Neka vrsta magacina s velikim brojem artiljerijske municije dijelom iz osmanskog, a dijelom austrougarskog perioda, pronalazak je do kojeg je na lokalitetu Bijele tabije dosao arheoloski tim Muzeja Sarajeva predvodjen Adnanom Muftarevicem, tokom istrazivanja koja su na ovom podrucju pocela prije dvije sedmice. Potvrdio je to Feni vodja arheoloskog tima Adnan Muftarevic, istaknuvsi da je u dosadasnjim istrazivanjima pronadjeno i dosta zidova te keramike. “Moze se reci da je pronalazak ovog magacina mozda najveci arheoloski pronalazak te vrste kod nas, pa i sire. Nasli smo dosta ostataka od naoruzanja, jer drveni dijelovi od pusaka i kubura nisu sacuvani. Oni su najvjerovatnije unisteni u pozaru koji je pocetkom 19. stoljeca zahvatio Bijelu tabiju”, kazao je Muftarevic. Muzej Sarajeva vec trecu godinu na lokalitetu Bijele tabije provodi arheoloska istrazivanja, a na istom su prostoru prethodno radili i eksperti iz Zemaljskog muzeja BiH. Muftarevic naglasava da tim Muzeja Sarajeva trenutno radi najvecu i zavrsnu fazu, koja podrazumijeva istrazivanje cijelog lokaliteta Bijele tabije – od unutrasnjeg objekta zidina do unutrasnjeg bastiona. To obuhvata povrsinu koja nije u prethodnim istrazivanjima obradjena. “Takodjer, izlazimo i van Bijele tabije, istrazujuci spomenuti lokalitet barutane koji do sada jos nije nikada istrazivan. Imamo namjeru i da pronadjemo juzni bedem, koji je isao od barutane do Bijele tabije”, kazao je on. Clanovi ovog arheoloskog tima vec su poceli raditi konzervaciju unutrasnjih zidova koji su otkopani jos ranije da bi ih sacuvali od daljnjeg propadanja. Projekt za Bijelu tabiju vec je uradio arhitekt Zlatko Ugljen, ali kako je to uradjeno prije arheoloskih istrazivanja Muftarevic ocekuje da ce se morati raditi odredjene prilagodbe u skladu s novim pronalascima, jer se pronadjeni dijelovi zidova ne smiju zatrpavati. Planirano je da ova faza radova, zajedno s elaboratom istrazivanja i drugim pisanim materijalom, bude zavrsena do kraja godine. FENA
