BAJRAMSKA HUTBA REISU-L-ULEME DR. MUSTAFE CERIA

RIJASET ISLAMSKE ZAJEDNICE U BOSNI I HERCEGOVINI BAJRAMSKA HUTBA-PORUKA br. 11 REISU-L-ULEME DR. MUSTAFE CERIA Povodom Ramazanskog bajrama Hvala Allahu, Stvoritelju svjetova, na milosti i nimetima kojima nas daruje. Donesimo salavat i selam na posljednjeg Allahova poslanika Muhammeda, a.s., na njegovu porodicu, na njegove ashabe i na sve one koji su zivjeli i umrli sa Istinom u srcu i u djelu. Sjetimo se bosanskih sinova, sehida, koji su, na Allahovom putu, dali svoje zivote. Draga brao i sestre, Bosna je doekala mjesec ramazan izmeu zelja i mogunosti. Neke zelje su nam svima iste: sloboda, pravda, mir i napredak. I neke mogunosti trebalo bi da nam budu svima iste: zdravlje, znanje, dom i posao. Ideal kojem tezimo ne smije da nas zaslijepi, jer onda realnost moze da nas pregazi. Ali ni realnost ne smije da nas krivo usmjeri, jer ideal mora da nam otkriva nove vidike. Mudar ovjek je onaj koji zna uspostaviti ravnotezu izmeu idealnog i realnog u svijetu. Jer bez ideala zivot je prazan, ali i bez osjeaja za realnost zivot je nemogu. U tome je, dakle, nas uspjeh – misliti idealno i zivjeti realno; u tome je nasa bît – imati duh i uvati tijelo; i u tome je nasa srea – zivjeti u vjeri i koraati u nadi. Da nije bilo onih koji su bili spremni dati svoj 9 zivot za ideal bosanske slobode, ne bismo imali realnost danasnjeg dana; da nije bilo onih koji su imali duh dobrote, ne bismo danas imali zdravo tijelo naseg naroda; da nije bilo onih koji su zivjeli za vjeru i domovinu, ne bismo danas mogli koraati u nadi da e nasa zemlja postati ravnopravan lan porodice evropskih zemalja. Otuda je nas vjeni dug bosanskim sinovima – sehidima, koje emo, kao i dosada pa sve do Sudnjeg dana, obilaziti drugog dana Ramazanskog bajrama kako ne bismo odustali od ideala zbog kojeg su oni dali svoje zivote, ali i kako bismo shvatili realnost koja nam ne smije ubiti vjeru i nadu u budunost. Vjera One koji vjeruju i èine dobra djela Gospodar njihov æe na Pravom putu podrzati, zato sto vjeruju … (Kur’an, 10:9) Vjera je, dakle, ta snaga u ovjeku koja pravi ravnotezu izmeu idealnog pogleda i realnog ogleda ljudskog zivota. Samo vjera moze pokrenuti volju ovjeka da posti, da uspostavi ravnotezu izmeu idealnog duha i realnog tijela. Samo vjera moze donijeti mir ovjeku i uvjeriti 10 ga da njegova bît nije niti idealna melekova dobrota, niti realna sejtanova zloa. Samo vjera moze objasniti ovjeku da smisao njegovog sluzenja Bogu, Svoritelju nebesa i Zemlje, nije u okretanju lica prema istoku ili zapadu, ve u shvatanju da ljudski zivot ima smisla onoliko koliko je blizu Boga Koji zivot daje i smrt donosi, Koji nagradu nudi i kaznu odreuje, Koji vjerovjesnike salje i knjige objavljuje, Koji slabog stiti i snaznog zaduzuje, Koji dovu jetima uslisava i dobroinitelja pomaze. Porodica Vjernici, sebe i svoju porodicu èuvajte od vatre … (Kur’an, 66:6) Pria o porodici ziva je koliko je ziv i sam ovjek, jer bez porodice nema ovjeka, nema zdravog ljudskog zivota. Zato je ubijanje porodinog zivota ravno ubijanju ovjekovog zivota na Zemlji. A to je ono sto se moze dogoditi ako se nastavi sa antiporodi nom kampanjom. Zabrinjava nas agresivnost te kampanje. Svaki i najmanji znak protivljenja antifamilijskoj propagandi proglasava se krsenjem ljudskog prava pojedinca da bude ono sto hoe. Svako ima pravo da bude sto 11 hoe, ali na svoj raun. A ne na raun drustva, na raun prava drugih koji vjeruju da je tradicionalni porodini zivot stoljetni nain ljudskog zivota koji nema alternativu, osim propasti poput naroda Sodome i Gomore. Stoga, po zahtjevu vjerskog uvjerenja i vjekovnog obiaja mi ponavljamo da je porodica prirodna i osnovna jedinica drustva koja zasluzuje najveu zastitu i pomo od drustva i drzave. Za pun i harmonian razvoj svoje linosti, djeca treba da rastu u atmosferi sree, ljubavi i razumijevanja. Sve institucije drustva treba da postuju i pomazu napore roditelja da odgajaju djecu u porodi nom okruzenju. Roditelji imaju prioritetno pravo u izboru obrazovanja njihove djece i slobodu da im osiguraju vjerski i moralni odgoj sukladno njihovim vlastitim uvjerenjima. Drzava je duzna da uva i razvija instituciju braka. Duzna je da ustanovi e.kasna pravila koja e onemoguiti nasilje u braku i da osigura pomo majkama i oevima da mogu uspjesno ispunjavati svoje roditeljske obaveze. Takoer, drzava je duzna da napravi programe za meuvjerski i meukulturni dijalog o pitanjima koja se tiu porodinog zivota, ukljuijui i mjere koje stite instituciju braka. Od pamtivijeka zna se sta ini porodicu. Nase je pravo da de.niramo porodicu na nain koji je poznat i priznat kroz stoljea ljudskog postojanja. Prema tome, porodica je legalna institucija koju ine 12 muz, zena i njihova djeca u legitimnom braku. Sve sto je izvan toga nije porodica i predstavlja opasnost po zdravlje i napredak ljudskog roda. Zajednica Allah Uzviseni je uz dzemat – zajednicu (Hadis) I kao sto se u porodici kroz odnos izmeu roditelja i djece ui ljubavi, tako se u zajednici kroz odnos izmeu lanova ui lojalnosti. Jer ljudi se ispunjuju, odnosno zive svoj identitet kroz odnos sa svijetom oko sebe. Grijese oni koji trose vrijeme na izolaciji, mislei da e tako sebe upoznati. Naprotiv, ovjek sebe najbolje upoznaje kroz kontakt i odnos sa stvarima oko sebe, zivim ili mrtvim. Poznato je da se sve osim ovjeka moze upoznati izolacijom. Mi ne znamo bît elektrona niti bît zeca zato sto ih se ne moze izolirati od svjetlosti. Mi ljudi smo drugaiji. Mi se mozemo upoznati samo kroz interakciju sa svijetom oko nas. Za razliku od elektrona i zeeva, mi sebe spoznajemo kroz prouavanje, provjeravanje i modi.ciranje nasih odnosa prema svijetu u kojem zivimo. Izolacija je patnja i ubija svijest o osobi. Samo meuljudski odnos osigurava identitet koji nastaje kao posljedica susreta s ljudima. Ali ne samo susret 13 ve i lojalnost zajednici, u najsirem smislu te rijei, odreuje nas individualni i kolektivni identitet. Zajednica ili dzemat, zajednica ili drustvo, nije samo nas nuzni izbor, ve je to i nas nuzni meuljudski odnos koji nas odreuje, kroz kojeg spoznajemo sebe i kroz kojeg nas svijet upoznaje. I kao sto nema boljeg modela za zdrav odnos meu ljudskim biima od tradicionalnog modela porodice, tako isto nema boljeg modela za zdravu zajednicu ili drustvo od modela lojalnosti naelima zajednistva koji nas ue da je najbolji ovjek onaj od kojeg su drugi ljudi mirni i sigurni. Jesmo li dovoljno svjesni vaznosti zajednice ili drustva? Jesmo li lojalni zajednici u kojoj treba da prepoznamo sebe i svoj vjerski, kulturni, nacionalni i politiki identitet? Svaka je generacija imala svoja bitna pitanja. Nase bitno pitanje danas je, ini mi se, pitanje svjesne i savjesne lojalnosti zajednici ili drustvu u kojem treba da naemo i osobni identitet, i osobnu sreu, i osobni uspjeh. Jer Alejhisselam kaze: Allah Uzviseni je uz dzemat – zajednicu. Pravda 14 Vjernici, budite predani Bogu i iskreno svjedoèite! Neka vas mrznja koju prema nekim ljudima nosite nikako ne navede da nepravedni budete! Pravedni budite, to je najblize èestitosti, i bojte se Allaha, jer Allah dobro zna ono sto èinite! (Kur’an, 5 : 8) Ljudi ne mogu zivjeti bez sistema vrijednosti koji ureuje njihov zajedniki zivot. Vrline kao sto su mudrost i hrabrost zauzimaju visoko mjesto u sistemu moralnih vrijednosti. Pravda, meutim, zauzima najvise mjesto na ljestvici sistema politi- kih vrijednosti. Pravedan ovjek u nepravednom drustvu je u opasnosti ako ne uspije uvjeriti druge ljude da s njim dijele pravdu. Zato je u interesu pravednog ovjeka da se pravda siri u drustvu. Kao sto je i u interesu vlasti koja se poziva na vladavinu prava da ljudi zive u sistemu vrijednosti u kojem su istina i pravda na prvom mjestu. Nazalost, iako su svi ljudi sposobni da budu pravedni, malo je onih koji to doista jesu. Lakse je biti i mudar i hrabar nego pravedan zato sto pravda zahtijeva da joj se ovjek posveti cijelim svojim biem. Rije je o ljudskom karakteru koji, ako je stabilan, odreuje i politiku stabilnost drustva. Ako je ljudski karakter nestabilan, onda je prirodni osjeaj za vladavinu prava izvan kontrole. Prema tome, nestabilna drzava je ona gdje ljudi koji nisu u stanju 15 da sami sebe kontroliraju upravljaju javnim dobrima drustva. Bojim se da je bosansko drustvo danas u takvom moralnom i politikom stanju u kojem je previse onih sa nestabilnim karakterom i zato nemaju prirodan osjeaj za vladavinu prava, ve vlast provode na nain koji kod ljudi izaziva osjeaj nesigurnosti. Dijalog Na put Gospodara svoga pozivaj mudro i lijepim savjetom i s njima dijalog vodi na najbolji naèin! Gospodar tvoj zna one koji su zalutali s puta Njegova, i On zna one koji su na Pravom putu. (Kur’an, 16:125) Dabome, nije mogue ustanoviti apsolutno pravedno drustvo, ali jest mogue uiniti da drustvo bude po mjeri njegovih stanovnika koji e imati osnovna sredstva za zivot i biti sigurni u svom domu. Ne u jednom selu niti u jednom gradu, ve na svakom mjestu stanovnici jedne zemlje treba da se osjeaju sretno i zadovoljno sto njoj pripadaju. Nazalost, u sluaju nase zemlje neki se ne osjeaju ni sretno, ni zadovoljno sto njoj pripadaju. Moze ih se zbog toga osuivati, ali je mnogo bolje da se 16 meu nama povede ozbiljan dijalog koji bi vodio opem povjerenju i pomirenju, uvazavajui svaiji bol i patnju i postujui svaiju radost i ponos. Mnogo je vise razloga da svi volimo domovinu Bosnu i Hercegovinu, svako na svoj nain, nego da je proklinjemo. Gdje god da odemo, valja nam s nekim dijeliti dom i domovinu, ali tuu i sa tuinom. Ovdje smo svi svoji na svome. I ovdje svi mozemo imati ista prava pod uvjetom da prihvatimo dijalog kao princip meusobnog postivanja. No, dijalog nije potreban samo sa onim koji su drugaiji od nas. Dijalog je potreban i meu nama samima, jer mnogo je zajednikih pitanja koja traze zajedniki odgovor. Dobro je da imamo razliita misljenja, ali nije dobro da o njima meusobno ne razgovaramo. Potrebno je da upoznamo misljenja jedni drugih kako bismo mogli provjeriti vlastiti stav o vaznim pitanjima za nasu budunost. A to znai da treba da se uimo dijalogu s ciljem da naemo najbolji odgovor na sva pitanja koja se tiu nase zajednike sudbine. Moral Ja sam poslan da kod ljudi obnovim moral. (Hadis) Brao i sestre, mjesec ramazan je bio dobra prilika da razmislite o svim spomenutim pitanjima: 17 o vjeri, o porodici, o zajednici, o pravdi i o dijalogu. Ima, meutim, jedno vazno pitanje o kojem na ovaj veliki dan Bajrama valja posebno progovoriti, a to je pitanje naseg morala. Naime, rije moral kod nas ima dva znaenja: moral je skup normi o dobrom ponasanju i moral je osjeaj koji nas potie da neki posao radimo vise i bolje ne samo kao duznost ve i kao ljubav. Kazu da onoga ega treba mnogo ne moze nikada biti previse. Nase drustvo danas treba ne samo moralnih naela ve mnogo moralne prakse koja e suzbiti mito i korupciju, koja e zaustaviti organizirani kriminal, koja e pomoi slabe i nemone, koja e iskorijeniti drogu i alkohol. Nase drustvo treba moralnu praksu, posebno kod onih koji imaju vlast i mo, po kojoj e se smanjiti jaz izmeu enormno bogatih i nedopustivo siromasnih, po kojoj e se slabi osjeati monim a moni slabim pred pravdom. Nase drustvo treba temeljitu moralnu obnovu koja e donijeti pravdu i sreu svima. Ne mozemo ostati ravnodusni pred injenicom da se nasi vrijedni branitelji ubijaju zbog nepravde i neadekvatnog vrednovanja njihovih zasluga. Ne mozemo presutjeti sto se lanovi sehidskih porodica i dan-danas izbacuju iz stanova. I ne mozemo posmatrati mirno da mnogi povratnici nisu imali u danima ramazana od ega estito ni sehuriti ni iftariti. 18 Nase drustvo treba razvijati moral u kojem se svaka duznost obavlja sa ljubavlju i elanom kojim e se nadvladati pesimizam koji neki sire s namjerom da nam ubiju volju i nadu da idemo naprijed. No, upamtimo, brao i sestre: musliman nema pravo na oaj zato sto vjeruje da je, uz njegov napor i trud, Allahova pomo blizu. Milostivi Boze, Uini da samo Tebi sluzimo! Da se grijeha klonimo! Da istinu govorimo! Da o dobru mislimo! Da dobra djela inimo! Da se tueg hakka klonimo! Da kod sebe korisno znanje poveavamo! Boze Milostivi, Podari bolesnima zdravlje! Siromasnima opskrbu! Prognanima povratak domovima njihovim! Zarobljenicima slobodu! Nasim braniocima pomo! Nasoj domovini mir i slobodu! Osnazi nase prvake mudrosu i hrabrosu! Nasu ulemu znanjem i iskrenosu! 19 Boze Milostivi, Oplemeni sve ljude ljubavlju i milosu! Oisti ljudska srca od mrznje i zla! Podari cijelome svijetu Tvoju uputu i milost! Tako Ti Tvoje neizmjerne dobrote, I tako Ti Tvoje milosti u ovome velikom danu! Brao i sestre, Podijelite radost Bajrama meu sobom i ne zaboravite da sutra, na Dan sehida, odate poast najboljim sinovima, sehidima, Bosne i Hercegovine! Svima vam od srca zelim sretan Bajram, molei dragog Allaha, dz.s., za vase zdravlje i uspjeh u zivotu i radu. Posebno zelim Bajram estitati prognanim, bolesnim i nemonim sa dovom Stvoritelju Uzvisenom da im bude na pomoi! Sa osobitim zeljama Bajram estitam nasoj brai u Hrvatskoj, Sloveniji, Sandzaku, Kosovu, Crnoj Gori, Srbiji, Makedoniji te bosnjakoj dijaspori i svim muslimanima u svijetu sa rijeima: Bajram serif mubarek olsun!