Preko dvije milijarde ljudi, sto cini trecinu svjetske populacije ne unosi u svoj organizam dovoljno joda, iako je vec dugo vremena poznato kako je upravo nedostatak joda glavni uzrok mentalne retardacije.
Cak i umjereni nedostatak joda, posebno kod trudnica i djece, snizava inteligenciju osobe za 10-15 IQ poena. Gledano u krupnom planu, to znatno utjece na potencijal razvoja neke zemlje.
Manifestacija nedostatka joda kod djece cesto se javlja u obliku gusavosti, kretenizma i patuljastog rasta. Zbog nedostatak joda u prehrani cesto pate ljudi koji zive u planinskim krajevima udaljenim od morske obale, kao i ljudi u podrucjima u kojima se cesto javljaju poplave koje uniste hranjive sastojke u povrcu.
U mnogim zemljama kao sto je Japan, ljudi dobivaju dostatne kolicine jodi iz morskih plodova, ribe, povrca uzgajanom na tlu bogatom jodom i sl. Medjutim i bogate nacije, ukljucujuci SAD i Evropu moraju sol obogacivati sa jodom neprirodnim putem.
1990. godine medjunarodne organizacije, ukljucujuci Svjetsku zdravstvenu organizaciju i Svjetsku banku, pokrenule su akciju za povecanje koristenja jodizirane soli. Cak 66% svjetske populacije uvelo je u svakodnevnu upotrebu jodiziranu sol, sto je predstavljalo nevjerovatan uspjeh.
Smatra se da dnevna potreba za jodom kod muskaraca i zena iznosi oko 150 mikrograma.