Mlađa odrasla dob je čini nam se period života kada osobe već počinju donositi odluke o braku. Danas mladi odgađaju brak da bi završili više obrazovanje i započeli karijeru. U vrijeme ekonomskih kriza ljudi se takođe nešto kasnije i teže žene.

Međutim, bez obzira na sve, ljudi će uvijek pronalaziti opravdane razloge zbog kojih  treba da ulaze u brak. Jedan od tih razloga je i biološki. Brak pruža svakom supružniku prikladnog i poželjnog spolnog partnera u vrijeme kada je tjelesno zdravlje dobro, snaga velika, a hormoni bjesne. Mlađa odrasla dob je i optimalno biološko vrijeme za rađanje djece. Tako mnogi na pitanje o suštini braka, odgovaraju da je to zajedničko podizanje djece, ispunjenje društvenih očekivanja, mnogi smatraju da u braku ispunjavaju potrebe za prihvaćenosti, da vole i budu voljeni, neki to opravdavaju kao odlazak iz obiteljske kuće, neki udajom/ženidbom zadobijaju neki novi ugled, neki smatraju da u braku imaju svoju ekonomsku i emocionalnu sigurnost, a nekima je brak spas od pritiska okoline.

Bez obzira da li je u pitanju romantična priča ili ne, još uvijek je biranje partnera u velikoj mjeri prepušteno glavnim akterima.
Neke teorije biranje partnera objašnjavaju kao proces nekoliko filtera kojima  odbacujemo nepoželjne kandidate

1.    Prvo imamo FILTER BLIZINE. Ako su dva moguća partnera blizu jedan drugome, tada je vjerojatnije da će se i sresti, sastajati se, zaljubiti i vjenčati se. Naravno, u današnje vrijeme interneta i telefonskih razgovora i ljubav na daljinu je moguća.
2.    Drugi je FILTER PRIVLAČNOSTI. Fizička privlačnost je jedan od najvidljivijih atributa neke osobe, kojim otpisujemo one koji ne zadovoljavaju. Kada nas neka osoba fizički privuče, tek tada poklanjamo pažnju karakteru i drugim stvarima. Pretpostavka je da je fizička privlačnost važnija muškarcima nego ženama, dok žene više traže faktore koji nisu povezani sa izgledom (npr. financijske izvore, bogatstvo, ambicioznost, sposobnost ekonomskog zarađivanja), a to su zapravo karakteristike koje povećavaju izglede za preživljavanje njihove djece. To se evolucijski objašnjava na način da time žene više ulažu u potomstvo od muškarca.
3.    Treći filter je društveno porijeklo. Ljudi se nastoje vjenčati sa osobama koje su im slične po društvenom sloju, vjeri, političkoj pripadnosti, obrazovanju, profesiji.
4.    Jedan od kriterija je i sličnost u određenim crtama ličnosti. Tu posebno mjesto zauzima pouzdanost, emocionalna stabilnost, inteligencija, razumijevanje.
5.    Također postoji filter komplementarnosti, a koji pokazuje da osim sličnosti u stavovima, vrijednostima i ciljevima, mi želimo da nas naš partner nadopunuje («dovršava nas»), neko ko je tu za nas, koji je jak kada smo mi slabi. Osoba koja voli dominirati obično traži podložnog i potčinjavajućeg partnera, premda smo mi danas svjedoci ljudskih psiha koje plešu svoj «sadomazohistički ples» na pozornici života.
6.    Također postoji filter spremnosti za brak.


Prije nego se odlučimo na brak, vrlo je važno sebi postaviti nekoliko pitanja, i naravno dati sebi iskrene i poštene odgovore na njih!

a)    Šta mi se to kod njega/nje najviše sviđa?
b)    Šta mi se kod njega/nje najmanje sviđa?
c)    Koje su njegove/njezine dobre osobine, a koje one manje dobre?
d)    Koji su njegovi/njezini interesi?
e)    Razlikuju li se naši sistemi vrijednosti?
f)    Želi li on/ona djecu ili ne?
g)    Ima li on/ona nekih osobina koje bi svakako želio/željela da naslijede naša djeca?
h)    Ima li on/ona nekih osobina koje nikako ne bih želio/željela vidjeti kod naše djece?
i)    Hoće li s vremenom sve više sličiti na svoju majku/oca?
j)    Bi li bilo lijepo ostariti s njim/njom?

Naravno, možemo postaviti još puno ovakvih i sličnih pitanja.  Česta je zabluda, da na silu nekoga možemo mijenjati. Česta je uzrečica: «Ma ja ću to već nekako u braku srediti ili promijeniti kod nje/njega?  Tako zamišljamo da će npr. neuredna osoba preko noći postati pedantna, da će rasipna preko noći postati štedljiva,  da će osoba koja kasni biti tačna itd…

Udajte se/oženite za osobu, ako vam odgovara većina onoga što vidite, jer će to tako uglavnom i ostati, uključujući i ono što vam se neće svidjeti. Drugim, riječima, jeste li spremni prihvatiti takvu osobu, uključujući i one osobine koje se vama ne sviđaju, a koje možda ona neće moći tako lako i brzo promijeniti? Jeste li ih spremni prihvatiti u paketu i živjeti s njima? Razmislite.

Neki pojedinci kvalitetno sazrijevaju, ali neki i stagniraju.
Razmislite o razlikama, jesu li preduboke ili su komplementarne u odnosu na vas.Npr. razlika je između osobe koja «voli srcem» i osobe koja ima «plitki gaz», ne može dati više, ne zna da voli.

Neke osobe otvoreno govore o svojim osjećajima i pokazuju ih, dok su neki stidljivi. Religiozne osobe, na primjer, imaju drugačije stavove o planiranju porodice, o sprečavanju začeća u odnosu na nereligiozne.
Bitno je reći: ono što možemo promijeniti na bolje, pokušajmo dobrom voljom i dogovorom – a obzirom da smo svi nesavršeni, ponekad se moramo znati i prilagoditi, strpiti. Vaša procjena je iznimno važna, jer vi valjda najbolje poznajete sebe. Bez obzira na neke razlike među ljudima, ja glasam za dobrotu, požrtvovanost, ljubav i vjernost koja mislim ipak više vrijedi od same pameti i obrazovanja ili novca.

Naravno, svjedoci smo i mnogih loših izbora, gdje preuzimamo loše modele odnosa iz porodice (npr. otac alkoholičar – kćerka bira muža alkoholičara, otac nevjeran majci- kćerka nađe nevjernog partnera – model žrtve i nasilnika), ili  osobe koje su žrtva proračunatih zavodnika koji treniraju svoje vještine zavođenja i slatkorječivosti. I tu kažu vrijedi pravilno: žene su prirodno osjetljivije na ono što čuju, dok je muškarcima važnije ono što vide.

Uglavnom, čovjek je biće izbora. On bira.

Neki ljudi biraju životnog partnera prema slici vlastitih roditelja, da su što sličniji, a neki da su što različitiji od njih.
Neki biraju prema prethodnom partneru koji nam je bio neki model/bilo kao dobar ili loš. (npr.liči mi na moju bivšu ženu/muža)
Neki ljudi biraju prema nekom liku iz filma, književnosti, jer ih je taj lik po nečemu impersionirao.Neki se mire sa time, da drugi biraju za njega, npr. roditelji, prijatelji. Tako dopuste da ih neko uvjeri kako je netko dobar za njih. Ili recimo želimo ugoditi roditeljima, na primjer, pa im dovodimo snahu po volji…
Ili kao što to zvuči iz pera rahmetli Nedžada Ibrišimovića „ima jedna žena, ima jedan čovjek ….. i sve tako. Sto ljudi, sto ćudi.
A možda je to sve i sudbina, ko zna.“

Lijep pozdrav, Selimović Elharun, klinički psiholog

(0 glasova)

Autor teksta

Elharun Selimović

Selimović Elharun rođen je 02.09. 1961.g. u Žepču, Bosna i Hercegovina. Osnovnu školu završio u Žepču, a gimnaziju u Zavidovićima. Na Odsjeku za psihologiju u Zagrebu završava studij Psihologije, kao jednopredmetne grupe nauka.Nakon završavanja studija psihologije Selimović Elharun zapošljava se prvo u Centrima za socijalni rad na području Žepča, Zavidovića i Maglaja (na poslovima psihološkog savjetovanja, delinkvencije, poremećaja ponašanja, ometenosti u razvoju). Od 1990.-1993. godine radi u Neuropsihijatrijskom dispanzeru Regionalnog med. centra “dr. Safet Mujić” u Mostaru gdje radi u svojstvu kliničkog psihologa.
1991. god vodi, kao terapeut Klub liječenih alkoholičara u Mostaru.

Istraživao rasprostanjenost alkoholizma i drugih ovisnosti u zapadnoj Hercegovini. Istoimeni naučno-istraživački projekat prezentirao na Kongresu alkohologa održanog u Skoplju, 1991.g.
1991. objavio knjigu “Nikotin, alkoholizam, i droga” u izdanju Saveza klubova liječenih alkoholičara, Mostar.
Od jula 1992.g. radio sa vojnicima, izbjeglicama, ranjenim, zlostavljanim i silovanima u ratu.
Od 1996.g. pa do danas radi kao klinički psiholog u Općoj bolnici Konjic.
Još u toku studija psihologije Selimović Elharun je ispoljio interesovanja za naučni i stručni rad. Broj i karakter seminara iz psihoterapije (kibernetske, Balintove grupe, grupne analize, kognitivne terapije) zatim trening programi iz Post-trauma terapije, supervizije psihoterapije i mentalnog zdravlja u zajednici koje je uspješno pohađao i završavao, pokazatelji su naglašene potrebe za znanstvenim usavršavanjem. Učestvovao je u većem broju stručnih i naučnih skupova gdje je objavio veći broj radova na temu ovisnosti i tretmanu iste, te aktualizirao probleme javnog zdravstva, zatim invalida, duševnih bolesnika (Kongres alkohologa u Skoplju 1991. g; 6. i 7. Alpe-Adria konferencije, (Opatija) IV dani javnog zdravstva u BiH (Travnik) itd.)

Svoj radni angažman u zvanju asistenta, a potom predavača za psihologiju, započeo je na Pedagoškoj akademiji Univerziteta “Džemal Bijedić” u Mostaru od novembra 1997.g. U međuvremenu je specijalizirao traumatsku psihologiju 1999. g. u Odsjeku za psihologiju u Sarajevu i stekao stručno zvanje: specijaliste traumatske psihologije.
2002.g. izabran je za predavača psihologije na Pedagoškoj akademiji (sada Nastavničkom Fakultetu) u Mostaru. U tom periodu je izabran za sudskog vještaka psihomedicinske struke u Hercegovačko-Neretvanskom kantonu.

U toku sedmogodišnjeg angažmana kao predavača psihologije publicirao je slijedeće knjige: “Opća psihologija” (Mostar, 1997.),
“Osnovi razvojne i pedagoške psihologije” (Mostar, 2001.); udžbenik za srednje škole “Opća psihologija” (Fojnica, 2001.) Istražujući veze između religije i nauke napisao je knjige: “Ogledi o duši”; “Čudesna nemoć napetosti”
2007.g. uspješno je odbranio magistarski rad na Odsjeku za psihologiju u Sarajevu na temu silovanja u ratnim i mirnodopskim okolnostima, i stekao naučni stepen Magistra psiholoških nauka. Ambicija mu je nastaviti svoj daljnji naučni angažman u pravcu doktorata psiholoških nauka. Dugogodišnji je koordinator Općinske radne grupe za borbu protiv ovisnosti na području općine Konjic. Kontinuirano provodi projekte primarne prevencije bolesti ovisnosti na području ovog grada. Autor je brošure: “Uloga roditelja u borbi protiv ovisnosti”. Predsjednik je kantonalne komisije za kategorizaciju djece ometene u psihofizičkom razvoju, te se u posljednjih sedam godina intenzivno bavi problematikom i tegobama ove djece. Inkluzija i poboljšanje edukacijskih mogućnosti takve djece su predmet njegova sadašnjeg i najčešćeg interesovanja.