Danas svaki deseti čovjek boluje od nekog poremećaja štitne žlijezde. To nije ništa neobično ako uzmemo u obzir suvremeni način života i svakodnevnu izloženost stresnim situacijama, jer je poznato da se integritet ljudskog organizma održava zahvaljujući međusobnoj povezanosti dva osnovna sustava regulacije, a to su živčani i hormonalni sustav. Najboljio primjer za ovu integraciju je veza između živčanog i hormonalnog sustava posredstvom dijela mozga zvanog hipotalamusa, kako anatomski tako i fiziološki. Hipotalamus, kao dio međumozga, vezu sa hormonalnim sustavom, ostvaruje putem signala koje šalje hipofizi. 

Hipofiza je glavna žlijezda koja kontrolira rad svih drugih žlijezda. Nju na rad stimuliraju signali koje ona prima od hipotalamusa, a hipotalamus opet prima naređenja od njemu nadređenog centra, a najvjerojatnije se radi o kori velikog mozga. Dakle pod utjecajem ovih centara hipofiza počinje lučiti hormon koji stimulira rad štitne žlijezde.Ovaj hormon naziva se tireo-stimulirajući hormon (TSH). On se vezuje na receptore na štitnoj žlijezdi i kao posljedica toga dolazi do lučenja njenih hormona. Ti hormoni se nazivaju trijodtironin (T3) i tiroksin (T4).

Najčešći simptomi  

Štitnjača se nalazi odmah ispod grla, sa obe strane dušnika. Sastoji se od dva režnja koja su međusobno povezana, tako da štinjača ima oblik slova H. Težina joj je oko 20 grama. Osnovna funkcija joj je lučenje dva vrlo važna hormona trijodtironina
( T3 ) i tiroksina ( T4 ). Ovi hormoni igraju važnu ulogu u kompletnom metabolizmu organizma, tako da se kod bolesti štitnjače, promjene manifestuju na praktično čitavo tijelo. Poremećaji rada štitnjače odražavaju se na čitav niz organskih sustava, ugrožavaju zdravlje bolesnika i bitno im smanjuju kvalitet života. Mi  ćemo u ovom članku opisati najčešće simptome vezane za bolesti  štitnjače, da oboljeli mogu i sami, koliko je to moguće, prepoznati oboljenje i obrate se liječniku, tražeći da se urade odgovarajuće pretrage. Ne treba zaboraviti da konačnu dijagnozu, ipak, postavlja liječnik. Simptomi su različiti i ovise o tome o kojem poremećaju štitnjače se radi, odnosno da li štitnjača izlučuje previše hormona ( hipertireoza ) ili je tih hormona premalo ( hipotireoza ). Kao poseban entitet treba pomenuti  subkliničku hipotireozu, kada laboratorijski nalazi pokazuju normalnu razinu hormona štitnjače i znaci hipotireoze mogu se ustanoviti tek pažljivijim pregledom pacijenta ( blago povećanje TSH ) i na osnovu tegoba na koje se pacijent žali ( najčešće neobjašnjiv umor ). Treba istaći važnost  pravovremenog dijagnosticiranja subkliničke hipotireoze kod trudnica i to zbog činjenice da manjak hormona štitnjače u trudnoći može nepovoljno uticaja na zdravlje ploda.

Hormoni štitnjače djeluju tako da se vezuju za odgovarajuće receptore u ćeliji, i na taj način stimulišu proizvodnju ( sintezu ) odgovarajućih bjelančevina, koje su neophodne za normalno funkcionisanje organa i tkiva. Kod hipertireoze, proizvodnja velikih količina bjelančevina ima za posljedicu pojačanu aktivnost čitavog organizma, a to za sobom povlači povećanje intenziteta bazalnog metabolizma. Intenzitet bazalnog metabolizma je minimalna količina energije ( hrane ) koja je potrebna za održavanje organizma u stanju potpunog mirovanja. Kod pojačanog rada štitnjače intenzitet bazalnog metabolizma povećava se za 50 – 100%. Direktna posljedica je da oboljeli uzimaju više hrane, ali se, uprkos tome, ne debljaju, nego im je težina ista ili čak manja nego što je bila. Osim toga, zbog pojačane sinteze bjelančevina, a samim tim i enzima, dolazi do manjka gotovo svih vitamina, jer oni ulaze u sastav mnogih enzima koji se ubrzano proizvode. Pored vitamina pojačana je i potrošnja minerala, posebno selena i cinka. Zbog toga oboljeli od hipertireoze moraju da uzimaju više vitamina i minerala hranom, nego što su potrebe zdravog organizma. Kod hipotireoze, stanje je potpuno obrnuto. Oboljeli uzima jednako ili često manje hrane, ali se, uprkos tome, deblja. Kod njih je intenzitet bazalnog metabolizma izrazito smanjen.  
Hipertireoza stimuliše pojačanu potrošnju masti, što organizam tjera da iz krvi povlači kolesterol i nivo kolesterola u krvi je smanjen. Obrnuto, hipotireoidne osobe redovito imaju visok nivo kolesterola u krvi, što značajno povećava rizik od nastajanja ateroskleroze i kardiovaskularnih oboljenja.

 

Simptomi kod oboljenja štitnjače prikazani su u tabeli 1.

 

Tabela 1

Slične razlike primjećuju se i na koži. Pojačana potrošnja energije u uslovima hiperaktivnosti štitnjače uzrokuje pojačano znojenje i vlažnu kožu, usljed čega je i temperaturatijela povišena. Zbog toga ovi bolesnici teško podnose vrućinu, pogotovo u ljetnim danima. Smanjen rad štitnjače, obrnuto, uzrokuje suhu kožu, oboljeli se ugodno osjećaju u ljetnim danima, ali im je zimi redovito hladno. Srčani ritam kod hipertireoza je ubrzan. To je u stvari normalna reakcija srčanog mišića na hiperaktivnost organizma. Broj otkucaja srca premašuje 120 u minuti, a povećan je i pritisak. Uslijed toga liječnici su često prisiljeni oboljelima davati odgovarajuće lijekove, da bi smanjili srčano opterećenje. Posljedica svega ovog je i nervoza, praćena nesanicom. Oboljeli osjeća umor, ali uprkos tome ne može da spava. Sa druge strane, osobe kod kojih je aktivnost štitnjače smanjena , dugo spavaju, odsutni su, teško uče i imaju problema sa koncentracijom, što se često loše odražava na posao koji svakodnevno obavljaju.

Smanjena količina hormona štitnjače često kod žena izaziva menoragiju (prekomjerno menstrualno krvarenje) ili polimenoreju (učestala menstrualna krvarenja).  Međutim kod nekih bolesnica, potpuno suprotno, smanjen rad štitnjače može da uzrokuje amenoreju, odnosno potpuni izostanak menstrualnog krvarenja. Kod žena sa hiperaktivnom štitnjačom najčešće promjene vezane za menstrualni ciklus su oligomenoreja (smanjeno menstrualno krvarenje) ili potpuni izostanak menstruacije. U oba slučaja posljedica je, često, neplodnost.

Ovo su bili najčešći simptomi koje izaziva nepravilan rad štitne žlijezde. Nadamo se da će onima kod kojih nije dijagnosticiran neki od poremećaja rada štitnjače pomoći da ga prepoznaju i urade odgovarajuće pretrage. Kod većine oboljelih svi simptomi nisu podjednako izraženi, ali će neke od njih svakako prepoznati, ovisno o kom oboljenju štitnjače se radi.   

(0 glasova)

Autor teksta

Dragan Trogrlić

Dragan Trogrlić - direktor firme "Dren" d.o.o. Žepče

E-mail: info {at} dren-trogrlic.com
dragan.trogrlic {at} tel.net.ba
Adresa:
Bukovik 3
72230 Žepce B & H

Kontakti:

Phone/fax: ++387 (0) 32 881-774
Mob: ++387 (0) 61-461-517

WEB: www.dren-trogrlic.com

Web stranica: dren-trogrlic.com