izloženost djece antibioticima

Normalna crijevna flora od ključnog je značaja za zdravlje i normalan razvoj djece. Prilikom rođenja probavni sustav djece je potpuno sterilan, ali ubrzo dolazi do njegove kolonizacije različitim bakterijama koje sačinjavaju našu probavnu floru. Kod djece čije su majke u trudnoći bile izložene djelovanju antibiotika, kao i kod djece koja su u prvim mjesecima života iz bilo kojeg razloga bila u dodiru sa ovim lijekovima, probavna flora se razvija sporije i često je odnos bakterija koje je čine poremećen, što se odražava na zdravlje djeteta. U prvih nekoliko mjeseci crijevna flora bitno utiče na  sazrijevanje imunološkog sustava, odbranu od alergija, sintezu vitamina, kao i sprječavanje drugih mikroorganizama da nasele probavni sustav djeteta.

Pokazalo se da je majčino mlijeko stvara najbolje uslove za kolonizaciju probave dobrim bakterijama. Osim toga njegova vrijednost je zaštitna jer novorođenom djetetu daje imunoglobuline i antitijela koji ga štite od infekcija u prvim mjesecima života.     Brojni radovi objavljeni u posljednjih desetak godina pokazuju da su mnoge bolesti kod djece povezane sa oštećenom ili nedovoljno razvijenom probavnom florom.  Najviše je dokaza o vezi između poremećene crijevne flore i nastanka dijabetesa tip-1, skleroze multiplex, astme, alergijskog rintitisa, ekcema, te različitih upalnih crijevnih bolesti, uključujući kronovu bolest i ulcerozni kolitis. Najčešća bolest koja se pojavljuje kod male djece sa oštećenom probavnom florom je akutni infektivni proljev koji u pravili traje 2-3 sedmice i gotovo je siguran znak da sa crijevnom florom nešto nije u redu, a prvi mogući razlog je izloženost djeteta antibioticima putem hrane. Zbog svega navedenog od najvećeg je značaja prehrana djece i izbjegavanja rizika da se djeci da hrana zagađena antibioticima.

U tom smislu roditeljima novorođenčadi i male djece se preporučuje da, barem za djecu, uzimaju mlijeko i mliječne proizvode koja proizvode mala seoska domaćinstva. Njihove krave su uglavnom autohtone, otporne su na infekcije i rijetko obolijevaju od upale mliječnih žlijezda, tako da uglavnom nisu liječene antibioticima, pa su šanse da se ovi lijekovi nađu u njihovom mlijeku, minimalne.

(2 glasova)

Autor teksta

Dragan Trogrlić

Dragan Trogrlić - direktor firme "Dren" d.o.o. Žepče

E-mail: info {at} dren-trogrlic.com
dragan.trogrlic {at} tel.net.ba
Adresa:
Bukovik 3
72230 Žepce B & H

Kontakti:

Phone/fax: ++387 (0) 32 881-774
Mob: ++387 (0) 61-461-517

WEB: www.dren-trogrlic.com

Web stranica: dren-trogrlic.com