Uz Hamzu Halilića u našem sam Žepču sredinom 80-tih godina učio odbojkašku abecedu. Znao je galamiti, imao je sebi svojstvene trenerske metode, čeličnu šaku na treningu i utakmici ali i lijepu riječ uz druženje. Za Edina Mehić-Kaparu, Brunu Marića, Šušketa, Alena Dizdarevića, Atka, mene i mnoge žepačke odbojkaše, Ćevap kako ga većina nas poznaje, ostao je sinonim za nezaboravnu mladost u gradiću na Krajnjači.