Invest Concept Akcija

Odmah da istaknemo da hrana koja je tretirana radioaktivnim γ-zracima ne sadrži nikakvo zaostalo zračenje i sa te strane ne postoji nikakav rizik za one koji ovakvu hranu konzumiraju. Sasvim druga stvar su promjene u kemijskoj strukturi hrane koje zračenje izaziva i o tome će biti riječ u ovom tekstu. Mislim da ovaj članak, prije svih, trebaju pročitati oni kod kojih je dijagnosticiran neki od zloćudnih tumora jer govori o tome kako konzumiranje ozračene hrana, čak i one koja bi trebala donijeti dobrobit pacijentima, može dovesti do potpuno suprotnog djelovanja, odnosno do ubrzanog rasta i progresije tumora i tumorskih stanica koje su ostale nakon provedenog liječenja.

Tumor promotorski potencijal ozračene hrane 

Namirnice se izlažu radijaciji radi sterilizacije čime se uništavaju patogeni organizmi koji su odgovorni za kvarenje hrane, ali i sprječava klijanje biljaka i razvoj insekata. Dokazano je da izlaganje hrane γ-zracima ( zračenje hrane ) dovodi do stvaranja kemijskih jedinjenja koja pripadaju grupi 2-alkilciklobutanoni (2-ACBs). Ova jedinjenja ne postoji nigdje drugdje u prirodi i nastaje isključivo nakon zračenja hrane, odnosno radiolitičkom razgradnjom sastojaka iz hrane. Informacije o štetnosti 2-alkilciklobutanona su dosta oskudne, međutim postoje dosta čvrsti dokazi da ova jedinjenja imaju tumor promotorsko djelovanje, odnosno da potiče rast tumora kod onih kod kojih je tumor već dijagnosticiran. Jednako tako potiču na rast i diobu tumorske ćelije koje su preostale nakon provedenog liječenja i tako ubrzavaju povratak bolesti i razvoj metastaza. Eksperimenti rađeni na glodarima oboljelim od zloćudnih tumora pokazali su da tumor značajno brže raste kod miševa koji su hranjeni ozračenom hranom. Isto tako kod životinja koje su hranjene ozračenom hranom brže dolazi do razvoja recidiva tumora.

Primjer tumor-promotora su na primjer ženski i muški spolni hormoni. Oni ne izazivaju rak ali kod žena koje su dobile rak dojke i kod muškaraca koji boluju od raka prostate, hormoni stimulišu rast tumorskih stanica. Zbog toga se koda pacijenta koji boluju od ovih tumora u sklopu liječenja koristi hormonska terapija ( tamoxifen, zoladex ) kojom se sprječava stimulacija tumorskih stanica od strane hormona.  Iz ovog primjera je jasno koliko je važno da oboljeli od tumora izbjegavaju sve ono što stimuliše rast tumora što uključuje i ozračenu hranu

Osim toga ova hrana nakon tretmana gubi hranjive sastojke, a dokazano je i da se zračenjem hrane povećava alergenost prehrambenih proteina.

Ozračena hrana u BiH

Zagovornici zračenja hrane ističu da se ovim načinom sterilizacije izbjegavaju kemijska sredstva zaštite koja su sva, manje-više, štetna za čovjeka. Sjedinjene Američke Države svake godine ozrače oko 3 milijuna tona hrane i po tome su apsolutni rekorderi u svijetu. Oni gotovo u potpunosti  zrače meso, posebno ono namijenjeno pripremi hamburgera, ali i svježe i sušeno povrće, jaja, svježe voće itd. Hrana se dosta zrači i u Kini i Indija koje najviše zrače začinsko bilje, biljke za pripremu čajeva i žitarice, dok  Argentina i Brazil najviše ozračuju meso i voće. U Europi hrana se zrači u 11 zemalja, a najviše u Belgiji i Francuskoj. U Hrvatskoj se godišnje zrači oko 12 tona hrane što na prvi pogled nije puno, ali treba imati u vidu da se najviše tretiraju začinske biljke koje se u ishrani koriste u maloj količini, tako da dospijevaju u hranu kod velikog broja stanovnika.

U BiH nema postrojenja za zračenje hrane ali nam, sasvim sigurno, ozračena hrana dolazi iz drugih zemalja. Po zakonu sva ova hrana mora se označiti kao ,, ozračena hrana ,, ili ,, hrana podvrgnuta  ionizirajućem zračenju". Međutim Američka uprava za hranu dozvoljava da se ova hrana označi kao pasterizirana hrana, što naprosto nije istina, jer pasterizacija znači zagrijavanje hrane u cilju uništavanja mikroorganizama, a i različite su posljedice koje ova dva načina sterilizacije ostavljaju na hranu. Osim toga ozračena hrana  mora biti obilježena međunarodnim simbolom  za ozračenu hranu ( slika 1 ), ali ni to nije uvijek slučaj, što su utvrdile analize u zemljama u kojima se prehrambeni proizvodi detaljnije pregledaju.

Mi u BiH nemamo nikakvu kontrolu vezano za uvoz ove hrane jer nemamo laboratorije u kojima bi se ispitivalo da li je neka hrana ozračena. Radi se o specifičnim i skupim analizama, pa takve laboratorije nema, recimo, niti jedan Danska. Zbog toga svi oni koji žele biti sigurni da ne konzumiraju ovakvu hranu, treba da koriste onu koja je proizvedena u nekoj od zemalja gdje se hrana ne zrači, prije svega hranu proizvedenu u  BiH.  

(1 Glasaj)

Autor teksta

Dragan Trogrlić

Dragan Trogrlić - direktor firme "Dren" d.o.o. Žepče

E-mail: info {at} dren-trogrlic.com
dragan.trogrlic {at} tel.net.ba
Adresa:
Bukovik 3
72230 Žepce B & H

Kontakti:

Phone/fax: ++387 (0) 32 881-774
Mob: ++387 (0) 61-461-517

WEB: www.dren-trogrlic.com

Web stranica: dren-trogrlic.com