Medjunarodni institut za bliskoistocne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane nakon hapsenja ratnog clana Predsjednistva BiH, Ejupa Ganica, prosle sedmice u Londonu, pripremio je posebnu analizu posvecenu tome kako ce ovaj dogadjaj utjecati na odnose u regiji. Izvjestaj je simptomaticno nazvan “Srbija i Republika Srpska protv Bosne i Hercegovine”. Prenosimo njegove najinteresantnije dijelove. Tadiceva i Dodikova kuhinja protiv BiH Medjunarodni institut IFIMES je istrazio, da je inkriminirajuci dosije protiv Ejupa Ganica sacinjen u vojno-istraznim, obavjestajnim krugovima i u Generalstabu Vojske Jugoslavije u Beogradu, te da je 2002.godine prebacen u Republiku Srpsku sa zahtjevom da RS preda dosje protiv Ganica i drugih osumnjicenih za navodni zlocin u Dobrovoljackoj ulici u Sarajevu 3.maja, 1992.godine na ocjenu i misljenje ICTY, shodno Pravilima puta Rimskog sporazuma. Krivicna prijava protiv Ganica i drugih je podnesena, 17.5.1993 vojnom tuziocu pri Generalstabu VJ od strane potpukovnika Danka Simica, koji je ujedno bio sekretar tima za prikupljanje podataka o ratnom zlocinu pri Generalstabu VJ, dok je istraga otvorena 21.7.1994.godine rjesenjem donesenim od strane istraznog sudije Zdravka Petrovica, majora VJ. Nakon sto je vojni istrazni Sud u Beogradu 31.1.2002.godine cjelokupni dosje uputio u vojno Tuzilastvo u kojem su se nasle izjave raznih oficira bezbjednosti i generala JNA/VJ od Milutina Kukanjca do Aleksandra Vasiljevica, srbijanske vlasti donose odluku da iskoriste RS i da preko RS-a predaju dosje na misljenje i ocjenu ICTY. Dosije je po hitnom postupku u julu 2002.godine preko Sekretarijata za saradnju RS predat ICTY u Den Haagu. Predsjednik Srbije Boris Tadic i premijer Republike Srpske Milorad Dodik aktivno su se ukljucili u desavanja u vezi “slucaj Ganic”. ICTY je zakljucio slucaj “Ganic i drugi” ICTY je 17.6.2003. dopisom sa potpisom Carle del Ponte obavijestio srpskog oficira za vezu sa haaskim Tribunalom Trivuna Jovicica, da nema dovoljno dokaza prema medjunarodnim standardima, da se Ejup Ganic moze smatrati odgovornim za tesko krsenje medjunarodnog humanitarnog prava zakljucivsi da je slucaj “Dobrovoljacka” ustvari insinuacija Beograda i ako postoji eventualna odgovornost, onda je to odgovornost generala Milutina Kukanjca zbog tadasnjeg hapsenja predsjednika Predsjednistva RBiH Alije Izetbegovica. Misljenje ICTY je proslijedjeno u RS, a prema dostupnim informacijama preko RS i u Beograd. Raspisivanje medjunarodnih potjernica od strane Srbije protiv Ganica i drugih je pitanje zloupotrebe primjene Evropske konvencije o ekstradiciji ciji potpisnici su i BiH i Srbija i Velika Britanije, te bilateralnog sporazuma izmedju Srbije i Velike Britanije potpisanog 1901. godine. Zrtva zloupotrebe prava od rezima u Beogradu je Ilija Jurisic, drzavljanin BiH, koji je uhapsen i osudjen u montiranom procesu na 12 godina zatvora u vezi slucaja “Tuzlanska kolona” iz maja 1992.godine. Postavlja se pitanje i odgovornosti Velike Britanije sto nije uvazila stav i misljenje Interpola, koji je pocetkom jula 2009.godine suspendirao srbijanske tzv. crvene potjernice i stavio pod reviziju bilateralni zahtjev Srbije za hapsenjem Ganica i drugih, ali i misljenje ICTY-a, imajuci u vidu osjetljivost cijelog slucaja. Velika Britanija ce iduce sedmice biti drzava koja ce analizirati tajne istrage i dosjee bivse JNA/VJ, vojske koja je ucestvovala u najvecim zlocinima nakon II svjetskog rata i njene dosjee koji su podvalom preko RS podneseni ICTY na ocjenu. Medjunarodni institut IFIMES smatra, da nadlezni organi Velike Britanije treba da postuju stav ICTY i Interpola, da hitno suspendiraju srbijanske potjernice u slucaju “Dobrovoljacka” i oslobode Ejupa Ganica. U pozadini dogadjanja Srbija svim silama pokusava lobirati, da se Ganic prebaci u Srbiju, pa cak da se britanski sud proglasi nadleznim, kao sto se proglasio u slucaju Augusta Pinochea, kada je ispostovao zahtjev Spanije. Tajanstvena uloga Geoffreya Nicea U vezi sa lobiranjem postavlja se pitanje uloge Sir Geoffrey Nice, bivseg tuzioca ICTY, britanskog drzavljanina, u odnosu na mnoge procese u regionu. Njegova aktivnost neposredno se povezuje sa tajnim sluzbama te sa savjetodavnom ulogom u Srbiji i njegovu vezu sa medjunarodnim nevladinim sektorom u Srbiji. Sir Nice je takodjer pokusavao pronaci angazman na Sudu i Tuzilastvu BiH, sto mu nije uspjelo. Znacajno bi bilo provjeriti sta o slucaju Ganic zna ovaj britanski odvjetnik-savjetnik imajuci u vidu da je vodio slucaj protiv Slobodana Milosevica, kada je zbog duzine slucaja Milosevic, naposljetku umro u zatvorskoj celiji. Medjunarodni savjetnici Srbije intenzivno rade na tome da se spor pred Medjunarodnim sudom pravde u Den Haagu sa Hrvatskom zavrsi dogovorom i tako izbjegne sudski proces, ali i istovremeno savjetuju da Srbija ulozi reviziju na presudu ICJ u sporu BiH i Srbije, te da Srbija pokusa srusiti sudsku odgovornost po presudi iz 2007.godine zbog nesprijecavanja i zbog nekaznjavanja genocida. Takodjer medjunarodni savjetnici, a sto je postala drzavna strategija Srbije, savjetovali su da Srbija ne izrucuje Ratka Mladica, jer je procjena da nakon promjene optuznice na ICTY protiv Karadzica postoji realna opasnost da izrucenjem Mladica Srbija bude dovedena u opasnost, jer presudama protiv dvojca Karadzic-Mladic, sa novim dokazima BiH ima realne izglede za reviziju tuzbe protiv Srbije na Medjunarodnom sudu pravde za koju je ostalo jos sedam godina. Zbog toga, prioritet srbijanske politike je postao ICTY i Tadic je podrzao Dodika na predstojecem referendumu, jer je jedno od referendumskih pitanja, da li gradjani RS-a podrzavaju saradnju sa ICTY. Cilj je operativno opstruirati i zaustaviti ICTY u konacnici rada i izazivati diplomatsko-obavjestajnim djelovanjem napade na ICTY, pa cak uz pomoc Rusije i Kine pokusati konacno i zatvoriti ICTY. Aktualna vlast u Srbiji kontinuirano realizira ankete u kojima se preko 70% gradjana Srbije protivi izrucenju generala Mladica. Takodjer su putem nevladinog sektora realizirali istrazivanja po kojima navodno Hrvati, Bosnjaci i Albanci imaju isti procent nezadovoljstva radom ICTY kao sto imaju Srbi. Zvanicna verzija srbijanske politike koju su ponudili glavnom haaskom Tuziocu Serge Bramertzu je, da se Ratko Mladic nalazi u Rusiji i da Rusija namjerno zeli usporiti ulazak Srbije u EU, a u sustini postoji jedini i najjaci dogovor, a to je dogovor Rusije i Srbije da sto duze odrzi status drzave na cekanju, jer je poznato da je taj status “najprofitabilniji”za jednu drzavu. BiH pod dominacijom Srbije Kakva je pozicija Bosne i Hercegovine? BiH je diplomatski razdijeljena i obavjestajno pod dominacijom srbijanske Bezbjednosno-informativne agencije , nasljednice nekadasnje Sluzbe drzavne bezbjednosti , koju je vodio haaski optuzenik Jovica Stanisic. Drzavni organi BiH su blokirani drzavnom politikom Srbije preko premijera Republike Srpske Milorada Dodika i predsjedavajuceg Vijeca ministara BiH Nikole Spirica. Nezamislivo je, da jedna drzava kao BiH nema fond pomocu kojeg bi platila kauciju za bivseg sefa drzave! BiH je u ovom trenutku nemocna drzava i ukoliko se ne uspije izboriti da se zaustavi srbijanska pogromaska ofanziva prema medjunarodnim institucijama kao sto su ICJ, ICTY, Interpol, ali i trenutna prema Velikoj Britaniji velike su mogucnosti, da ce preko 10.000 patriotski orijentiranih Bosanaca i Hercegovaca biti taoci srbijanske politike, jer se upravo toliki broj Bosanaca i Hercegovaca nalazi na spisku srbijanskog rezima. sa-X
