Dioksini su najotrovnije supstance koje su ljudi ikad stvorili. Radi se u o 210 različitih spojeva koji se zvanično nigdje ne upotrebljavaju i niko ih ne proizvodi. Najvećim dijelom nastaju nakon spaljivanja proizvoda od plastike i prilikom proizvodnje pesticida. To su kancerogene supstance prvog reda i dokazano je da izazivaju zloćudne tumore kod ljudi i životinja. Ovi spojevi su topivi u mastima i stoga se u organizmu najviše talože u masnom tkivu, jetri i bubrezima. Osim što su kancerogeni, dioksini su odgovorni za hormonske poremećaje koji dovode do neplodnosti kod oba spola, sindroma policističnih jajnika, endometrioze, mioma na maternici, obljenja prostate, jetre i bubrega. Njihovo djelovanje posebno je pogubno za trudnice jer dovode do nepopravljivih oštećenja živčanog sustava kod fetusa.

Proteklih dana intenzivirani su medijski napisi o opasnosti od oboljenja i ekspanziji broja oboljelih od bruceloze na području Zeničko – dobojskog kantona, Federacije BiH i cijele države BiH. Stručnjaci Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ), iz oblasti veterinarstva i javnog zdravlja, zajedno su sačinili niz preporuka, smjernica i obavezujućih pozitivnih praksi. 

Mada nam se danas, posebno iz Zapadnih zemalja, sugeriše da homoseksualnost nije bolest i da je seksualna orijentacija stvar nečijeg izbora, neka istraživanja jasno govore da je, barem za dio onih kod koji se javljaju homoseksualne sklonost, odgovoran poremećaj hormona, koje uzrokuju neke supstance iz našeg okoliša.

Početkom maja 2018.g. objavljeno je da je u više europskih zemalja otkrivena zdravstveno neispravna hrana. Zaplijenjene su tone trulog, pokvarenog mesa i ribe, lažnog mlijeka, neispravnih sokova, pa čak i neispravne hrane za bebe. Da stvar bude gora, proizvođači su ovim svojim proizvodima dodavali razne štetne kemikalije  da bi im poboljšali ukus i izgled i tom su prilikom, zbog lošeg kvaliteta hrane,  koristili višestruko veće doze pojedinih kemikalija nego što to zakon dopušta, upravo sa ciljem da se prikrije slaba kvaliteta te hrane. Ovim su dodatno ugrozili zdravlje ljudi.

Povodom obilježavanja Svjetskog dana zdravlja, kojemu je ove godine tema “Zdravlje za sve”, u KŠC "Don Bosco" Žepče već petu godinu zaredom organizira se Tjedan zdravlja. Ove godine trajao je od 16. do 20. travnja, a glavni organizator bila je pedagoginja Opće gimnazije Ivana Spajić.

Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica, u partnerstvu sa stručnjacima iz oblasti nutricionizma, tjelovježbi i zdravlja, pokrenuo je sredinom aprila projekt u povodu Svjetskog dana zdravlja – "21 dan do zdravih navika".

Nema nikakve sumnje da su antibiotici spasili više života nego bilo koji drugi lijek. Ipak njihova pretjerana upotreba može imati i ozbiljne posljedice na zdravlje. Već dugo postoje sumnje da dugotrajno uzimanje antibiotika uzrokuje razna oboljenja probavnih organa uključujući i zloćudne tumore, ali tek je rad američkih istraživača sa instituta u Bostronu ( link: 10.1136/gutjnl-2016-313413 ) objavljen sredinom 2017.g, nedvosmisleno pokazao da dugotrajno uzimanje antibiotika značajno pojačava rizik za razvoj raka debelog crijeva. Ovo su rezultati istraživanja koji su objavljeni nakon dugogodišnjeg praćenja pacijenata kojima su propisivani antibiotici od strane liječnika, međutim mnogo veći problem je unošenje antibiotika putem hrane, o čemu se danas malo govori. 

Služba za školsku higijenu Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ) pokrenula je, u saradnji sa Medicinskom školom iz Zenice, novu seriju edukativnih predavanja u srednjim školama na temu reproduktivnog zdravlja mladih osoba.

Proteklog vikenda je u regionu došlo do značajnijeg pada temperatura, a hidrometeorološki zavodi najavljuju da će danas (ponedjeljak) i narednih dana temperatura biti još niža. Zbog toga, Institut za zdravlje i sigurnost hrane upozorava građane na potrebu dodatnih mjera zaštite, upozorava na akutne bolesti respiratornih organa u ekstremnim zimskim uslovima, kao i povrede koje mogu nastati na snijegu i ledu.

Bruceloza je zarazna bolest životinja i ljudi uzrokovana golim okom nevidljim bakterijama, koja nanosi ogromne ekonomske štete u stočarstvu, a predstavlja i značajan zdravstveni problem, jer godišnje godišnje oboli više od 50.000 ljudi širom svijeta.