Ova godina bi trebala biti iskoristena za sanaciju opcinskoga budzeta opterecenog velikim dugovanjima. Iako je broj radnika ”Natrona” nakon privatizacije prepolovljen, od ove kompanije se očekuje da bude pokretač ukupnog razvoja ne samo Maglaja, nego i cijele regije. Povratak i izgradnja ratom srusenih kuca odvijaju se zadovoljavajucim tempom.
NR: Gospodine načelniče, kako biste ocijenili proslu, 2005. godinu? MUSTABASIĆ: Prosle godine realizovali smo vecinu planiranih poslova, ali ostalo je dosta toga da se uradi u 2006. godini. Budzet za 2005. godinu, koji je iznosio 3,9 miliona KM, realizirali smo u visini 82 odsto. Problem u funkcionisanju budzeta predstavljaju stari, naslijeđeni dugovi koji su se gomilali u poratnom periodu. Tu spadaju uglavnom obaveze prema dobavljačima i prema opcinskim uposlenicima. Uposlenicima smo duzni pet placa i doprinose na placu za dvanaest mjeseci. Ove godine bismo trebali krenuti u sanaciju budzeta. Opcina ima i velika potrazivanja, koja se odnose uglavnom na vece privredne subjekte poput Elektroprivrede, Telecoma, Doboj puteva itd. To su najvecim dijelom komunalne naknade i naknade za koristenje građevinskog zemljista. Zbog ovoga smo pokrenuli nekoliko sudskih sporova koje, jedan po jedan, dobivamo i tokom ove godine bismo trebali naplatiti ta sredstva i jednim dijelom ih usmjeriti u sanaciju budzeta. Privredni oporavak NR: Zasto je krajem prosle godine opcinski račun bio blokiran? MUSTABASIĆ: Zato sto su poslovanje u 2005. godini opterecivali ovi dugovi U decembru je opcinski račun blokiran na iznos od 142.000 KM, koje su skinute sa računa. S obzirom da mjesečni prihod Opcine ne prelazi 200.000 KM, jasno je da ce taj iznos opteretiti i 2006. godinu. Putem raznih protokola i kroz mjesečna izmirenja uspjeli smo platiti oko 200.000 KM duga. I pored slozenih uslova za poslovanje, solidno smo radili. Imali smo prilično uravnotezenu situaciju prihodovne i rashodovne strane, uspjeli smo isplatiti sve place i doprinose za 2005. godinu, placali smo i sve naknade dobavljačima. Uspjeli smo, osim isplate placa, finansirati i kulturne manifestacije, nevladin sektor, i sve ono sto podrzavamo iz opcinskog budzeta. Ove godine je omladinski sport u Maglaju uzeo zamah. Organizovali smo nekoliko uspjesnih takmičenja na svim nivoima i za sve te aktivnosti dobili smo pohvale. Naravno, kulturna manifestacija «Studentsko ljeto», čiji sponzor je bila Opcina Maglaj, i ove godine je uspjesno realizovana. Obaveze prema boračkim populacijama smo, takođe, redovno ispunjavali. NR: Sta biste naveli kao najveci uspjeh Maglaja postignut prosle godine? MUSTABASIĆ: Prosla godina ce u Maglaju biti upamcena po dvije velike stvari. To su povratak Opcinskog suda i privatizacija «Natrona». Turska kompanija «Hayat» je uplatom 14 miliona KM na račun «Natrona» stvorila uslove da se formira nova kompanija, «Natron Hayat», koja trenutno uposljava 777 radnika. Oni imaju redovne place, za njih se redovno uplacuju doprinosi iz placa i budzet Kantona je, zahvaljujuci ovim prihodima, jači za pola miliona KM. Kada je riječ o privredi, valja kazati da je prosle godine počela raditi i kompanija «Volteks» koja proizvodi kosulje, majice i rublje za kupca u Svicarskoj. Maglajlija Senaid Husic koji je dugo zivio i radio u toj zemlji pustio je u pogon tu proizvodnju, u kojoj je zaposleno vise od 50 radnika. U narednom periodu taj broj bi trebao biti duplo veci. U Maglaju radi jos nekoliko kvalitetnih firmi, kao sto je «Primus», «Saraj milk», «Sabiks» itd. I pored svega, u Maglaju je stopa nezaposlenosti među najvecim u ZE-DO kantonu. Gradnja kuca za povratnike NR: Sta Opcina poduzima kako bi doslo do intenzivnijeg privrednog razvoja? MUSTABASIĆ: Opcina moze da stvara samo dobru poslovnu klimu, dobar ambijent. Mi smo to shvatili i tako se ponasamo. Odrzavamo redovne sastanke sa privrednicima gdje razgovaramo o problemima i nastojimo im pomoci da ostvare planove. Upucujemo ih na Biznis servis centar, na poticaje Vlade, savjetujemo ih... Na planu poljoprivrede nastojali smo educirati ljude, ponuditi im projekte i međusobno povezati organizacije koje se tim bave. Na planu poticajnih mjera poljoprivrednici su ostvarili vise od 89.000 KM povratnih sredstava. Na nivou Opcine imamo tri udruzenja poljoprivrednika i dvije zemljoradničke zadruge kojima pomazemo na razne načine. Pokrenuli smo staklenik u Poljoprivrednoj zadruzi Jedinstvo u Bočinji. Vecina njenih članova su Srbi povratnici. Imaju vise od dunuma zemljista pod plastenicima, imaju i staklenik, sto im daje mogucnost da rade i zarade. NR: Kako teče proces povratka i obnove srusenih kuca? MUSTABASIĆ: U smislu povratka prosla godina je bila vrlo uspjesna. Zahvaljujuci činjenici da, osim aktivnosti Opcine, u Maglaju djeluju neke međunarodne organizacije, prosle godine je obnovljeno vise od 100 kuca, posredstvom dva projekta – projekat «PEP 2» i «Sutra 2». Projekat «Sutra 2» je naročito značajan jer je to bila donacija po principu «ključ u ruke». Ovaj projekat znači prijenos odgovornosti za povratak na lokalnu zajednicu. Opcina je provela sve procedure i jedino čime u ovom slučaju nismo sasvim zadovoljni je izbor izvođača radova kojeg su birali stranci. U projektu PEP koji se privodi kraju imali smo donaciju građevinskog materijala u vrijednosti od 14.000 KM za gradnju 50 kuca. Dobili smo i donaciju RS za deset povratničkih kuca i donaciju iz Hrvatske za sedam povratnika... Realizacija ovih projekata bit ce nastavljena tokom ove godine. Očekivanja od "Natron Hayata” NR: Kako se Opcina nosi sa nerijesenim komunalnim problemima? MUSTABASIĆ: Jedan od najvecih problema Maglaja je nedostatak pitke vode. Projekat dovođenja pitke vode nismo zavrsili prosle i on ce biti nastavljen ove godine. Odlučili smo se za busenje bunara. Napravili smo jednu probnu busotinu do 330 metara, s ciljem da ispitamo imamo li dovoljno podzemne vode. Nazalost, nismo dobili rezultat koji smo očekivali jer očekivali smo ogromne količine vode. Sad provjeravamo kolike su mogucnosti da se to sto ima uveze u gradski vodovod. Naravno, necemo stati sa pravljenjem busotina jer, prema nekim hidroloskim kartama, na ovom području bi trebalo biti mnogo podzemne vode. Nerijeseno je i pitanje grijanja Maglaja i to pitanje smo kandidovali kombinatu «Natron Hayat». Problem je sto oni sada idu u velike investicije, nabavljaju masine i drugu opremu. Rekli su da mozemo razgovarati o visku energije, ali tek kada procijene energetske potrebe preduzeca. Oni ne bjeze od pomoci gradu, naravno na ekonomskoj osnovi. Mozda vec krajem ove godine nesto konkretno uradimo na tom planu. Kada je riječ o ulaganjima «Natrona», oni su bili predvidjeli ulaganje od 20 miliona eura. Prema dosadasnjim računicama njihova dosadasnja ulaganja iznose oko 45 miliona KM. Oni uvode najsavremeniju tehniku i tehnologiju i pretenduju na proizvodne kapacitete vece od predratnih. Kupuju opremu koja, kada se pokrene, objektivno moze prevazici predratnu proizvodnju. Vjerujem da ce «Natron Hayat» uskoro ponovo biti lokomotiva razvoja, ne samo Maglaja, nego regije. RAZGOVARAO: Nedzib SMAJLOVIĆ (Nasa rijec)
(0 glasova)