Do tegoba uzrokovanih vrucinom dolazi kada nase tijelo vise nije u mogucnosti odrzavati normalnu tjelesnu temperaturu. Poznato je da ljudsko tijelo temperaturu regulira znojenjem, no u slucaju produzenog i intenzivnog izlaganja vrucini i visokim temperaturama, to ponekad nije dovoljno. Postoji velik broj dodatnih cimbenika koji uz vrucinu utjecu na mogucnost rashladjivanja tijela pri ekstremno visokim temperaturama. Primjerice, vrlo vlazan zrak usporava isparavanje znoja s koze, sto pak onemogucava brzo oslobadjanje topline iz tijela. Drugi cimbenici koji mogu ograniciti mogucnost reguliranja tjelesne topline su starost, prekomjerna tjelesna tezina, dehidracija, upotreba lijekova, konzumiranje alkohola, slaba cirkulacija itd. Od iscrpljenosti do toplotnog udara Za sve tegobe uzrokovane vrucinom zajednicko je da nastaju u slucajevima kada tijelo vise nije u mogucnosti odrzati normalnu tjelesnu temperaturu. Iako im je uzrok identican, postoje razlike izmedju pojedinih tegoba, te ih svrstavamo u nekoliko kategorija. Iscrpljenost vrucinom Iscrpljenost vrucinom nastaje gubitkom velike kolicine vode i soli kroz obilno znojenje, bilo tijekom teskog fizickog rada ili vjezbanja. Gubitak neophodne tekucine moze uzrokovati probleme s cirkulacijom, pa cak i mozdanim funkcijama. Iscrpljenost vrucinom najcesce pogadja starije osobe, osobe s visokim krvnim tlakom i ljude koji rade ili vjezbaju u uvjetima visoke temperature. Simptomi iscrpljenosti vrucinom su: obilno znojenje, hladna i vlazna koza grcevi u misicima slabost vrtoglavica glavobolja mucnina ili povracanje zbunjenost ili anksioznost nesvjestica usporeni i slabi otkucaji srca Toplinski grcevi Toplinski grcevi nastaju uglavnom nakon velikih fizickih opterecenja i kod osoba koje se mnogo znoje. Znojenjem se smanjuje koncentracija vode i soli u tijelu, kao i koncentracija nekih drugih hranjivih tvari, poput kalija ili magnezija. Simptomi toplinskih grceva su: iznenadni, jaki grcevi koji se javljaju u rukama, listovima ili stopalima tvrdi, osjetljivi misici Osipi uzrokovani vrucinom Osipi uzrokovani vrucinom nastaju iritacijom koze zbog preobilnog znojenja kod vruceg, vlaznog vremena. Mogu se pojaviti u bilo kojoj dobi, ali najcesce kod male djece. Osip je najcesce izrazen kao nakupina crvenih pristica ili malih plikova. Uglavnom se pojavljuje na vratu ili gornjem dijelu prsa, na preponama, ispod grudi i unutarnjem dijelu lakta. Toplotni udar Toplotni udar ovo je najozbiljnija od svih tegoba uzrokovanih vrucinom. Nastaje nakon dugog i intenzivnog izlaganja visokim temperaturama, kada tijelo vise ne moze regulirati tjelesnu temperaturu i ne moze se rashladiti. U takvim slucajevima tjelesna temperatura moze naglo narasti te u razmaku od 10 do 15 minuta dosegnuti i preko 41°C. Toplotni udar moze se pojaviti iznenada, bez prethodnih simptoma iscrpljenosti vrucinom. Potrebno je hitno pruzanje lijecnicke pomoci, jer moze uzrokovati trajni invaliditet ili smrt. Simptomi toplotnog udara su: vrlo visoka tjelesna temperatura (iznad 40°C) crvena, suha i vruca koza, bez znoja izuzetno brzi otkucaji srca (160-180 otkucaja u minuti) vrtoglavica glavobolja umor mucnina i povracanje zbunjenost, delirij ili gubitak svijesti nedostatak zraka grcevi krv u urinu ili stolici Kako pomoci oboljelima? Kod pojave blazih oblika toplinskih bolesti cesto nije neophodno potraziti lijecnicku pomoc. Takav je slucaj s toplinskim grcevima, cija se pojava moze ublaziti ili u potpunosti prekinuti prestankom boravka na suncu i velikoj vrucini, te konzumiranjem pica ili hrane koja sadrzi sol. Potrebno je prekinuti sve aktivnosti i povuci se u hladniju prostoriju, a preporucljiva je i lagana masaza misica zahvacenih grcevima. Ukoliko grcevi ne prestaju, potrebno je ipak kontaktirati lijecnika. Najbolja pomoc prilikom pojave osipa je prelazak u hladniji i manje vlazan okolis. Dijelove koze zahvacene osipom potrebno je drzati suhima, a za olaksanje od svraba moze se upotrijebiti i puder. Razne kreme i masti nisu preporucljive jer odrzavaju kozu toplom i vlaznom, sto moze pogorsati stanje. Za razliku od grceva i osipa, u slucaju iscrpljenosti vrucinom ili toplotnog udara, prvi i najvazniji korak je sto prije pozvati lijecnicku pomoc! Iscrpljenost vrucinom najcesce se lijeci nadoknadom izgubljene tekucine i soli. Premjestite bolesnika u hladniju prostoriju i postavite ga u lezeci polozaj s lagano podignutim nogama. Dajte bolesniku hladne napitke koji sadrze sol, poput obicne vode s dodanom soli, nekih sportskih napitaka ili soka od rajcice. Ukoliko se ne shvati ozbiljno i ne pristupi navedenim koracima, iscrpljenost vrucinom lako moze prerasti u toplotni udar. Toplotni udar moze uzrokovati trajnu stetu na mozgu ili cak smrt ukoliko se bolesniku na vrijeme ne pomogne. Sve osobe pogodjene toplotnim udarom trebaju hitnu medicinsku intervenciju, stoga prvo pozovite lijecnika. Cekajuci lijecnika, premjestite bolesnika u hlad ili hladan, po mogucnosti klimatiziran prostor i odmah pristupite brzom snizavanju tjelesne temperature. To mozete postici na razne nacine, primjerice potapanjem bolesne osobe u kadu s hladnom vodom, hladnim tusem ili pranjem tijela hladnom vodom uz pomoc spuzve. Na prepone, vrat ili ispod pazuha mozete staviti i vrecice s ledom. Ukoliko vam je pri ruci termometar, pratite tjelesnu temperaturu oboljelog i zaustavite hladjenje ukoliko temperatura tijela dosegne normalnu. Kod nekih zrtava toplotnog udara moze se javiti i nekontrolirano trzanje misica. U takvim slucajevima potrebno je sprijeciti moguce samoozljedjivanje bolesnika, ali izbjegavajte stavljanje predmeta u usta ili davanje tekucine. Ukoliko dodje do mucnine i povracanja, postavite bolesnika u bocni polozaj kako biste otvorili disne putove i sprijecili gusenje. Kako se zastititi? Najbolja zastita od tegoba uzrokovanih vrucinom je izbjegavanje pretjeranog izlaganja suncu i visokim temperaturama. Za vrijeme velikih vrucina preporucljiv je boravak u hladnim, klimatiziranim prostorijama. Smanjite teske fizicke aktivnosti na otvorenom, posebice u kriticnim, popodnevnim satima. Tijekom dana uzimajte male obroke i pijte mnogo tekucine. Izbjegavajte alkohol i pica koja sadrze kofein. Nosite laganu odjecu svijetlih boja i po mogucnosti zastitite lice i glavu sesirima. Preporuca se i upotreba krema za suncanje, kako biste se zastitili od opekotina, koje takodjer mogu utjecati na efikasno hladjenje koze. Ukoliko je moguce, postepeno se izlazite vrucini tijekom nekoliko dana. Vase tijelo ce se na taj nacin lakse prilagoditi velikoj promjeni temperature. U slucaju da iz raznih razloga ipak morate duze vrijeme boraviti na velikoj vrucini, bilo na otvorenom ili u zatvorenom prostoru, poduzmite korake kojima svojem tijelu mozete olaksati taj boravak. U zatvorenim prostorima koristite ventilatore i otvorite prozore, kako biste potakli kruzenje zraka. Uzimajte puno tekucine tijekom cijelog dana i cesto se odmarajte u hladu ili hladnijim prostorijama.