Gripa je virusna zarazna bolest koja se javlja tokom zimskih mjeseci u obliku većih ili manjih epidemija. Virus se vrlo brzo i lako prenese sa zaražene  osobe na osobe iz okoline putem zraka, ali i direktnim i indirektnim kontaktom, preko predmeta i površina u svakodnevnoj upotrebi.

Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ), u sklopu nadzora nad zaraznim oboljenjima, u toku sezone, prati kretanje svih akutnih respiratornih oboljenja (ARI- virusna oboljenja organa za disanje) i oboljenja koja po kliničkim simptomima odgovaraju gripi. Ovo praćenje je aktivno, a izvještavanje je sedmično, te su svi podaci dostupni na internet stranici INZ-a.

Praćenje toka broja prijavljenih oboljelih

Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica kontinuirano prati, evidentira, analizira i preventivno djeluje po pitanju gripe (influence) i drugih oboljenja. Prema statističkim podacima, obrađenim u svrhu praćenja stanja, moguće je i na osnovu trogodišnjih pokazatelja pratiti stanje i broj oboljelih od influenci sličnih oboljenja (ILI) ili pak akutnih respiratornih infekcija (ARI).

Prema podacima za period 2015. – 2019. moguće je utvrditi i očekivati da će narednih nekoliko sedmica biti ključno i presudno za broj registrovanih oboljelih od gripe ili aktutnih respiratornih infekcija. To je razlog da se javnost još jednom podsjeti na važnost prevencije, te mjere koje mogu onemogućiti, umanjiti ili ublažiti posljedice ovih oboljenja.

Najveći broj prijavljenih oboljenja od gripe i drugih sličnih viroza, u sezoni  gripe, u proteklih nekoliko godina, bio je od druge polovine januara do sredine marta. Kretanje gripe i gripi sličnih oboljenja, ove sezone ima uobičajen tok kao i prethodnih godina, tako da  u narednom periodu možemo očekivati povećanje broja oboljelih od gripe i drugih viroza koje su joj, po simptomima, slične.

Osnovne upute

Zbog toga, iz Službe za epidemiologiju INZ-a daju neke osnovne upute, kako bi se smanjio broj oboljelih i kompliciranih slučajeva i umanjila šteta po zdravlje stanovništva.

Gripa je oboljenje koje u najvećem broju slučajeva ne izaziva komplikacije i najčešće završi samoizlječenjem, pa u takvim slučajevima nisu neophodne posjete ljekaru.

Simptomi gripe se mogu pojaviti zajedno ili odvojeno, pojedinačno, a oni su temperatura veća od 38*C, groznica, glavobolja, bolovi u mišićima, malaksalost, bol u grlu, kašalj, curenje iz nosa, bolovi u stomaku, mučnina, povraćanje i proliv.

-Osobe koje imaju simptome gripe bez komplikacija i pogoršanja simptoma osnovne bolesti kod hroničnih bolesnika, trebaju ostati kod kuće i liječiti se simptomatski - snižavanjem  temperature lijekovima (Paracetamol, Ibuprofen), odmorom i ležanjem, unosom dovoljno tekućine poput čajeva čajevi, prirodnih sokova, kompota, supa, provedba lične higijena i opće higijenske mjere u okolini, poput higijenskog održavanja prostora u kojem se boravi, ugodna temperatura prostorija ili češće provjetravanje. Gripa se ne liječi antibioticima i ne treba ih uzimati bez preporuke ljekara, naglašava dr. Fatima Bašić, načelnica Službe za epidemiologiju Instituta.

Kako navode stručnjaci INZ-a, ostanak kod kuće, ležanje i odmor, u kućnoj izolaciji, skraćuje trajanje bolesti, a time se istovremeno i smanjuje širenje virusa. Svaka zaražena osoba postaje novi izvor zaraze i može da zarazi više od deset osoba u svojoj okolini. Ukoliko se pojave simptomi koji ukazuju na komplikacije bolesti ili simptomi gripe traju duže od tri do četiri  dana, neophodno se javiti svom porodičnom doktoru.

Moguće komplikacije

Simptomi koji ukazuju na razvoj komplikacija su otežano disanje i kratak dah, bol i/ili pritisak u prsima, vrtoglavica, konfuzija i dezorjentisanost, uporno povraćanje, ponovna pojava temperature nakon poboljšanja. Povećan rizik za pojavu komplikacija imaju osobe koje su starije od 65 godina, trudnice, djeca, hronični bolesnici (hronične srčane, plućne, bubrežne bolesti, bolesti jetre, hematološka i neurološka oboljenja, osobe sa oslabljenim imunitetom, šećerna bolest, gojaznost i dr.)

- Pacijenti koji nemaju gripu, a odlaze u zdravstvene ustanove, imaju mogućnost da se zaraze, pa se savjetuje ne odlaziti u zdravstvene ustanove ako nije neophodno. A ako se ipak mora, onda treba povesti računa o mjerama samozaštite kao što su što kraće zadržavanje u prostoru gdje boravi više ljudi. Ukoliko neko kašlje ili kiše, treba napraviti neophodnu distancu od metar i po, nositi masku ako je potrebno, prati ruke sapunom ili koristiti vlažne maramice na bazi alkohola. Posebno je važno Izbjegavati posjete bolesnicima, naročito onim u bolnici, navodi dr. Bašić.

Mjere samozaštite

Postoji i niz mjera samozaštite, koje su za sve osobe. One, pored vakcinacije, mogu umanjiti rizik od obolijevanja. između ostalog, to su izbjegavanje pretrpanih i pregrijanih prostorija, najmanja distanca od metra od osoba koje kašlju i kišu, te izbjegavanje rukovanja i ljubljenja s njima, često pranje ruku sapunom i umivanje, korištenje papirnatih i vlažnih maramica na bazi alkohola, te njihovo odlaganje u otpad nakon korištenja, opće higijenske mjere u prostoru u kojem se boravi kao što su higijensko održavanje predmeta i površina, provjetravanje prostorija, ugodna temperatura.

Mjere samozaštite su i izbjegavanje prehlađivanja i naglog rashlađivanja organizma i izlaganja prevelikim naporima, uz nošenje tople, suhe i udobne odjeće i obuće, obavezne kape i šala preko usta ako je suviše hladno, dobra fizička kondicija i ishrana obogaćena bjelančevinama, vitaminima i mineralima, uključujući boravak u prirodi, šetnju na čistom zraku, te na kraju - izbjegavanje poroka kao što su konzumiranje duhana i alkohola ili slično.

(0 glasova)

Autor teksta

Zepce.Ba

Tel.:   +387 61 189 865

Email: zepce @ zepce.ba

Web stranica: https://www.zepce.ba