Skupština UN-a proglasila je 2003. godine 11. decembar međunarodnim danom planina, nakon što je Međunarodna godina planina, koju je UN proglasio 2002. godine, ukazala na potrebu stalnog osvješćivanja golemog značenja planina i održivog razvoja njihovog okoliša za očuvanje kvalitetnog života stanovništva.
Planine u BiH obiluju rudnim i šumskim bogatstvom, čistim izvorima vode, raznolikim biljnim i životinjskim svijetom. Uz 11. decembar, koji se obilježava kao Međunarodni dan planina, planinarski i turistički vodič Braco Babić za Agenciju FENA govori o ljepotama naših planina, značaju za zdravlje ljudi, ali i potrebi da se vodi veća briga o njihovoj zaštiti.
Babić naglašava da planine zauzimaju gotovo dvije trećine teritorije BiH i da se s pravom može reći da pripadamo velikoj porodici brdsko-planinskih zemalja u svijetu.
– Ne treba zaboraviti da jedna desetina čovječanstva živi u planinskim prostranstvima. Iz tog razloga potrebno je da prigodnim manifestacijama obilježimo Međunarodni dan planina – kaže on.
Cilj obilježavanja tog značajnog datuma je informirati širu javnost o planinskim područjima, njihovim vrijednostima i problemima kojih je iz dana u dan sve više kao što je nekontrolirana sječa šume, zagađenje izvorišta pitke vode i uništavanje biljnog i životinjskog svijeta.
Upravo je zato Međunarodni dan planina prilika za unapređenje svijesti o važnosti planina za život ljudi, ali i općenito za cjelokupan život svijet.
Boravak u planini nudi maksimalni odmak od sumorne svakodnevnice koja tišti ljude posebno u velikim gradovima što je, ističe Babić, dokaz koliko su planine značajne za zdravlje stanovništva. Već nakon nekoliko izleta na planinu čovjek osjeti promjenu u sebi, život doživljava na nov i drugačiji način u pozitivnom smislu.
– Planinareći upoznaje ljude, krajeve, običaje, kulturu u domovini i svijetu. Prijateljstva stečena u planini na jedan način su posebna, iskrenija su i trajnija od onih stečenih u gradu jer ih povezuje zajednička ljubav prema prirodi – kaže Babić.
Planinarenje je okarakterizirao i kao jedan od najpopularnijih vidova vježbanja i idealan način za održavanje i poboljšavanje psihofizičke kondicije.
– Hodanje i uspinjanje jača mišiće čitavog tijela, posebno nogu te pospješuje pokretljivost zglobova. Podstiče imonološki sistem, prvenstveno sposobnost organizma da se odbrani od različitih infektivnih bolesti. Pozitivno djeluje na rad srca i krvotoka. Osim toga, planinarenje pospješuje izmjenu tvari u organizmu i bez posebnog režima prehrane smanjuje masnoće, pa tako i tjelesnu težinu. Uz to, planinarenje je pravi melem za dušu. Relaksira i oslobađa od stresa, podstiče pozitivne emocije i podiže samopouzdanje – kaže Babić.
Planinarski vodič Braco Babić ima dugogodišnje iskustvo u oblasti planinarenja, obišao je mnoga svjetska gorja, ali ljepota i bogatstvo naših planina rijetko se, kaže, gdje mogu vidjeti.
– Naše planine su poznate po rudnom i šumskom bogatstvu, čistim izvorima vode, biljnom i životinjskom svijetu. Time se malo ko u svijetu može ponositi i porediti s našim planinama. Obišao sam mnoga svjetska gorja, od Trebevića do Himalaja, i to tvrdim odgovorno. Mnoge od svjetskih planina lijepe su samo na posterima i u turističkim prospektima, jednostavno to su planine koje nemaju duše kao naše, ne možeš se sagnuti i napiti čiste i bistre vode, čuti cvrkut ptica, uživati u raznobojnom cvijeću… – priča Babić.
Sve to, kaže, naglašava zbog toga što se nakon minulog rata vodi mala briga o ovdašnjim planinama. Šuma se, ističe, siječe na sve strane, bez kontrole, na način da je to teško i opisati. Ni fotografije ne mogu dočarati razmjere tog odnosa prema našim šumama.
– Planinari stalno apeliraju, upozoravaju i mole nadležne institucije svih nivoa, ali izgleda da vlast nema sluha za taj vapaj, profit od sječe šume je izgleda najvažiji. Mišljenja sam da hitno mora biti donesen zakon o šumama na državnom nivou – kazao je.
Babić sa zadovoljstvom ističe da je svakim danom sve veća zainteresiranost mladih za planinarenje.
– Posebno nakon perioda obnavljanja rada i formiranjem novih planinarskih društava, planinarskih domova kao i puteva, izdavanja planinarskih vodiča i karata koje značajno olakšavaju i pomažu mladim planinarima da krenu u istraživanje planina – kazao je planinarski i turistički vodič Braco Babić.
BiH je država s brojnim visokim vrhovima. Najviši vrh Bosne i Hercegovine je Maglić s 2.386 (m.n.v.), a među značajnim vrhovima su i Bjelašnica, Treskavica, Zelengora…..
