Dragan Trogrlić

Dragan Trogrlić

Dragan Trogrlić - direktor firme "Dren" d.o.o. Žepče

E-mail: info {at} dren-trogrlic.com
dragan.trogrlic {at} tel.net.ba
Adresa:
Bukovik 3
72230 Žepce B & H

Kontakti:

Phone/fax: ++387 (0) 32 881-774
Mob: ++387 (0) 61-461-517

WEB: www.dren-trogrlic.com

Farmaceutska industrija za prodaju svojih lijekova koristi različite strategije ovisno o kom lijeku se radi, ne ustručavajući se pri tom da svoje proizvode prodaje i potpuno zdravim ljudima. Sa druge strane mnoge bolesti koje pogađaju siromašne zemlje gotovo se uopšte ne istražuju. Razlog tome leži u činjenici da preko 70% medicinskih istraživanja financiraju farmaceutske kuće koje nisu zainteresovane za razvoj lijekova koje mogu riješiti zdravstvene probleme siromašnih zemalja jer nizak standard njihovog stanovništva ne omogućuje im veliku zaradu. Zbog toga su se proizvođači lijekova bazirali na tržišta bogatih zemalja i razvoj lijekova prilagođavaju njihovim potrebama. 

Kad su početkom pedesetih godina prošlog stoljeća farmaceutsku industriju počele preuzimati naftne kompanije, banke i razni menadžeri koji nemaju ništa zajedničko sa medicinom, lijekovi su postali roba koja treba da osigura profit relativno malom broju ljudi dok su bolesnici postali kupci čija je dobrobit često u drugom planu. Ovakav pristup u plasmanu lijekova zahtijevao je sve veći broj oboljelih koje treba liječiti, a na koji način to radi današnja farmaceutska industrija govorit ćemo u ovom serijalu.

Nakon što im se dijagnosticira zloćudni tumor mnogi ljudi se odlučuju da mijenjaju način ishrane i pribjegavaju raznim dijetama za koje, na osnovu različitih izvora, vjeruju da im mogu pomoći u borbi protiv bolesti.

Čvorovi ( nodusi ) štitnjače su u preko 90%  slučajeva dobroćudne naravi koji ni na koji način ne ugrožavaju život i zdravlje oboljelih, osim što, kod dijela pacijenata, svojim rastom vrše pritisak na okolne strukture i ometaju njihovo normalno funkcionisanje. Manje od 10 % čvorova štitnjače ima zloćudni potencijal i vremenom se iz njih može razviti rak štitnjače.

Dok pojačan rad štitnjače ( hipertireoza ) ima mali uticaj na trudnoću, osim ako je bolest toliko izražena da zahtijeva liječenje trudnice, hipotireoza je značajan faktor rizika za normalan razvoj ploda u trudnoći. Zbog toga ćemo u ovom članku govoriti o važnosti pravovremenog prepoznavanja ovog oboljenja, što je posebno važno kod žena koje planiraju trudnoću.

Posljednjih godina završeno je nekoliko istraživanja koja su se bavila problemima štitnjače, a usvojene su i nove preporuke za njezino liječenje. Posebna pozornost posvećuje se trudnicama koje boluju od hipotireoze, o čemu ćemo pisati u jednom od narednih tekstova, kao i onima kod kojih stanje hormona i antitijela ukazuje da će uskoro oboljeti. Novih lijekova nema, ali se intenzivno radi na njihovom stvaranju. Zato postoje nove preporuke o korištenju postojećih lijekova posebno kad je u pitanju prevencija i sprječavanje ili barem odgađanje sasvim izglednog oboljenja. Sa svim novim saznanjima o oboljenjima štitnjače i novim preporukama za njeno liječenje upoznat ćemo naše čitaoce u ovom i tekstovima koji slijede.

Dragan Trogrlić: Bolesti štitnjače

Danas svaki deseti čovjek boluje od nekog poremećaja štitne žlijezde. To nije ništa neobično ako uzmemo u obzir suvremeni način života i svakodnevnu izloženost stresnim situacijama, jer je poznato da se integritet ljudskog organizma održava zahvaljujući međusobnoj povezanosti dva osnovna sustava regulacije, a to su živčani i hormonalni sustav. Najboljio primjer za ovu integraciju je veza između živčanog i hormonalnog sustava posredstvom dijela mozga zvanog hipotalamusa, kako anatomski tako i fiziološki. Hipotalamus, kao dio međumozga, vezu sa hormonalnim sustavom, ostvaruje putem signala koje šalje hipofizi. 

Nakon otkrića da promjene na određenim dijelovima BRCA 1 i  BRCA 2 genima povećavaju rizik za nastanak raka dojke i jajnika u svijetu su počeli sa razvojem testova pomoću kojih se vršio pregled tih gena i utvrđuje postojanje mogućih mutacija koje ometaju normalno funkcionisanje BRCA gena.

Molekula DNA nosilac je kompletne genetičke informacije i stoga je očuvanje njenog integriteta od najveće važnosti za sva živa bića. Stanice su tokom evolucije razvile mehanizme koje štite i popravljaju oštećenu DNA. U molekuli DNA tijekom života dešavaju različite promjene koje mogu biti izazvane kemijskim agensima, zračenjem, biološkim agensima itd.

U prkos velikim naporima bezbrojnih istraživačkih timova širom svijeta i milijardi dolara potrošenih sredstava na ta istraživanja, rak je i dalje izlječiva bolest jedino u početnoj fazi kad ga je u cijelosti moguće odstraniti operativnim putem, a dodatnim zračenjem ležišta tumora i okolnog tkiva ubiti eventualno preostale tumorske ćelije. Učinak kemoterapije je ograničen, a izuzetak su jedino neki zloćudni tumori krvnih ćelije gdje se, agresivnom kemoterapijom, kod dijela pacijenata može očekivati izlječenje. Kako je rano otkrivanje raka osnovni preduvjet uspješnog liječenja ( slika 1 ), suvremena medicina pokušava otkriti pokazatelje ( markere ) kojima bi se rak u laboratorijama mogao dijagnosticirati prije nego što se osjete bilo kakvi simptomi.

Stranica 3 od 4