Prema kršćanskoj tradiciji, koju prihvaćaju i mnogi nekršćani, dva dana u godini, 1. i 2. studenog, vjernici se posebno sjećaju i u duhu povezuju sa svojim pokojnicima: to su blagdan Svih svetih i Dušni dan. Ne tek uspomena, nego i zapretana vjera u prekogrobni život i Božju nagradu daje pravi smisao ovim danima i onomu što u njima činimo.

Zabilježene povijesne tragove blagdana Svih svetih nalazimo u 4. stoljeću. Crkva je od svojih početaka jednom godišnje slavila sve svete mučenike. Crkva, dapače, od samih početaka u bogoslužju (liturgiji, misi) imenom spominje svoje mučenike. Kako je broj mučenika i drugih svetaca vremenom narastao, zato se uvodi blagdan Svih svetih. Crkva poziva sve ljude da ih se sjete, da im se zahvale i preporuče. Današnje generacije su navikle blagdan Svih svetih zvati "danom mrtvih", što je netočno!

U svetkovini Svih svetih, Crkva poziva na razmatranje nebeske slave i vječnog blaženstva u kojima uživaju svi oni koji su na jedinstven način postali «slika Božja». U praktičnom životu, svetkovina Svih Svetih često je izjednačena sa Dušnim danom i sjećanjem na vjerne mrtve, posebno one koji su nam bili bliski za života.

Slavim te Oče, što si ovo sakrio od mudrih i umnih a objavio malenima

Svetih i blaženih je nebrojeno. Stoga je Crkva u svojoj mudrosti odredila jedan dan u godini kada se zajednički misli na sve svete i blažene, poznate i nepoznate. Ti odabranici su slika Božja, nama za primjer postavljeni. Oni su nam kod Boga snažni zagovornici kojima se možemo obraćati s punim povjerenjem. Kada njih slavimo, slavimo i Boga u njima.

Gospodin je u svome govoru na gori svečano obećao i zajamčio blaženstvo svima siromašnima u duhu koji nisu robovi prolaznih dobara, krotkima, onima koji gladuju i žeđaju za pravdom, milosrdnima, onima koji su cista srca, tolikima u povijesti progonjenima zbog pravde, tolikima potlačenima, obespravljenima, oklevetanima. Svemoćno javno mnijenje koje ovdje čini tolike nepravde, s onu stranu groba bit će osuđeno, raskrinkano, a njegovim će žrtvama čast i sloboda zauvijek biti vraćene. Svi koji su vjerovali u Kristova blaženstva bit će doista i blaženi. Svi koji su morali gledati kako zlo trijumfira nad dobrom, nepravda nad pravdom, ropstvo nad slobodom, klicat će zbog konačnog trijumfa dobra nad zlim.

Svojstva svetih:

siromašni duhom, krotki, ožalošćeni, pravednici, milosrdni, čisti, mirotvorci i posebno oni koji su progonjeni radi Boga

DUŠNI DAN

Dušni dan - spomen, sjećanje na vjerne mrtve, posebno one koji su nam bili bliski za života. Spomen svih vjernih mrtvih, Dušni dan, kojeg se spominjemo 2. studenog, ustanovljen je u samostanu Clunyju 998. godine. Opat sv. Odilon je teološki povezao svetkovinu Svih svetih kao slavlja " nebeske, proslavljene Crkve " sa zagovorom za " trpeću Crkvu". " Crkva putnika "

Dušni dan je jedan od blagdana koji na najbolji način svjedoči o uzvišenosti i jedinstvenosti ljudskog roda, jer čovjek je jedino biće na Zemlji koje štuje svoje mrtve. Štovanjem svojih pokojnika čovjek izražava i svoju vjeru u najveću vrijednost života, u njegovu vječnost. Stoga Dušni dan, odnosno Dan mrtvih nije samo izraz sjećanja na naše najdraže koji više nisu među živima, već je to izražavanje najplemenitije ljudskosti, molitva za njih.

Dušni dan je svetkovina duša. Naši pokojnici su otišli "tamo", ali naša se komunikacija s njima nastavlja. Gotovo u pravilu svoje pokojnike više cijenimo nego kad smo bili s njima ovdje na zemlji vidljivo zajedno. Donosimo im cvijeće, svijeće, uređujemo grobove! Za zemaljskog života nismo bili uvijek tako pažljivi. Na Dušni dan u crkvama se služi po nekoliko misa za sve pokojne. Danas upravljam misao više na svoju pokojnu rodbinu, prijatelje, pretke, poznanike, sunarodnjake.

Crkva je već od prvih vremena kršćanstva s velikim poštovanjem njegovala spomen mrtvih, jer je sveta i spasonosna misao moliti za mrtve kako bi im se oprostili grijesi. Naša molitva za njih može im ne samo koristiti, već i njihov zagovor učiniti uspješnim u našu korist.

POTPUNI OPROST

Po odredbi našeg Ordinarija na blagdan SVIH SVETIH, na DUŠNI DAN i nedjelju poslije Dušnog dana, mogu vjernici u svim Crkvama, u javnim ili polujavnim bogomoljama dobiti POTPUNI OPROST, KOJI SE MOŽE namijeniti samo za pokojne. Da se dobije potpuni oprost potrebno je: - Pohoditi crkvu ili bogomolju u kojoj treba izmoliti Oče naš i Vjerovanje, - primiti sv. Pričest, ispovjediti se ako je potrebno, - te izmoliti molitvu na nakanu Sv. Oca Pape. - Oprost se dobiva od 31. listopada, pa do ponoći 2. studenog, te od podneva sljedeće subote, pa od ponoći sljedeće nedjelje.

M I S N E I N T E N C I J E - TRIDESETA NEDJELJA KROZ GODINU

Srijeda, 1. 11. 2017. SVI SVETI
9,00 RADOVLJE, GOLUBINJA I HRASTUŠA
11,00 ORAHOVICA I DONJA PAPRATNICA
14,00 LJUBNA I DONJE RAVNE

Četvrtak, 2. 11. 2017. DUŠNI DAN
9,00 BREZOVO POLJE, KARAULA I SV. FRANJO
11,00 IVAN MERTZ– N. NASELJE I GORNJE RAVNE
14,00 BLJUVA I GORNJA PAPRATNICA

Petak, 3. 11. 2017. PRVI PETAK
7,15 ANTO LOVRIĆ I NJ.
17,00 1. LJUBICA I ILIJA JAKOVLJEVIĆ;
2. ZA POKOJNE LOVCE

Subota, 4. 11. 2017. Sv. Karlo Boromejski
7,15 FRANJO I KATA UDOVIČIĆ; LJUBA I MARKO BUDIMIR I NJ.
17,00 DRAGICA KREMENJAŠ

Nedjelja, 5. 11. 2017. 31. NEDJELJA KROZ GODINU
Dan Zahvalnosti
8,00 IVAN , ANA, MARA I ILIJA TOPIĆ
9,30 Misa u Golubinji
11,00 Za narod – Župna crkva
18,00 IVICA I KATA TOMIĆ

(0 glasova)

Autor teksta

Zepce.Ba

Web stranica: www.zepce.ba