U organizaciji Planinarskog društva „Vis“ Žepče od nedjelje 20.10. u Gradskoj kafani u Žepču postavljena je izložba gljiva sa preko 140 različitih vrsta. Svi posjetioci i ljubitelji gljiva imali su priliku pogledati Izložbu na kojoj su prezentovanee različite vrste jestivih, otrovnih i uslovno jestivih gljiva ubranih na našim prostorima.

O nekim osnovnim karakteristikama gljiva i njihovoj zastupljenosti na području općine Žepče govorio je predsjednik Planinarskog društva „Vis“ Žepče Mirko Matijević.

Na osnovu svog tridesetogodišnjeg iskustva o gljivama održao je prigodno predavanje o šumskim, samoniklim gljivama, te podsjetio na neke osnovne osobine gljiva, te kako ih brati i konzumirati.

Također, zainteresovani posjetitelji su u nedjelju mogli i degustirati neke jestive gljive. Cilj ove izložbe je bio da se pokaže koliko su naši prostori bogati gljivama.

Izložba je bila otvorena i danas, u ponedjeljak 21.10.2013. godine u terminu od 8,00 do 15,00 sati, a za učenike osnovnih škola od 9,00 do 14,00 sati.

O gljivama:

Gljive (Fungi) su jedno od carstava u domeni eukariota. Pretpostavlja se da sadržavaju oko milijin i po vrsta, od kojih je naučnoo opisano tek oko 70.000. Gljive su organizmi bez hlorofila. Njihovo tijelo može biti građeno od jedne ili više stanica. Budući da nemaju hloroplaste, gljive ubrajamo u heterotrofne organizme. Gljive su i saprofiti (hrane se organskim tvarima uginulih bića).

Razmnožavaju se: nespolno (sporama i pupanjem) i spolno. Gljive se prema načinu stvaranja spora svrstavaju na: plijesan, mješinarke i stapčarke. Mnoge gljive se koriste kao jestive, ljekovite, psihoaktivne, halucinogene (Amanita muscaria, psilocibe, konocibe..), a mnoge su i otrovne (Boletus satanas, Amanita phalloides i dr). U raznim plemenima i kulturama se gljive smatraju svetima i neke od njih se upotrebljavaju u ritualima u kojima učesnici padaju u stanje "proširene svijesti".

Nauka koja proučava gljive naziva se mikologija.

Podjela gljiva po načinu života:

Gljive predstavljaju poseban oblik života na Zemlji koji je razvio tri osnovne strategije preživljavanja u prirodi:

- Gljive simbionti koje žive u zajednici s mnogim biljnim vrstama i imaju međusobnu korist. Gljive zadržavaju vodu u miceliju, a tu vodu koriste biljke koje pomoću korijenja izvlače mineralne tvari neophodne za rast gljiva.

- Gljive saprofiti (razlagači) bez čijeg djelovanja u prirodi ne bi moglo doći do razlaganja organskih tvari biljnog porijekla. Kaže se da, da nema gljiva, šume bi se ugušile u vlastitom otpadu.

- Gljive paraziti koje napadaju žive biljke, životinje, ljude i druge gljive. Kroz mrežu tankih hifa, gljive upijaju hranu iz žive ili nežive organske tvari.

VAŽNO!!!

- Gljive beri isključivo u prozračne pletene košare

- Gljivu zakretanjem iščupaj iz zemlje, dobro pregledaj i odmah očisti od lišća i zemlje

- Beri samo odrasle zdrave primjerke, dobro poznatih gljiva

- Uberi uvijek samo onu količinu koju možeš odmah upotrijebiti

- Uvijek ostavi nekoliko primjeraka za dalju reprodukciju

- Ne miješaj u korpii poznate sa nepoznatim gljivama

- Svaki primjerak ubranih gljiva kod kuće još jednom dobro pregledaj

- Za jelo koristi samo svježe, tek ubrane i svježe pripremljene gljive

- Jela od gljiva nikada ne podgrijavaj

- Ne jedi gljive u velikim količinama jer su teško probavljive

(1 Glasaj)
Označeno