Prikazuje članke prema oznakama: kolumne

Znate, u razredu nas je bilo trideset i šestoro, a ponekad i manje - jer nekada se u školi moralo učiti, pa su neki bili ponavljači. Čuo sam da danas svi prolaze i da se djeca pametna rađaju. Prije 37 godina nismo bili baš tako pametni, pa nas je učiteljica Katica Janko učila raznim stvarima.

Osjećaje poput ljubavi, radosti, prijateljstva, optimizma smatramo pozitivnim, jer nam daju tako važnu emocionalnu sigurnost, samopoštovanje, samoafirmaciju, dostojanstvo, vrijednost te snagu za život i promjene. Osjećaje poput mržnje, straha, krivnje, bijesa, tuge, depresije, usamljenosti, zavisti ili ljubomore smatramo i označavamo negativnim. Međutim, kao što tijelo ne bez razloga reagira bolešću, tako i ljudska psiha proizvodi emocije koje za nju imaju funkcije upozorenja.

Danas svaki deseti čovjek boluje od nekog poremećaja štitne žlijezde. To nije ništa neobično ako uzmemo u obzir suvremeni način života i svakodnevnu izloženost stresnim situacijama, jer je poznato da se integritet ljudskog organizma održava zahvaljujući međusobnoj povezanosti dva osnovna sustava regulacije, a to su živčani i hormonalni sustav. Najboljio primjer za ovu integraciju je veza između živčanog i hormonalnog sustava posredstvom dijela mozga zvanog hipotalamusa, kako anatomski tako i fiziološki. Hipotalamus, kao dio međumozga, vezu sa hormonalnim sustavom, ostvaruje putem signala koje šalje hipofizi. 

Prirodne ljepote planinskih predjela su izvor iz kojeg planinari crpe snagu i nalaze motive za svoj rad. Briga za  očuvanjem  prirode trebala bi  predstavljati  najširi društveni interes, pa je zato i obveza svakog planinara čuvanje i njegovanje toga bogatstva i vrijednosti, i energično i blagovremeno  suprotstavljanje svakom neodgovornom ponašanju prema prirodi.

Mlađa odrasla dob je čini nam se period života kada osobe već počinju donositi odluke o braku. Danas mladi odgađaju brak da bi završili više obrazovanje i započeli karijeru. U vrijeme ekonomskih kriza ljudi se takođe nešto kasnije i teže žene.

Nakon otkrića da promjene na određenim dijelovima BRCA 1 i  BRCA 2 genima povećavaju rizik za nastanak raka dojke i jajnika u svijetu su počeli sa razvojem testova pomoću kojih se vršio pregled tih gena i utvrđuje postojanje mogućih mutacija koje ometaju normalno funkcionisanje BRCA gena.

Utjecaj planinarstva na čovjeka je fizički i psihički. Pod utjecajem planinarstva čovjek doživljava promjene koje nastaju uslijed fizičke aktivnosti, klimatskih faktora i psihičkih doživljaja. Na velikim alpinističkim izletima i ekspedicijama ti su utjecaji i promjene veoma jaki.

Mnoge teorije bolesti tražile su svoje uzroke zbog klica, bakterija, virusa ili genetike. Međutim, ljudi se i pored snažnog napretka medicine i farmaceutske industrije i dalje razboljevaju. Rak nije zarazan, a stvara se u tijelu. Depresija, glavobolja, šećerna bolest, bolovi u leđima, impotencija, žgaravica … ništa to nije zarazno, a nastaje u čovjeku. Zašto? Veliko je pitanje zašto ljudska bića pate od tolikog broja bolesti?

Molekula DNA nosilac je kompletne genetičke informacije i stoga je očuvanje njenog integriteta od najveće važnosti za sva živa bića. Stanice su tokom evolucije razvile mehanizme koje štite i popravljaju oštećenu DNA. U molekuli DNA tijekom života dešavaju različite promjene koje mogu biti izazvane kemijskim agensima, zračenjem, biološkim agensima itd.

Pećinski i jamski otvori  na koje nailazimo planinareći oduvijek su privlačili planinare. Možda je razlog tome što su naši preci nekada u prapovijesti živjeli u takvim skloništima. Uglavnom, nema ljubitelja prirode koji nekada nije razmišljao odakle izlazi obilje vode planinskih izvora, kuda odlaze rijeke ponornice, kuda odlaze vode otopljenih dubokih planinskih snjegova sa ljeti inače bezvodnih područja , gdje se tijekom dana kriju slijepi miševi.