Na tekstove Žurnala o stečajnom postupku firme “NBI Ćurić” reaguje “Cesting”, firma koja je bila prvoplasirana na javnom nadmetanju za kupovinu objekta “Metalurg City Center”. Njihov je stav da su počinjene brojnre nezakonitosti u toku i prije javnog nadmetanja za prodaju o kojima je stečajni upravnik morao voditi računa. Prenosimo njihovo saopšenje u cjelosti

Dana 30.03.2017. godine održano je ročište u zgradi Općinskog suda u Zenici za prodaju nekretnine u vlasništvu stečajnog dužnika «NBI Ćurić» d.o.o. Žepče. Tom prilikom izvršena je prodaja nekretnine u vlasništvu protivnika predlagatelja - stečajnog dužnika najpovoljnije ponudiocu «Cesting» d.o.o. Žepče za 12.020.000,00 KM. Međutim, iako je u više navrata skrenuta pažnja Komisiji koja je provodila postupak prodaje, prilikom prodaje počinjen je niz propusta koji imaju karakter krivičnih djela, a koje ukazuju na nezakonitost provedene prodaje od dana 30.03.3017. godine. Ponajprije, primjedbe na nezakonitost vođenja zapisnika od dana 30.03.2017. godine. Prvo, nije jasno zašto zapisnik nije vođen u momentu održavanja javnog nadmetanja za prodaju i zašto nisu unesene sve primjedbe i navodi koji su istaknuti od strane svih učesnika javnog nadmetanja. Zakonom o stečajnom postupku u članu 8. propisano je da se u stečajnom postupku na odgovarajući način primjenjuju odredbe Zakona o parničnom postupku ako ovim ili drugim zakonom nije drugačije određeno. Članom 373. ZPP-a propisano je da se zapisnik se sastavlja o radnjama poduzetim na ročištu. Zapisnik se sastavlja i o važnijim izjavama ili saopčenjima koje stranke ili drugi sudionici daju izvan ročišta. O manje važnim izjavama ili saopčenjima neće se sastavljati zapisnik nego će se samo staviti službena bilješka u spisu. Zapisnik piše zapisničar. Član 374. Istog Zakona propisano je da se u zapisnik unosi: naziv suda, mjesto gdje se obavlja radnja, dan i sat kad se obavlja radnja, naznaka predmeta spora i imena prisutnih stranaka, odnosno trećih osoba, i njihovih zakonskih zastupnika odnosno punomoćnika. Zapisnik treba da sadržava bitne podatke o sadržaju poduzete radnje. U zapisnik o glavnoj raspravi, osobito će se unijeti: je li rasprava bila javna ili je javnost bila isključena, sadržaj izjava stranaka, njihovi prijedlozi, dokazi koje su ponudile, dokazi koji su izvedeni, uz navođenje sadržaja iskaza svjedoka i vještaka, odluke suda donesene na ročištu, odnosno izvornik odluke nakon zaključenja glavne rasprave. Zapisnik se mora voditi uredno, u njemu se ne smije ništa brisati, dodati ili mijenjati. Prekrižena mjesta moraju ostati čitljiva.

Članom 375. Zakona propisano je da se zapisnik se sastavlja tako da sudija kazuje glasno zapisničaru što će se unijeti u zapisnik, a po ovlaštenju sudije, stranka ili njen punomoćnik glasno kazuju što će se unijeti u zapisnik. Stranke imaju pravo pročitati zapisnik ili zahtijevati da im se pročita, te staviti svoje prigovore na sadržaj zapisnika. To pravo imaju i druge osobe čija je izjava unesena u zapisnik, u vezi s onim dijelom zapisnika koji sadrži njihovu izjavu. Ispravci ili dodaci u pogledu sadržaja zapisnika koje treba obaviti u povodu prigovora stranaka ili drugih osoba ili po službenoj dužnosti unijet će se na kraju zapisnika. Na zahtjev tih osoba unijet će se i prigovori koji nisu usvojeni. Članom 376. Zakona propisano je da zapisnik potpisuju sudija, zapisničar, stranke, odnosno njihovi zakonski zastupnici ili punomoćnici, kao i tumači. Svjedok i vještak potpisuju svoj iskaz na zapisnik u kad se saslušavaju pred zamoljenim sudom.

Nepismena osoba ili osoba koja se ne može potpisati stavit će na zapisnik otisak prsta, a zapisničar će ispod otiska upisati njeno ime i prezime. Ako se koja stranka, njen zakonski zastupnik ili punomoćnik, svjedok ili vještak udalji prije potpisivanja zapisnika ili ne želi potpisati zapisnik, zabilježit će se to u zapisnik i navesti razlog koji je iznesen. Primjedbe koje je istakao Ivica Ćurić na javnom nadmetanju u pogledu odustajanja od daljeg nadmetanja ponuđača ED-EN d.o.o. Visoko nisu unesene u zapisnik, a također ni činjenica da je Ivica Ćurić također u svojstvu ponuđača učestvovao na javnom nadmetanju, a njegova ponuda od 7.000.000,00 KM uopće nije evidentirana, niti se iz zapisnika vidi da je on učestvovao u postupku. Imajući u vidu prednje, a ako izvršimo uvid u zapisnik od dana 30.03.2017. godine, doći ćemo do zaključka da je isti nezakonito vođen, nije sačinjen u momentu održavanja ročišta za javno nadmetanje, nisu unesene sve konstatacije učesnika postupka, a posebno bitno, isti nije potpisan niti od strane zapisničara, niti od strane svih članova komisije koja je vodila javno nadmetanje, a posebno zapisnik nisu potpisali niti učesnici javnog nadmetanja. Nadalje, javno nadmetanje je vođeno radi prodaje nepokretnosti. Međutim, iz zapisnika nije vidljivo o kojoj nepokretnosti se radi, nema njenog pobližeg opisa, nije navedena ni vlasnička struktura na nekretnini, nije istaknuto jel se prodaje cijela nekretnina ili samo suvlasnički dio nekretnine. Odredbom člana 85. Zakona o izvršnom postupku, po čijim pravilima se javno nadmetanje obavlja, propisano je da se uvjeti prodaje unose u zaključak o prodaji i pored ostalih podataka sadrže: 1) bliži opis nepokretnosti s pripadnicima, 2) naznačenje prava trećih lica koja ne prestaju prodajom, 3) naznačenje da li je nepokretnost slobodna od lica i stvari ili se koristi i po kom pravnom osnovu, 4) vrijednost nepokretnosti, 5) cijenu po kojoj se nepokretnost može prodati i ko je dužan platiti poreze i takse u vezi sa prodajom, 6) rok u kojem je kupac dužan položiti cijenu, 7) način prodaje, 8) iznos osiguranja, rok u kojem mora biti dato, kod kog i kako mora biti dato, 9) posebne uvjete koje kupac mora ispunjavati da bi mogao steći nepokretnost. Rok u kojem je kupac dužan položiti cijenu ne može biti duži od 30 dana od dana prodaje, bez obzira na to da li se cijena isplaćuje odjednom ili u ratama. U postupku izvršenja na suvlasničkom djelu iz člana 69. ovog zakona uvjeti prodaje iz stava 1. ovog člana obuhvatit će uvjete prodaje kako cjelokupne nepokretnosti, tako i suvlasničkog dijela koji je predmet izvršenja. Svi elementi se moraju konstatovati i na zapisnik o javnom nadmetanju, kako bi van svake sumnje bilo jasno šta se prodaje, a šta kupuje i kako bi bio ispoštovan princip zakonitosti u postupku javnog nadmetanja. U toku javnog nadmetanja zanemarena je činjenica da je Metalurg city centar d.o.o. Zenica istakao izlućni zahtjev u pogledu vlansištva na pokretnim stvarima koje se nalaze u nekretnini koja je bila predmet prodaje. Također nije uzet u obzir ni izlučni zahtjev Advokata Nermine Pivić povodom vlasništva trećih lica na etažnim dijelovima objekta koji je predmet prodaje. Odredbom člana 37. Zakona o stečajnom postupku propisano je lice koje ima pravo na izdvajanje stvari koja ne pripadaju stečajnom dužniku (izlučni povjerilac) nije stečajni povjerilac. Njegovo pravo na izlučenje tog predmeta regulira se posebnim zakonom. Pravo na izlučivanje ne može se ostvariti u prethodnom postupku. Nakon otvaranja stečajnog postupka pravo na izlučenje može se ostvariti najranije nakon izvještajnog ročišta. Ako je predmet izlučivanja neophodan za nastavak poslovanja stečajnog dužnika, stečajni upravnik može zahtjev za izlučenje odgoditi za period do 90 dana počev od izvještajnog ročišta. Ukoliko je stečajnom upravniku nakon isteka ovog perioda predmet izlučivanja u sljedećih 90 dana potreban za nastavak poslovanja za ovo je potrebna saglasnost stečajnog sudije. Rješenje se dostavlja stečajnom upravniku i izlučnom povjeriocu. Učesnici mogu protiv ovog rješenja uložiti žalbu. Za period do izvještajnog ročišta izlučnom povjeriocu pripadaju samo prava potraživanja zbog prekomjerne istrošenosti predmeta izlučivanja. Nakon izvještajnog ročišta izlučnom povjeriocu pripadaju prava na naknadu zbog korištenja tog predmeta. Izlučni povjerilac ima pravo da bude u potpunosti namiren za sve gubitke vrijednosti stvari za koju je vezano izlučno pravo nakon izvještajnog ročišta. Ako stečajni upravnik nije u mogućnosti da zaštiti vrijednost te stvari kroz isplate izlučnom povjeriocu, onda izlučni povjerilac ima pravo da izluči tu stvar nakon što stečajnom upravniku da rok od osam dana. Ukoliko je predmet čije se izlučivanje moglo zahtijevati prije otvaranja stečajnog postupka neovlašteno prodat od stečajnog dužnika, privremenog upravnika ili nakon otvaranja postupka od stečajnog upravnika, izlučni povjerilac može zahtijevati ustupanje prava na protuuslugu, ako ona još nije izvršena. On može zahtijevati protuuslugu iz stečajne mase, ako ona postoji u masi i ako se iz mase može izdvojiti. Ako nisu ispunjeni uvjeti iz stava 4. ovog člana, izlučni povjerilac može, kao stečajni povjerilac, tražiti naknadu štete ako je dužnik prodao stvar, i kao trošak stečajne mase, ako je privremeni stečajni upravnik ili stečajni upravnik prodao stvar na nelegalan način. Sada se postavlja pitanje, zašto stečajni upravnik nije riješio ova pitanja na izvještajnom ročištu i u zakonom predviđenom roku poslije izvještajnog ročišta. Dakle, nesporno je da je postupak javnog nadmetanja za prodaju nepokretnosti u vlansištvu stečajnog dužnika proveden nezakonito, pa isto treba ukinuti i ponoviti javno nadmetanje, jer je činjenica da su učesnici u javnom nadmetanju, u prvom redu ponuđači, dovedeni u zabludu u pogledu nepokretnosti koje kupuju i tereta i zahtjeva trećih lica na nepokretnosti. Pored naveenog, i ponuđač ED-EN d.o.o. Visoko je direktno doveo u zabludu i oštetio ostale ponuđače na način da je ponudio neprimjereno visoku cijenu za nekretninu, a zatim pošto je znao da istu ne može platiti i da ista nije realna, povukao se iz daljnjeg nadmetanja, na koji način je ostale ponuđače koji su imali iskrenu namjeru da kupe nekretninu doveo u nepovoljan položaj da moraju nuditi cijenu koja je viša od ponude ED-EN d.o.o. Visoko. I naposlijetku, valja istaći da je stečajni upravnik omogučio ponuđaču Dubrovnik doo Zenica da bez pravnog osnova čitavo vrijeme koristi predmetnu nekretninu, bez da je sa njim zaključio ugovor o zakupu, te je na taj način oštetio kako stečajnog dužnika, tako i stečajne povjerioce za novčani iznos zakupnina koje su trebale uči u stečajnu masu stečajnog dužnika za potrebe izmirenja obaveza prema povjeriocima. Uostalom, zbog čega se išlo u prodaju nekretnine dok se ne riješe svi sporovi povodom nekretnine i ne utvrdi tačna vlasnička struktura nekretnine kako bi pionuđači imali jasnu predstavu šta kupuju. Ovo posebno i kako bi se ispoštovao princip prava prvokupa nepokretnosti, ako se utvrdi da se nekretnina nalazi u suvlasništvu.

Cesting doo Žepče po punomocniku

(1 Glasaj)
Označeno

Autor teksta

Zepce.Ba

Tel.:   +387 61 189 865

Email: zepce @ zepce.ba

Web stranica: https://www.zepce.ba