Za sve kršćane koji Božić slave po Gregorijanskom kalandaru danas je Badnjak. Badnjak, Badnji dan ili Badnja večer je naziv dana prije Božića kada se slavi rođenje Isusa Krista. Kulminacija je to intenzivne priprave za Isusov dolazak na zemlju u dječjem obliku koje je počelo još prije četiri sedmice, na prvu sedmicu došašća ili adventa.

Na Badnjak se uređuje kuća za Božić, kiti se božićno drvce, peku se kolači. Tradicionalno se na Badnjak posti i ne jede meso, iako Katolička crkva post ne smatra obveznim.

Badnjak je također ime za drvo, panj koji se, prema tradiciji, palio na ognjištu uoči Božića.

Kulminacija pripreme za blagdan Božića bit će mise polnoćke koje se služe u svim crkvama u ponoć ili sve češće dječje polnoćke u 20 sati kako bi najmlađi vjernici sa svojim roditeljima doživjeli euharistijsku svečanost rođenja maloga Boga.

Badnji dan ili Badnjak, a posebno badnja večer, bogati su običajima i folklornim sadržajima. Naziv je taj dan prije Božića najvjerojatnije dobio od riječi bdjeti, biti budan, biti bodar, tj. znači noć u kojoj se bdije. Vrhunac toga bdjenja jest proslava polnoćke.

Običaji

Upravo s bdjenjem povezan je niz običaja: unošenje drva badnjaka koje gori na ognjištu tu noć i poslije, zatim božićne svijeće, jedna ili tri,. Bdjenje počinje uvečer kad se obitelj okuplja oko stola, i dalje s posnim jelima, i unošenjem badnjaka i slame kad, u nekim krajevima u BiH, domaćin pozdravlja ukućane pozdravom koji naviješta skori Božić "Faljen Isus! Dobro vam došla badnja večer!" Na taj pozdrav slijedi odgovor: "I s tobom zajedno!"

Uz donošenje panja badnjaka običaj je unositi i slamu. Negdje tu slamu ne prostiru samo po tlu već je stavljaju i na stol pod stolnjak, a zatim slijedi večera s osobito biranim jelima.

Badnjak u gradu sačuvao je samo djelić seoskih tradicija, ali slavi se uz bor, kućne jaslice, uz pjevanje ili slušanje božićnih pjesama i uz posebno pripremljenu večeru. Sudjelovanje na polnoćki toliko je uobičajeno kod svih  katolika u BiH da pokazuje opću svijest o nepobitnosti otajstva Božića.

Vjernici katolici sutra slave Božić

Sutra katolici širom svijeta proslavljaju proslavljaju Božić, blagdan kojim se slavi Isusovo rođenje. U brojnim se zemljama božićni blagdani slave na drugačije načine. Hrvatski božićni običaji dio su hrvatske tradicije. Uz slavlje Božića razvili su se brojni običaji poput kićenja božićnog drvca na Badnjak, odlaska na misu polnoćku, pjevanja božićnih pjesama i darivanja.

Prije Božića, vrijeme je priprave, koje traje oko mjesec dana od početka došašća. Predvladavaju osjećaji iščekivanja, nade i čežnje. Posebno se obilježavaju dani sv. Barbare, sv. Nikole, sv. Lucije i sv. Tome.

Božićna pšenica sije se na sv. Barbaru ili sv. Luciju. Djeca se posebno raduju sv. Nikoli, kada dobivaju poklone u čizmice, a zločesta djeca šibu od Krampusa. U nekim krajevima postoje običaji djetinjci, materice i očići, koji se događaju u tri tjedna do Božića. Brojni običaji za cilj imaju želju za blagostanjem, dobrim urodom, napretkom i dobrim zdravljem. Badnjak je bogat raznim običajima poput unošenja slame u kuću, svečanog uređenja blagdanskog stola, pripreme božićne hrane i odlaska na sv. misu polnoćku.

Božić je dan, kada se s puno radosti, nade i žara u svečanom, veselom raspoloženju slavi Isusovo rođenje. Proslavlja se u krugu obitelji, a sljedeći dan na dan sv. Stjepana posjećuju se rođaci, prijatelji i susjedi i s njima se svečano proslavlja uz bogatu trpezu. Na svetog Ivana, narednog dana, blagoslivljalo se vino, a slama se iznosila iz doma i postavljala na voćke, da bi bolje rodile naredne godine. Na dan Nevine dječice, koji je sljedeći dan, čest je običaj tzv. šibanja, kada bi se ljudi lagano udarali vrhovima šiba, obilježavajući bol ubijene dječice. Djeca su se blagoslivljala na misama. Na Novu godinu međusobno bi se čestitalo, ali bi ugođaj bio manje intiman za razliku od božićnog.

U BiH su se brojni stari običaji uglavnom očuvali. Ali da bismo uistinu proslavili Božić i rođenje Isusovo odlazi se na mise.

Svim vjernicima katolicima želimo sretan Badnjak i čestit Božić!

(0 glasova)

Autor teksta

Zepce.Ba

Email: zepce @ zepce.ba

Web stranica: https://www.zepce.ba