Federalni zavod za programiranje razvoja (FZZPR) redovno objavljuje socioekonomske pokazatelje po općinama u FBiH. Na osnovu niza pokazatelja, kao što su stepen zaposlenosti i nezaposlenosti stanovništva, broj učenika osnovnih i srednjih škola na 1.000 stanovnika, procijenjeni bruto društveni proizvod (BDP) po općinama po glavi stanovnika  i broja odsutnog stanovništva u odnosu na popis iz 1991. godine, FZZPR utvrđuje indeks razvijenosti svake općine u FBiH.

Stepen zaposlenosti utvrđen je na osnovu podataka o broju zaposlenih po općinama u odnosu na procjenu prisutnog broja stanovnika, a stepen nezaposlenosti utvrđen je na osnovu podataka sa biroa o broju nezaposlenih po općinama u odnosu na radno aktivno stanovništvo. Iako Federalni zavod za statistiku ne radi obračun BDP-a po općinama, FZZPR izvršio je procjenu BDP-a prema vlastitoj formuli.

Na osnovu indeksa razvijenosti, izvršeno je rangiranje razvijenosti općina, pri čemu su kao nerazvijene označene one općine koje imaju indekse razvijenosti ispod 50% prosjeka FBiH, a nedovoljno su razvijene one općine koje imaju indeks razvijenosti između 50% i 75% prosjeka FBiH. Kao razvijene označene su one općine čiji je indeks razvijenosti iznad prosjeka FBiH. U sljedećoj infografici pogledajte podatke koji su korišteni za rangiranje općina.

Ako pogledamo ove pokazatelje, općina Žepče je prema indeksu razvijenosti rangirana ispred općina Tešanj, Stari Grad, Tuzla, Široki Brijeg, Ilidža, Neum …

I ako je prema istraživanju portala poslovnisvijet.ba iz juna 2015. godine, gdje su korištene statistike iz 2014. godine, Tešanj najrazvijenija općina u cijeloj BiH, Žepče se svrstava među 10 najrazvijenijih u FBiH što je izuzetno pozitivna stvar za sve Žepčake i Žepčanke.

Poslovni svijet: Tešanj najrazvijenija općina u BiH

Općina Tešanj nalazi se na razmeđu između srednje i sjeveroistočne Bosne i Hercegovine, a graniči sa općinama Teslić, Doboj, Doboj-Jug, Usora i Maglaj. Tešanj broji oko 60.000 stanovnika sa okolicom, dok sam grad ima oko 11.000 stanovnika. Područje općine je nakon završetka rata prostorno reducirano sa 223 km2 na 209 km2, a nakon formiranja općine Usora površina općine Tešanj je 163 km2. Tešanj je jedan od pet kraljevskih gradova BiH u kojem je stolovao bosanski kralj Matija Kontromanić. Posjeduje najveću gradinu u BiH. Tragovi postojanja Tešnja sežu od kamenog doba dok se pod ovim imenom prvi put spominje 1461. godine. Prije toga se vjerovatno zvao Desnik (948. godina). Danas je općina Tešanj jedna od najrazvijenijih i najgušće naseljenih u BiH.

Svi relevantni pokazatelji ukazuju na to da općina Tešanj pripada društvu narazvijenijih bosanskohercegovačkih lokalnih zajednica. Pravodobna i uspješna tranzicija vlasničkih odnosa većine privrednih subjekata u nekada državnoj svojini u sintezi je sa privatnom poduzetničkom inicijativom, koja se ispravno odredila prema novim tržišnim principima, tako postala primjer uspješnosti.

Analizirajući pokazatelje uspješnosti tešanjske privrede u 2014. godini broj zaposlenih prema posljednjim raspoloživim podacima evidencije Federalnog zavoda za statistiku (Mjesečni statistički pregled FBiH po kantonima, mart 2015.) iznosi 10.463 u januaru 2015. godine. Ovo je povećanje za 385 radnika u odnosu na 2014. godinu sa indeksom povećanja 3,8% u odnosu na januar 2014. godine i 1,5% povećanje broja zaposlenih u odnosu na decembar 2014. godine. Prema podacima Federalnog zavoda za zapošljavanje broj nezaposlenih u općini Tešanj u januaru 2015. godine iznosio je 7.823 lica, što je za 123 lica manje nego u oktobru 2014. godine. Tešanj je općina sa najnižim procentom nezaposlenih u Zeničko-dobojskom kantonu.

Karakteristika privrednog ambijenta općine u periodu pred agresiju je raznovrsnost djelatnosti sa značajnim izvozom proizvoda visoke tehnološke obrade, najvećim dijelom za potrebe automobilske industrije. U oko 86 registrovanih pravnih lica bilo je zaposleno 6.971 osoba. Pojedini privredni subjekti bili su u sastavu velikih jugoslovenskih sistema i time činili okosnicu izvoza i razvoja općine Tešanj kao cjeline.
Tokom agresije svi su privredni subjekti pretrpjeli ogromne štete na objektima, opremi i infrastrukturi kao i gubitke kadrova. Pored toga, tešanjski industrijski kapaciteti su radili tokom agresije, održali su u određenoj mjeri svoje mjesto na dijelu tržišta i stvorili pretpostavke za kasniju revitalizaciju. Nakon rata je do izražaja došla privatna inicijativa građana Tešnja. Razvijale su se djelatnosti i industrijske grane koje do tada nisu bile prisutne na ovom području, a u oblasti drvne i tekstilne industrije, koje su manje ili više uspješno privatizovane. Razvili su se privredni subjekti koji čine okosnicu privrednog razvoja danas.

Na području općine danas posluje 820 pravnih lica uzimajući u obzir sve oblike privređivanja, više od 907 obrtničkih radnji, 440 trgovačkih i 199 ugostiteljskih, u kojima je zaposleno oko 9.450 lica.

Uspješne tešanjske kompanije

Među 100 najuspješnijih kompanija iz BiH u različitim kategorijama iz Tešnja je čak 23 kompanije. Među najuspješnijim kompanijama su i one koje su svojim poslovanjem postale lideri u određenim privrednim sektorima. Takav primjer je kompanija Hifa Oil d.o.o. koja je najveći uvoznik i distributer nafte i naftnih derivata u BiH. Grupacija AS d.o.o. je najveći proizvođač keksa i vafla u BiH.

Kompanija Mann+Hummbel BA je najveći proizvođač filtera u BiH za potrebe automobilske industrije. Madi d.o.o. iz Tešnja je drugi najveći proizvođač svježeg pilećeg mesa u BiH, a kompanija Biošamp d.o.o. iz Tešnja je najveći uzgajivač i izvoznik gljiva u BiH. Ono po čemu je ova općina itekako poznata jesu kvalitetni i uspješni brendovi kiselih voda koje su na međunarodnom takmičenju prirodnih karboniziranih voda u Virdžiniji (SAD) osvajale prva mjesta i kvalifikovale se kao najbolje vode u svijetu. Na području općine trenutno egzistira šest brendova mineralnih voda koje se pored bosanskohercegovačkog tržišta plasiraju i na druga tržišta diljem svijeta.

U posljednje je tri godine zabilježen konstantan rast izvoza, investicija i broja zaposlenih. U posljednje dvije godine Tešanj je povećao broj novootvorenih radnih mjesta za skoro 15 %, na 1.312. U posljednje četiri godine izvoz iz ove općine porastao je za gotovo 90%, na oko 350 miliona KM. Izvoz predstavlja osnovnu odrednicu tešanjske privrede, koji je od 2010. godine sa 189 miliona KM porastao na 348.791.113 KM na kraju 2014. godine na tržišta 60 različitih država sa 6 kontinenata. Izvoz u 21 državu prelazi pojedinačni iznos od milion KM i u ukupnom iznosu čini 324.979.174 KM.

U toku 2014. godine uvoz tešanjske privrede iznosio je 311.387.176 KM, što pokazuje da je tešanjska privreda ostvarila trgovinski suficit i da omjer pokrivenosti izvoza uvozom iznosi 112,01%. Rast tešanjske privrede se neprekidno nastavlja posljednjih pet godina zaredom, a taj trend će prema procjenama biti nastavljen i u narednom periodu. Vodeće tešanjske firme bilježe porast prometa, izvoza, investicija i broja radnih mjesta, a neke nove se afirmišu i postaju novi faktor ekonomskog razvoja.

U oblasti prehrambene industrije pokazana je značajna inicijativa u okviru koje su se izdvojili privredni subjekti u oblasti mlinsko-pekarske djelatnosti, proizvodnje mesa, proizvodnje gotove hrane, eksploatacije i proizvodnje voda, značajan napredak i razvoj trgovine i ugostiteljstva, oblast građevinarstva, prikupljanje i prerada sekundarnih sirovina, razvoj finansijskih usluga i bankarstva. Pored toga, prisutno je i iskustvo u preradi tekstila i kože, kao i specijalizirana znanja i vještine u proizvodnji namještaja prepoznatljivog na svjetskom tržištu.

Agencija za razvoj TRA predstavlja jedan od važnih faktora za poticanje razvoja na području općine Tešanj kroz djelovanje u područjima promocije privrednih potencijala, unapređenja javno-privatnog dijaloga, programa obuke radne snage, ruralnog razvoja, energetske efikasnosti i projektnog menadžment predstavlja genetor lokalnog ekonomskog razvoja. Svemu navedenom doprinosi saradnja sa međunarodnim organizacijama i projektima GIZ, USAID, IFC, BIGMEV.

Nagrade i priznanja

FDI magazin servis za monitoring stranih direktnih investicija uglednog Financial Timesa uvrstio je za period 2014/2015. Tešanj zajedno sa Žepčem i Teslićem (regija BEAR) među 10 najboljih regija za investiranje u jugoistočnoj Evropi. Isto tako, Tešanj, Teslić i Žepče dobitnici su posebnog priznanja za promociju poduzetništva na nivou jugoistočne Evrope kroz projekat Stvaratelji za stoljeće, saopćeno je iz Kabineta općinskog načelnika Tešnja.

Općina je dobitnik i prestižnog BEACON priznanja na nivou BiH, gdje je Tešanj u konkurenciji svih općina pobijedio u kategoriji kreiranja poslovnog ambijenta i privlačenja investicija.

Svjetska banka (WB) ocijenila je općinu Tešanj jednom od najuspješnijih u BiH. International Financial Corporation (IFC) – dio grupacije Svjetske banke koji realizira „Projekat poboljšanja poslovnog okruženja u BiH“, priprema video u kojem će biti prezentirani rezultati i općine koje su uradile najviše na poboljšanju investicione klime i stvaranju uvjeta za privlačenje novih investitora.

Ono što je Tešnju najviše potrebno jeste politička i ekonomska stabilnost BiH, jer na mnogim mjestima i područjima ova općina doživljava određena ograničenja u razvoju. U poreskom sistemu se ne prepoznaju progresivna područja, da bi se novac vraćao na ta područja. Često se desi da se raspored sredstava prikupljenih od poreza vrši isključivo na političkoj osnovi, a ne po tome da gdje se više proizvodi da je tu potrebno i više investirati. Važna je i stabilnost javnih finansija, jer se budžetska kriza Federacije i Kantona prenosi na općine.

U općini Tešanj redovno se isplaćuju sve obaveze i nemaju niti jednu marku kredita, ali ono što ih opterećuje je poslovanje Federacije i Kantona. Prvo se vraćaju krediti Federacije, pa se onda sredstva raspoređuju prema općinama.

(FZZPR / Faktor.Ba / Poslovni svijet / Zepce.Ba)