“Obicno nisam zelio znati kome pravim dokumente. To je bio Omerov posao, a on mi je govorio da te diplome trebaju ljudima koji idu u inozemstvo, tako da necemo imati problema. Najcesce sam pravio diplome Prometne skole u Sarajevu, kaze jedan od falsifikatora. Zbog poslijeratnog “divljanja” i masovnog tiskanja laznih diploma u BiH, poslodavci gotovo svakodnevno otkrivaju da dugogodisnji uposlenici nemaju skolsku spremu iako su na posao dosli s urednim dokumentima.
Kazao je ovo, za banjalucke Nezavisne novine, Ivan Culjak, glavni inspektor za obrazovanje u Vladi FBiH, istakavsi da je vecina tih laznih, ali odlicno uradjenih diploma iz “kucne radinosti”.
“Upravo sada pred sobom drzim laznu diplomu Ane B., koja je navodno zavrsila Ekonomsku skolu u Bihacu. Njena diploma se ne razlikuje od prave, ali postoji samo jedan problem. Provjerom je ustanovljeno da Ana nikada nije vidjela skolu u Bihacu”, tvrdi Culjak, dodavsi da je samo od pocetka godine pronasao 15 ovako napravljenih laznih diploma.
Ministarstvo obrazovanja FBiH diplome provjerava samo kada se neko od bh. drzavljana zaposli u zemljama iz okruzenja, pa njihovi poslodavci traze potvrdu da je osoba zaista zavrsila skolu za koju ima dokumente. Ne postoje provjere koliko je osoba tiskalo sebi diplome, ali u dosadasnjim slucajevima moze se govoriti o hiljadama takvih diploma.
“Svi misle da je to neka pamet. Da je potrebna neka kriminalna sprega da se diploma napravi. Medjutim, ovakve diplome skoro bez ikakve zastite mogu napraviti djeca koja imaju skener, bolji pisac i elementarno poznavanje rada na racunalu. Za 500 KM dobijana je diploma skole koju pozelite, a da ne budete ni na satu. Bojim se da ce ovo pitanje tek iducih godina eskalirati, kada budu isplivalali novi slucajevi”, kazao je Culjak, istakavsi da, koliko mu je poznato, nikad niko od falsifikatora nije otkriven niti kaznjen za tiskanje diploma.
Sagovornik “Nezavisnih”, danas ozbiljan mladic, koji je po svom priznanju otiskao “na desetine” ovakvih diploma dok je bio na pragu punoljetstva, tvrdi da je to radio uglavnom iz radoznalosti.
“Imao sam poznanika koji zakone nije ozbiljno shvacao. On je znao da se ja malo razumijem u kompjutere i tako smo i poceli. Omer bi nasao musteriju, donio bi original dokumente od nekoga ko je zaista zavrsio zeljenu skolu. Ja bih to skenirao, sredio u korelu i kroz printer provukao obrasce koje kupimo u kiosku. Kasnije smo angazirali i druga koji je imao lijep rukopis i on bi upisivao ocjene po zelji narucitelja. Toliko sam dobro radio da je bilo slucajeva da pomijesamo orginal s kopijom”, kazao je sagovornik “Nezavisnih”, koji kaze da je takva izrada diplome kostala oko 500 KM. Po dvije stotine KM su dobijali kompjuteras i Omer, dok bi njihov prijatelj s krasopisiom dobio 100 KM.
“Obicno nisam zelio znati kome pravim dokumente. To je bio Omerov posao, a on mi je govorio da te diplome trebaju ljudima koji idu u inostranstvo, tako da necemo imati problema. Najcesce sam pravio diplome Prometne skole u Sarajevu, a dobro su isle i diplome ekonomskih skola. Kad se jednom skenira pecat, kasnije je lako. Samo tiskas”, kazao je falsifikator pokajnik.
 Sagovornik lista, nakon sto je uvidio da bi, ako bude uhvacen, mogao imati problema s policijom, prestao se baviti ovim “poslom”.
“Kasnije sam se povukao, jer sam u medjuvremenu poceo tiskati i lijecnicka opravdanja za bjezanje iz skole. Malo je falilo da budem ‘provaljen’ i izbacen iz skole. Kod Omera su pronasli lazna lijecnicka uvjerenja i on je izbacen. Nije me izdao”, kazao je sagovornik “Nezavisnih”.
Ivan Culjak istice da mnogi od problema s otkrivanjem laznih diploma ne bi ni postojali da su poslodavci samo malo temeljitiji prilikom prijema novih radnika.
“Rijetko tko provjerava je li zaista netko zavrsio skolu za koju ima dokumente”, kaze Culjak i podsjeca da se u ranijem sustavu mnogo vise vodilo racuna o obrascima za svjedocanstva i diplome.
“Tacno se znalo ko i gdje moze kupiti ove obrasce. To su bili kompliciraniji dokumenti koje je bilo teze kopirati. Danas te papire mozete kupiti skoro na svakom kiosku. A ko ih zeli zloupotrijebiti, ne mora ni kupovati. Ti obrasci su uradjeni tako jednostavno da se mogu kopirati na svakom racunalu”, kazao je Culjak.
U sarajevskim knjizarama obrasci za sve cetiri godine srednjih skola kostaju pet KM. Prodavaci isticu da je prodaja sasvim legalna i da ne vode racuna kome prodaju obrasce.
16.3.2007.
Pincom.info
