U odnosu na većinu zemalja Europe, BiH se ističe raznolikošću ekoloških sustava i staništa, koja se odražava i u velikom bogatstvu i raznolikosti životinja, gljiva i prije svega biljaka. Ovakvo raznolikost i bogatstvo uvjetovano je geografskim položajem BiH na razmeđu nekoliko bio-geografskih regija, klimatskim i hidrološkim prilikama, reljefom, kao i geologijom.

Navedeni razlozi doprinijeli su izuzetnom bogatstvu bioraznolikosti. Ova velika raznolikost  rezultirala je bogatstvom vrsta i podvrsta sa znatnim brojem endema. Uništavanje staništa koje se intenzivno događa u proteklih dvije stotine godina zahvaljujući višestrukom povećanju populacije ljudi i visokom razvoju tehnologije dovelo je do izumiranja cijelog niza životinjskih i biljnih vrsta. Protekli rat kao i velike neplanske sječe šuma i eksploatacija prirodnih bogatstava, bespravna i nekontrolisana gradnja, nakon rata, dodatno su ugrozila staništa pojedinih endemskih vrsta životinja, biljaka i gljiva i zaprijetila njihovom izumiranju. I pored svega, u poređenju sa stanjem ekoloških sustava većine zemalja srednje i zapadne Europe, BiH, a posebno neki njeni dijelovi, se odlikuju visokim stepenom očuvanosti prirode.

Većina zemalja Europe danas raspolažu sa relativno malim površinama prirodnih staništa ( litice, neke šume, vodeni izvori ), a dominiraju tzv. poluprirodna staništa, odnosno ona staništa na čije je formiranje u znatnoj mjeri uticao čovjek ( većina šuma, parkovi, travnjaci, oranice, pašnjaci ). Ova antropogena staništa po strukturi i sastavu biljnih i životinjskih vrsta, znatno se razlikuju od prirodnih, pod neposrednom su čovjekovom kontrolom, on na njih bitno utiče, što je velika prepreka raznolikosti vrsta. U BiH još uvijek dominiraju prirodna staništa, pošteđena čovjekovog uticaja i ovoj očuvanosti BiH treba da zahvali, prije svega, još uvijek nedovoljnoj urbanizaciji i sporom širenje gradova. Međutim nastavili se sa lošim i neplanskim gospodarenjem prirodnih resursa, ostat ćemo bez ove prednosti, po čemu smo, uz još nekoliko zemalja, jedinstveni u Europi. Poznato je da je očuvanje biološke raznolikosti uvjet za opstanak života na Zemlji i zbog toga je krajnje vrijeme da se počne sa planskom zaštitom autohtonih, a posebno endemičnih, vrsta na čitavom prostoru BiH.

Još jedna endemična biljna vrsta koja se može naći unutar granica općine Žepče je tzv. jalov jagoda ili Kranjska petoprsta ( Potentilla carniolica A. Kerner ). Ova biljka prvi put je pronađena u Sloveniji 1870.g. i dugo se smatralo da joj je Slovenija jedino stanište. Kasnije se pokazalo da joj je osnovno stanište planina Dinara, dok se u Sloveniji može naći samo na krajnjem sjeveru u okolici Kranja. U BiH je, za sad, nađena samo na planini Smolin kod Žepča. Da podsjetim da je na Smolinu prvi put nađena i endemična bekova ljubičici ( Viola beckiana Fiala ). koju smo opisali u prošlom tekstu.  

Za one koje zanima, dajemo detaljan opis biljke.
Opis vrste : trajnica za koju je karakteristično da nema vriježa ( stolona ) tj. puzavih stabljičica, a može narasti do 10 cm visine. Listovi su trodjelni sa dugačkim lisnim peteljkama koji su duži od cvjetne stabljike. Po obliku listovi su lancetasti ili jajasti i nazubljeni, na vrhovima su bodljikave izrasline dužine od 3-5 cm obrasli brojnim žljezdanim dlačicama, cvjetovi su dvospolni bijeli sa 5 lapova i latica koje su duže od lapova i koje čine dvostruko ocvjeće. Prašnika ima mnogo, a plod nakon sazrijevanja nije mesnat.
Vrijeme cvjetanja : III - V
Stanište : rubovi četinarski, listopadnih i mješovitih šuma ili šumskim proplancima na umjereno suhim i toplim kamenitim zemljištima.
Opća rasprosranjenost : endem Slovenije, Hrvatske i BiH ( Smolin kod Žepča )
Locus classicus : Slovenija ( Kranj ) 1870 Kerner.
Uzroci ugroženosti : gubitak staništa zbog erozije tla i neracionalno korištenje prirodnih resursa, fragmentacija staništa.

(0 glasova)

Autor teksta

Dragan Trogrlić

Dragan Trogrlić - direktor firme "Dren" d.o.o. Žepče

E-mail: info {at} dren-trogrlic.com
dragan.trogrlic {at} tel.net.ba
Adresa:
Bukovik 3
72230 Žepce B & H

Kontakti:

Phone/fax: ++387 (0) 32 881-774
Mob: ++387 (0) 61-461-517

WEB: www.dren-trogrlic.com

Web stranica: dren-trogrlic.com