Tehnoteka Žepče

Služba za školsku higijenu  Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica u cilju preventivnog djelovanja i sprečavanja eventualnih negativnih uticaja na rast i razvoj djece, kontinuirano provodi skrining preglede lokomotornog sistema učenika osnovnih škola u svih dvanaest (12) općina Zeničko-dobojskog kantona.

Povodom početka ovogodišnjih pregleda, u zeničkoj Osnovnoj  školi „Musa Ćazim Ćatić“ upriličena je press konferencija, na kojoj su učestvovali ministar za obrazovanje, nauku, kulturu i sport u Vladi Zeničko-dobojskog kantona Mensur Sinanović, direktor Instituta za zdravlje dr. Senad Huseinagić, specijalista ortopedije dr. Faruk Hodžić, Nino Hasanica iz Službe školske higijene INZ i domaćin, direktor OŠ Esad Ćorović.

Širenje skrininga na više razreda osnovnih i srednjih škola

-Jedan od argumenata za uvođenje trećeg časa fizičkog i zdravstvenog odgoja djece upravo su rezultati skrininga u školama, koje provodi Institut, kazao je između ostalog ministar Sinanović.

Direktor INZ-a Huseinagić je istakao da djeca najveći dio odrastanja provode u neaktivnom položaju, te da je Institut pokrenuo projekat ispitivanja kičmenog stuba i stopala, osnovnih deformiteta. Uz dosadašnji obuhvat jedne generacije, od ove godine ćemo vršiti pregled na tri generacije učenika, da bi se dobila sveobuhvatnija slika, kazao je Huseinagić.

On je istakao da se ne može očekivati samo od zdravstvenog sistema dapopravi stanje i zdravlje, nego da je to zadatak svih, apelujući na roditelje da spriječe nastanak problema ove vrste.

Kako je istakao Nino Hasanica iz Školske higijene INZ, dosadašnji skrining pokazao je da šest do sedam posto djece ima zdravstvene probleme ove vrste.

-Cilj je da skrining bude sveobuhvatan, oko 3.500 učenika u prvim, te isto toliko u šestim razredima, a od ove godine trebamo širiti skrining, ovisno od vrste skrininga, i na druge, šeste i osme razrede osnovne, te druge razrede srednje škole. Dosadašnji skrininzi kažu da prvačići imaju češće probleme sa ravnim tabanima, a učenici šestih razreda sa deformitetima kičme, naglasio je Hasanica.

Ortoped doktor Hodžić je naglasio da, kada je u pitanju normalan psihomotorni rast i razvoj djece BiH se polako približava Evropskoj Uniji, ali nažalost samo po lošoj statistici u ovoj oblasti.

-Sve više naše djece školskog uzrasta ima deformitete kičmenog stuba, kao i ravna stopala, što kao jako mlade osobe pravi pacijentima i umjesto da ih uvede u svijet sporta, uvodi ih u svijet medicinskih usluga u korekciji navedenih deformiteta. Postaju osobe vezane za medicinski sistem. Razloga je mnogo, moderni način života, dostupnost virtualnog svijeta i igrica je možda jedan od najvećih riziko-faktora, a uzrokuju nedovoljnu fizičku aktivnost djece, kao što su „igranje lopte“ sa vršnjacima kao i ostalih društvenih igara koje se mogu praktikovati na otvorenom. Loš način sjedenja u školskim klupama kao i prevelika težina školskih torbi su dodatni rizikofaktori koje moramo otkloniti. Prisustvo fast food "junk" hrane u blizini škola bi trebalo zabraniti, a djeci omogućiti zdrave obroke pune vitamina i minerala potrebnih za njihov zdrav razvoj. Veliki je to izazov kako za nas ortopede tako i za širu društvenu zajednicu, rekao je između ostalog Hodžić.

Domaćin prvog skrininga, direktor škole Esad Ćorović, istakao je zahvalnost škole i osoblja prema Institutu zbog obavljenog skrininga, naglasivši da dodatno, on lično kao profesor fizičkog vaspitanja jako dobro zna značaj preventive u ovoj oblasti.

Sadržaj i rezultati

Skrining se sastoji iz dva dijela:

1.vizuelni pregled (hod, spuštanje u čučanj, simetričnost nogu, karlice, grudnog koša, lopatica i ramenog pojasa), te

  1. pregled kičmenog stuba i stopala pomoću aparata – skoliometra i podoskopa.

Nakon obavljenog skrining pregleda kod djece kod koje se uoči odstupanje od uobičajenih vrijednosti izdaje se uputnica/preporuka za dalju dijagnostičku obradu kod ljekara opće/porodične medicine, te kod fizijatra ili ortopeda.

U okviru skrining pregleda lokomotornog sistema u školskoj 2016./2017. godini pregledana su 3.493 učenika prvog razreda u svim centralnim i područnim osnovnim školama na području ZDK. Od tog broja, kod 249 (7,1%) učenika utvrđen je problem na lokomotornom sistemu, te su ovi učenici upućeni na dalju dijagnostičku obradu u primarnu zdravstvenu zaštitu.

U okviru skrining pregleda lokomotornog sistema u školskoj 2017./2018. godini pregledan je 3.441 učenik prvog razreda u svim centralnim i područnim osnovnim školama na području ZDK. Od tog broja, kod 267 (7,8%) učenika utvrđen je problem na lokomotornom sistemu, te su ovi učenici upućeni na dalju dijagnostičku obradu u primarnu zdravstvenu zaštitu.

Također, tokom drugog polugodišta 2017./2018. školske godine pregledano je 3.099 učenika šestog razreda u svim centralnim i područnim osnovnim školama na području ZDK. Od tog broja, kod 159 (5,1%) učenika utvrđen je problem na lokomotornom sistemu, te su ovi učenici upućeni na dalju dijagnostičku obradu u primarnu zdravstvenu zaštitu.

Planirano je da ovogodišnja akcija traje do kraja godine, a po sumiranju rezultata javnost i mediji će biti obavješteni o broju pregledane djece, kao i utvrđenim deformitetima.

Preventivne mjere

Znaci koji mogu da ukazuju na prisustvo deformiteta mogu se potvrditi pažljivim posmatranjem djeteta u uspravnom položaju. Najprije se posmatraju stopala, da li je težina ravnomjerno raspoređena, položaj prstiju i skočnih zglobova. Noge, karlica, lopatice i rameni pojas trebaju da budu simetrični. Kičmeni stub posmatran s leđa treba da bude u pravoj liniji.

Kasnije će fizijatar i/ili ortoped djecu kod kojih se uoče nepravilnosti uputiti na korektivnu gimnastiku (terapijske vježbe koje imaju za cilj ponovno uspostavljanje narušene ravnoteže između koštano-zglobnog sistema i mišića) ili eventualno na druge terapijeske mjere. Korigovanje deformiteta kičmenog stuba je dugotrajan proces koji zahtijeva veliko angažovanje kako zdravstvenih radnika, tako i djeteta i njegovih roditelja.

Preventivne mjere – školska torba, školska klupa, fizička aktivnost, pravilna ishrana Neudobne stolice, školske torbe neadekvatnog oblika i težine, rad za računarom, nepravilna ishrana i nedovoljna fizička aktivnost uzrokuju značajan porast prisutnosti deformiteta lokomotornog sistema.

Fizička aktivnost:

Školarci bi trebalo da budu fizički aktivni najmanje jedan sat dnevno. Radi očuvanja vitalnosti koštano-mišićnog sistema neophodno je unositi bjelančevine životinjskog porijekla, namirnice bogate kalcijumom, vitaminima A, D i C. Tu spadaju mlijeko i mliječni proizvodi, zeleno povrće (špinat, brokule), mahunarke, riba i voće.

Plivanje je izuzetno dobro jer voda koja okružuje tijelo rasterećuje kičmu. Dok plivamo, naša kičma je pod deset puta manjim pritiskom nego kad hodamo. Stopalo je građeno od 26 kostiju koje su međusobno spojene sa 33 zgloba i više od 100 mišića, tetiva i ligamenata, što ga čini posebno osjetljivim.

Sjedenje u školi, ruksaci…

Pravilno sjedenje u školskoj klupi podrazumijeva da visina stolice i stola moraju omogućiti da dijete drži obje noge na podu, da sjedi pravilno s blago nagnutim trupom. Ramena bi trebalo da budu opuštena, glava uspravna, a nadlaktice smještene uz tijelo. Rastojanje očiju od klupe treba da iznosi 35-45 cm.

Potrebno je birati ruksake za djecu koji su izgrađeni od laganijih tkanina. Težina torbe ne bi smjela biti veća od 10-15% djetetove težine, dno torbe ne bi trebalo biti ispod djeteovog struka, a vrh treba biti ispod linije ramena. Naramenice trebaju biti dovoljno široke (oko 7 cm) i mekane (obložene) kako se ne bi usijecale u ramena, a njihovu dužinu treba adekvatno prilagoditi. Nošenjem ruksaka na oba ramena smanjuje se pritisak na samo jednu stranu kičme. Teže stvari unutar torbe treba stavljati bliže kičmi.

Molba roditeljima:

Zbog svega navedenog, molimo roditelje da, ukoliko dobiju uputnicu/preporuku za odlazak na dalju dijagnostičku obradu, odvedu svoje dijete prvenstveno u ambulantu porodične/obiteljske ili opće medicine, a kasnije eventualno kod fizijatra i/ili ortopeda da bi se na vrijeme mogle spriječiti eventualne komplikacije.

Treba znati: Šta je lokomotorni sistem?

Lokomotorni sistem predstavlja koštano-zglobno-mišićni sistem koji omogućava promjenu položaja u prostoru, daje čvrstinu tijelu i dinamiku pokretima. U svakodnevnom životu primjetno je da veliki broj djece, ali i odraslih, zauzima nepravilan stojeći ili sjedeći položaj. Djeca dnevno prosječno provedu oko 6 sati sjedeći u školskim klupama, a osim toga na putu od kuće do škole i obratno nose pretrpane školske torbe.

Koji su najčešći deformiteti?

Najčešći deformiteti lokomotornog sistema su: kifoza ili pogrbljenost (glava savijena naprijed u odnosu na ostatak tijela, iskrivljenje u gornjem dijelu leđa, umor u leđima ili nogama), skolioza (krivljenje kičme u stranu se pojavom asimetrije na tijelu: ramena nisu u istom nivou, jedna lopatica izraženija od druge, neravnomjerni struk, jedan kuk viši od drugog), lordoza (prenaglašena krivina u predjelu slabinskog dijela koja dovodi noge i karlicu u nepravilan položaj), „kokošije grudi“ (izbočena grudna kost) i ljevkast grudni koš (udubljena grudna kost), te spušteno ili ravno stopalo (stanje u kojem stopalo dodiruje podlogu punom površinom umjesto samo vanjskim djelom što je slučaj kod normalnog stopala).

Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica

(0 glasova)

Autor teksta

Zepce.Ba

Tel.:   +387 61 189 865

Email: zepce @ zepce.ba

Web stranica: www.zepce.ba