Cijeli svijet čeka vjetrenjače iz Kotor Varosa

Novi model turbine za proizvodnju električne energije s pogonom na vjetar, na kome je Nenad Tesic iz Kotor Varosa mukotrpno radio 25 godina, uskoro bi mogao da postane veoma trazen izvozni proizvod sa ovih prostora. Riječ je o izumu koji je konstruisan da radi pogonjen vrlo slabim vjetrovima, koje ova turbina prima iz svih pravaca, za razliku od dosadasnjih vjetrenjača koje se moraju zakretati prema smjeru vjetra. INOVATOR GODINE Tesic je po zanimanju auto-električar, a za svoj inovatorski rad do sada je dobio četiri zlatne i jednu srebrnu medalju. Savez inovatora Republike Srpske proglasio ga je inovatorom godine. Jedna od najvecih prednosti njegovog izuma je, kako kaze, to sto se kontaktna povrsina dobija po visini, a ne po sirini kako je to primjenjivano kod dosadasnjih modela. “Vjetrenjače se sada prave u sirinu, za razliku od mog modela koji ne zauzima mnogo prostora, a postize se isti efekat”, priča Tesic. Turbina koju je konstruisao promjera je jedan metar, a moze da zamijeni do sada koristenu duplo veceg promjera. “Ako na nju po visini dogradimo jos jednu promjer ponovo ostaje jedan metar, s tim da sada mijenja turbinu promjera četiri metra”, objasnjava Tesic prednosti svog izuma. Veoma značajna prednost je i u tome sto nove turbine ne stvaraju buku, tako da prostor u kojem su smjestene moze biti naseljen, a kada je u pitanju visina ne dolazi do ometanja vazdusnog saobracaja. Radionica u kojoj Tesic smislja, a potom i realizuje svoje izume je klasična radionica puna alata, materijala, ali i musterija, jer Nenad je nadaleko poznat majstor. Na ovom projektu sa njim rade i sinovi Miroslav i Dragan. Stariji sin Miroslav projektuje na računaru, a mlađi Dragan sa ocem izvodi radove. Uz veliku pomoc sinova Nenad vrsi i eksperimente sa svojim izumom. “Ovu mini-turbinu smo namjestili na prikolicu, tako da mozemo mjeriti brzinu vjetra i njenu snagu na različitim visinama i pri različitoj brzini”, priča Tesic. NEDOSTAJE NOVAC On i njegovi sinovi svojim izumom mjere i sile koje djeluju na rusenje vjetrenjače, pa su tako napravili i turbinu na koju sile otpora ne mogu uticati. “Trebalo je da izgradimo vazdusni tunel sa ventilatorima i mjernim instrumentima, ali za nas je to neprihvatljivo jer nemamo dovoljno novca”, kaze Tesic. Njegove turbine su, kako kaze, posebno interesantne za telekomunikacione predajnike i bazne stanice smjestene na planinskim vrhovima, gdje je dovod električne energije skup, nestabilan i isprekidan vjetrovima. Ugradnjom turbina, prema Tesicevom modelu, telekomunikacioni uređaji bili bi napajani strujom, a ujedno bi se proizvodio i određeni visak energije, čime bi se ostvarila dvostruka korist. Uočavajuci ove mogucnosti Tesice je posjetila i delegacija “BH telekoma”. “Oni rade neke poslove u Libiji, zainteresovani su za nas izum, ali traze da izgradimo jednu turbinu kako bi je mogli isprobati. Pored toga, u kontaktu smo sa Ministarstvom nauke i Ministarstvom energetike RS i imamo obecanja da ce nesto novca uloziti u nas projekat”, priča Tesic. On naglasava da ce svojim sredstvima pokusati da izgradi jednu primjenjivu turbinu i dodaje da je za sve sto je do sada urađeno ulagao isključivo vlastita sredstva. “U kontaktu sam sa mnogim investitorima i kupcima, ali za sada nista ne prodajem, jer je projekat jos u fazi eksperimenta. Najveci problem je izgraditi turbinu čija bi cijena bila oko 15.000 evra, jer potencijalni kupci zele da vide kako turbina radi u praksi”, kaze Tesic. Nada se da ce u tome i uspjeti, jer su sve predradnje vec obavljene. “Zavrsili smo sve eksperimente sa turbinama i sada radimo na generatorima. Predviđeno je da ovo bude izvozni proizvod, pa da ne bismo uvozili generatore mi smo razvili svoje”, kaze Nenad. POTICAJ DOMAĆIM MASINCIMA Njegov izum bi u punoj primjeni, smatraju stručnjaci, pokrenuo domacu masinsku industriju koja je u teskoj situaciji i koja se ne moze nositi sa razvojem masinske industrije u svijetu. Osnovna prednost je u tome sto nije potrebna gradnja novih kapaciteta i nabavka novih masina, nego iskoristavanje postojecih. Na “Zagrebačkom velesajmu” Tesic je ostvario mnoge poslovne kontakte. Posebno zainteresovani bili su Nijemci, ali porodica Tesic dobija pozive i iz Kanade, Kalifornije, Pakistana, Malezije… Tesic priča da se inovatorstvom počeo baviti jos daleke 1979. godine u vrijeme velike energetske krize, kada se uveliko govorilo o potrebi za alternativnim izvorima energije. On za sada ima i jedan primjenjiv patent na rijeci Ugar, gdje mini-turbina na vodeni pogon vec godinu i po dana proizvodi električnu energiju za restoran i ribnjak. Za ovaj patent Tesic je na novosadskom sajmu “Tesla-fest” dobio srebrnu medalju. “Dovoljna je mala pomoc da se nas najnoviji projekat realizuje, a donio bi veliku i mnogostruku dobit. Riječ je o potpuno domacem i ako bude srece – jedinstvenom izvoznom proizvodu”, ističe Tesic.