Na 609 gradilišta naše firme su bile ili lideri ili članovi konzorcija koji su bili nosioci posla • Da smo imali više novca više bismo i uradili, kazao je u intervjuu za Oslobođenje Ensad Karić, direktor JP Autoceste FBiH.
• Tri godine rada su iza Vas, ispunili ste obećanje da ćemo imati 100 kilometara autoputa do kraja 2014. godine. Možemo li ukratko sumirati šta je to sve urađeno u proteklom periodu?
– Završili smo ono što smo prije nešto više od tri godine obećali. Uspjeli smo da potpišemo i realizujemo skoro 1,25 milijardi investicija, urađena su 102 kilometra autoceste, sve je gotovo osim dionice Svilaj – Odžak, za šta čekamo izgradnju mosta. Najznačajnija je sigurno dionica od Tarčina do Zenice jug, duga 82 kilometra, gdje smo prvi put dobili značajni dio koridora 5c i autoceste u jednom komadu, kao i spajanje Međugorja sa jugom. Tu je bilo raznih i problema i uspješnih stvari, ali realizovano je ukupno deset gradilišta što podrazumijeva deset tendera, deset nadzora, deset šefova projekata, dakle jedan solidan rezultat.
5.000 radnika
• Odakle su finansirani ti projekti i koliko je sve ukupno koštalo?
– Najveći dio sredstava je došao iz Evropske investicijske banke (EIB), a potom iz Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD). Dobar dio radova, u sklopu tih ugovora, je finansiran iz sredstava JP Autoceste, zato što je to bila naša obaveza. Radi se ukupno o 436 miliona eura od EBRD-a i EIB-a, a Autoceste su uložile skoro 400 miliona eura sve zajedno sa investicijama, što podrazumijeva i formiranje firme.
• Koliko je domaćih firmi bilo angažovano?
– Na 609 gradilišta naše firme su bile ili lideri ili članovi konzorcija koji su bili nosioci posla. Bitno je istaći da samo na tri gradilišta naše firme nisu bili glavni izvođači. Pored toga, imali smo 90 firmi koje su radile kao odobreni podizvođači, što znači da su imali ugovore u visini preko 200.000 eura, pored toga bilo je mnogo malih firmi, a posao je obavilo preko 5.000 radnika. Treba istaći da su naše firme time dobile značajne reference i sad imaju najbolje i najsvježije reference u regiji za velike tunele i za mostove, kakav je most u Zenici.
• Je li određena trasa za dionicu Tarčin – Konjic? Koji su projekti još planirani u budućnosti?
– Dionica Tarčin – Konjic je isprojektovana i u toku je proces eksproprijacije, a JP Autoceste pokušava da nađe finansijera za izgradnju te dionice. Pored toga, raspisan je tender za dionicu Počitelj – Međugorje. Sredstva su obezbijeđena u iznosu 100 miliona eura, a radi se o najvećem mostu na koridoru 5c, ukupne dužine skoro jedan kilometar i visine stubova preko 90 metara, čime ćemo prebroditi prepreku zvanu Neretva. Također, dionica Zenica jug – Zenica sjever, duga tri kilometra, već je početa, a finansira se od kuvajtskog fonda za ekonomske radove u visini 30 miliona eura, a za drugi Lot se 30. 12. završava pretkvalifikacija i očekujemo na proljeće da će početi i taj dio gdje je procijenjena vrijednost 110 miliona eura. Često je tokom prethodnog perioda ovoj upravi govoreno da je naslijedila određeni novac i da smo zahvaljujući tome uradili što smo uradili, što i jeste istina. Mi smo imali obezbijeđeno 250 miliona eura kada smo došli, a koje su obezbijedili prethodni direktor i Vlada, odnosno država BiH, međutim, u zadnjoj godini mandata mi isto tako imamo obezbijeđeno 250 miliona eura za dionicu Zenica jug – Zenica sjever, za koju je tender u toku. Također, imamo donesenu odluku o raspisivanju koncesije za dionicu Žepče – Doboj Jug i imamo započetu eksproprijaciju za dionicu Tarčin – Konjic, što je nekih 80 kilometara u pripremi.
• U svakom slučaju bit će mnogo posla i u narednom periodu.
– U sljedećoj godini još 20 kilometara treba da bude u intenzivnoj gradnji, od čega je dio već započet, tako da se gradnja autoceste nastavlja. Dalje će sve zavisiti od podrške novog sastava i Vijeća ministara i Vlade Federacije. Mi smo sve vrijeme govorili da je ovo državni projekt, da nije projekt nijedne partije i da ne smije biti zaustavljen, ni zbog infrastrukturnog, ali ni zbog ekonomskog značaja. Izgradnja autoceste u Federaciji i autoceste u RS-u je nešto što u zadnje dvije godine omogućava da BiH ima i privredni rast i rast BDP-a.
• Kada će biti puštena u funkciju cesta za priključak iz Sarajeva na autoput?
– Prema mojim saznanjima, tender je završen i radovi treba da počnu, ali to je u nadležnosti JP Ceste FBiH.
Stotine kamera
• Postavili ste kamere na dio autoputa, koliko su se pokazale učinkovite?
– To su kamere za nadzor i detekciju incidenata. Imamo centar za održavanje, kontrolu i promet odakle se upravlja čitavim dijelom izgrađene autoceste i tu su ljudi koji reaguju u slučaju incidentnih situacija. Nedavno je u tunelu 1. mart jedan kamion ostao u kvaru i intervencijom iz centra za održavanje i kontrolu prometa odmah je zatvoren tunel za promet i preusmjeren je saobraćaj. Bitno je istaći da imamo nekoliko stotina kamera i da je nemoguće sve pratiti, ali te kamere automatski detektuju kad imate pješake ili neku drugu prepreku na cesti ili kad se zaustavi auto i daju signal, nakon čega ljudi koji rade u centru postupaju u skladu s protokolom kako ne bi došlo do nesreća.
• Je li se moglo uraditi više u proteklom periodu?
– Nedavno su me pitali kako je Hrvatska tako brzo izgradila autocestu u odnosu na BiH. Treba naglasiti da je Hrvatska u izgradnju uložila 10 milijardi eura, dok smo mi ukupno do sada uložili 800 miliona eura. Oni imaju trenutno 3,5 milijardi eura duga koji ne mogu da vrate, a nama toliko treba za cijeli koridor 5c. Ni nama ne bi bio problem napraviti više da imamo taj novac.
