Danas se navrsavaju cetiri godine otkako je u 78. godini zivota preminuo prvi predsjednik Predsjednistva Republike Bosne i Hercegovine i pocasni predsjednik Stranke demokratske akcije Alija Izetbegovic. Prije cetiri godine, 22. oktobra, na dan dzenaze, Aliju Izetbegovica ispratilo je vise od 100.000 postovalaca, prijatelja i simpatizera. U povodu obiljezavanja cetvrte godisnjice od smrti Alije Izetbegovica, danas ce u sklopu Memorijala “Kovaci” u Sarajevu, na prostoru kapi-kula biti otvorena Muzejska postava “Predsjednik Alija Izetbegovic”. Postavku posvecenu zivotu i djelu prvog predsjednika Predsjednistva RBiH otvorit ce predsjedavajuci Predsjednistva BiH Zeljko Komsic, predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Sulejman Tihic i predsjednik Savjeta Muzejske postavke dr. Denis Zvizdic. Istim povodom u vecernjim satima bit ce uprilicena akademija u Narodnom pozoristu Sarajevo kojoj ce, medju ostalim, prisustvovati clan Predsjednistva BiH dr. Haris Silajdzic. Kapi-kule Ploca i Sirokac povezane bedemom u kojima je smjestena spomenuta muzejska postavka simboliziraju odbranu grada, a time i Izetbegovicev zivot i djelo posvecene odbrani neovisne, demokratske i multietnicke Bosne i Hercegovine. U kuli Ploca nalazi se postavka posvecena politickom i privatnom zivotu prvog predsjednika Predsjednistva RBiH, a postavka u kuli Sirokac govori o nastanku i stasanju Armije RBiH i njenom vrhovnom komandantu. Medju vrijednim eksponatima koji svjedoce o vremenu odbrane Bosne i Hercegovine i najvisih civilizacijskih vrijednosti su i brojna priznanja dodijeljena prvom predsjedniku neovisne BiH te biblioteka svih djela ciji je autor Alija Izetbegovic, koja su prevedena na devet svjetskih jezika i koja govore o odnosu Istoka i Zapada te pitanjima vezanim za poimanje savremenog svijeta s aspekta islamske tradicije i duhovnosti. Ovogodisnje manifestacije posvecene obiljezavanju godisnjice Izetbegoviceve smrti organizirane su pod sloganom “Pisimo historiju istinom”. “Ako hocemo Bosnu i Hercegovinu onda ne smijemo previse podcrtavati nacionalno pitanje u Bosni i Hercegovini. Trebamo pokusati da budemo ako je moguce Bosanci ubuduce sto vise, ne zaboravljajuci naravno nikada ono sta smo, ne zaboravljajuci svoje tradicije. Niko ne treba da zaboravlja svoje tradicije i nigdje nije uvjet da budete dobar Bosanac, da zaboravite svoje tradicije. Upravo obrnuto stoji stvar. Svako treba da njeguje svoje tradicije, ali i da njeguje jedan ideal bosanske drzave”, kazao je Izetbegovic 1996. godine.
