Tehnoteka Žepče

Još kao dijete smijao sam se svom rahmetli ocu, koji je za mnoge zdravstvene tegobe kod ljudi imao običaj reći «ma nedostaje mu neki vitamin», čak i kad su bile u pitanju i neke psihološke smetnje. Što u šali, što u zbilji, zaista, čemu nam sve služi hrana? Ili, drugim riječima, koje mi to sve potrebe u njoj najčešće zadovoljavamo osim što nam ona omogućuje fizički opstanak, rast i razvoj?

Suvremena urbanizacija i sve veći i intenzivniji razvoj prometa i izgradnja prometnica, ekstenzivnije  poljodjelstvo i stočarstvo, proširivanje obradivih površina na područjima planinskih oblasti, prekomjerna sječa šuma i izlovljavanje divljači postavljaju pred nas zadatak očuvanja i zaštite naših planina. Sve je zapaženiji odlazak ljudi u planine u formi kraćih izleta ili aktivnog planinarenja. I jedan i drugi vid boravka u prirodi ima svoje prednosti i radosti, čari i ljepote. To je ono što nam je ustvari dala i čime nas je zadužila priroda. No, ne može se reći da smo mi njoj vratili adekvatan dug.

Posljednjih godina završeno je nekoliko istraživanja koja su se bavila problemima štitnjače, a usvojene su i nove preporuke za njezino liječenje. Posebna pozornost posvećuje se trudnicama koje boluju od hipotireoze, o čemu ćemo pisati u jednom od narednih tekstova, kao i onima kod kojih stanje hormona i antitijela ukazuje da će uskoro oboljeti. Novih lijekova nema, ali se intenzivno radi na njihovom stvaranju. Zato postoje nove preporuke o korištenju postojećih lijekova posebno kad je u pitanju prevencija i sprječavanje ili barem odgađanje sasvim izglednog oboljenja. Sa svim novim saznanjima o oboljenjima štitnjače i novim preporukama za njeno liječenje upoznat ćemo naše čitaoce u ovom i tekstovima koji slijede.

Opasnosti u planini javljaju se prvenstveno kao posljedica žestine i razorne snage prirodnih sila. One najčešće ne zavise od našeg djelovanja, i gotovo nikada od naše volje pa ih je kao takve nemoguće spriječiti, ali ako ih na vrijeme uočimo i dobro poznajemo,  njihovo djelovanje možemo izbjeći.

Znate, u razredu nas je bilo trideset i šestoro, a ponekad i manje - jer nekada se u školi moralo učiti, pa su neki bili ponavljači. Čuo sam da danas svi prolaze i da se djeca pametna rađaju. Prije 37 godina nismo bili baš tako pametni, pa nas je učiteljica Katica Janko učila raznim stvarima.

Osjećaje poput ljubavi, radosti, prijateljstva, optimizma smatramo pozitivnim, jer nam daju tako važnu emocionalnu sigurnost, samopoštovanje, samoafirmaciju, dostojanstvo, vrijednost te snagu za život i promjene. Osjećaje poput mržnje, straha, krivnje, bijesa, tuge, depresije, usamljenosti, zavisti ili ljubomore smatramo i označavamo negativnim. Međutim, kao što tijelo ne bez razloga reagira bolešću, tako i ljudska psiha proizvodi emocije koje za nju imaju funkcije upozorenja.

Danas svaki deseti čovjek boluje od nekog poremećaja štitne žlijezde. To nije ništa neobično ako uzmemo u obzir suvremeni način života i svakodnevnu izloženost stresnim situacijama, jer je poznato da se integritet ljudskog organizma održava zahvaljujući međusobnoj povezanosti dva osnovna sustava regulacije, a to su živčani i hormonalni sustav. Najboljio primjer za ovu integraciju je veza između živčanog i hormonalnog sustava posredstvom dijela mozga zvanog hipotalamusa, kako anatomski tako i fiziološki. Hipotalamus, kao dio međumozga, vezu sa hormonalnim sustavom, ostvaruje putem signala koje šalje hipofizi. 

Prirodne ljepote planinskih predjela su izvor iz kojeg planinari crpe snagu i nalaze motive za svoj rad. Briga za  očuvanjem  prirode trebala bi  predstavljati  najširi društveni interes, pa je zato i obveza svakog planinara čuvanje i njegovanje toga bogatstva i vrijednosti, i energično i blagovremeno  suprotstavljanje svakom neodgovornom ponašanju prema prirodi.

Mlađa odrasla dob je čini nam se period života kada osobe već počinju donositi odluke o braku. Danas mladi odgađaju brak da bi završili više obrazovanje i započeli karijeru. U vrijeme ekonomskih kriza ljudi se takođe nešto kasnije i teže žene.

Nakon otkrića da promjene na određenim dijelovima BRCA 1 i  BRCA 2 genima povećavaju rizik za nastanak raka dojke i jajnika u svijetu su počeli sa razvojem testova pomoću kojih se vršio pregled tih gena i utvrđuje postojanje mogućih mutacija koje ometaju normalno funkcionisanje BRCA gena.

Utjecaj planinarstva na čovjeka je fizički i psihički. Pod utjecajem planinarstva čovjek doživljava promjene koje nastaju uslijed fizičke aktivnosti, klimatskih faktora i psihičkih doživljaja. Na velikim alpinističkim izletima i ekspedicijama ti su utjecaji i promjene veoma jaki.

Mnoge teorije bolesti tražile su svoje uzroke zbog klica, bakterija, virusa ili genetike. Međutim, ljudi se i pored snažnog napretka medicine i farmaceutske industrije i dalje razboljevaju. Rak nije zarazan, a stvara se u tijelu. Depresija, glavobolja, šećerna bolest, bolovi u leđima, impotencija, žgaravica … ništa to nije zarazno, a nastaje u čovjeku. Zašto? Veliko je pitanje zašto ljudska bića pate od tolikog broja bolesti?

Stranica 4 od 5