Mirko Matijević: Zdravstvena vrijednost planinarstva

Utjecaj planinarstva na čovjeka je fizički i psihički. Pod utjecajem planinarstva čovjek doživljava promjene koje nastaju uslijed fizičke aktivnosti, klimatskih faktora i psihičkih doživljaja. Na velikim alpinističkim izletima i ekspedicijama ti su utjecaji i promjene veoma jaki.

Veliki fizički napor  utječe na tjelesne funkcije i  na unutarnje organe  te se manifestira nizom  pojava kao što su ubrzano disanje, ubrzan puls, zagrijavanje tijela s jakim znojenjem, ubrzanim krvotokom itd. Broj crvenih krvnih zrnaca, koji su nosioci kisika neophodnog za sve životne funkcije, se povećava tijekom uspona na visoke planine. Od prosječnih 4 milijuna  crvenih krvnih zrnaca u  jednom cm3   krvi , taj se broj dužim ili pak češćim boravkom  na našim planinama penje na 6 pa čak  i 8 milijuna.
Redovitim planinarenjem planinar stječe veliku tjelesnu sposobnost. Njegovo tijelo se postupno navikava na veće planinarske napore i reagira mnogo  mirnije. On se tada ne zadiše toliko, znoji se manje, njegov puls je mirniji. Povratkom u dolinu njegova snaga je visoko iznad potrebne,  energija i volja za radom nemjerljivo veća, a uloženi fizički i intelektualni  trud gotovo zanemariv. Zato se planinarstvo preporuča onima koji se bave lakšim fizčkim poslovima ili posebice intelektualnim radom, sjedeći tijekom tjedna za radnim stolom, ne vršeći nikakav tjelesni rad.

Planinar je izložen utjecaju klimatskih faktora, naročito u visokim planinama. Jako sunce, rijetki planinski zrak, temperaturne razlike, vlaga i obilje padavina, vjetrovi, električna pražnjenja munja itd., imaju veliki utjecaj na organizam planinara. Na taj način se učvršćuje stabilnost i izdržljivost , a svakodnevne teškoće i problemi postaju lakše  rješivi.
Utjecaj planinarstva na čovječju psihu je također veliki. Zato se planinari odlikuju mnogim psihičkim osobinama koje se tijekom bavljenja planinarstvom razvijaju. Tako oni pokazuju: istrajnost, upornost, izdržljivost, hrabrost, opreznost, borbenost, odvažnost, druželjubivost, discipliniranost, sigurnost u  sebe i svoje  mogućnosti.
U sportu se traži pobjeda protivnika ili postavljanje rekorda. S toga se sportaš sav usredsređuje na psihičko i fizičko savladavanje sportskih napora i prepreka uz stalno prisutan imperativ pobjede. On nema mogućnosti da pri tome svoju pozornost usmjeri na drugu stranu, jer bi se to negativno odrazilo na ishod borbe. Mačevalac gleda protivnika i pazi na svaki njegov pokret, stalno misleći kako se obraniti od napada i zadati udarac. To isto čini i nogometaš, boksaš, košarkaš kao i većina drugih sportaša.
Planinar, međutim, i za vrijeme najtežeg uspona hodanja i pješačenja  razmišlja, razgovara, zabavlja se katkad toliko da i ne zapazi koliko je kilometara prešao i da je već blizu cilja. Dakle i za vrijeme najtežeg fizičkog napora, on može slobodno razmišljati o čemu hoće, promatrati okoliš, uživati u prirodnim ljepotama. Njegov intelekt je cijelo vrijeme slobodan. U tome je velika prednost planinarstva nad mnogim sportovima i zato je bavljenje planinarstvom i  svojstvenije  osobama  višeg intelektualnog stupnja.

Iz tih razloga, planinarstvo postaje sve masovniji pokret civiliziranih i kulturnih ljudi, zato se ono i širi u našoj sredini i zato ga treba preporučavati  ljudima sa medicinskog gledišta. Visinski zrak povoljno utječe na rad srca i cirkulacioni aparat, povećava se broj crvenih krvnih zrnaca i hemoglobin.

Planinarenje povoljno djeluje na probavu, pojačava oksidaciju hranjivih tvari i uravnotežuje metabolizam te  smanjuje gojaznost. Istovremeno pojačava potrebu za hranom što je značajno za slabije osobe. Djeluje povoljno na rad želučanih žlijezda, pa nestaju nervozne pojave katara i prejako izlučivanje želučane kiseline.

Pojačani rad svih organa jača mišiće i zglobove. Smanjuje se taloženje masnoća, a pojačani  apetit povećava količinu bjelančevina u mišićima.
Ultraljubičasti zraci do određene jačine povoljno djeluju na organizam, povećavaju mu otpornost prema mnogim infektivnim bolestima, poboljšavaju regeneraciju tkiva. Sunčanje stimulativno djeluje na endokrine žlijezde i neurovegetativni sustav uspostavljajući njegovu ravnotežu. Sunčanje popravlja malokrvnost, ublažava umor i opću tjelesnu iscrpljenost, povećava intelektualnu moć čovjeka. Pojačano znojenje omogućava bržu  razmjenu materija i pročišćavanje organizma, ubrzano disanje i tjelesni napor razvijaju i proširuju disajne organe,  a širina vidika i sloboda u pokretima i prostoru pomaže u liječenju depresivnih stanja.

Obilje šumskih plodova i samoniklog jestivog bilja i gljiva omogućuje kvalitetnu dopunu ili promjenu u jednoličnom i najčešće nezdravom načinu ishrane. Ljekovita  svojstava planinskih biljaka oduvijek su poznata čovjeku. Njihovo  korištenje poboljšava zdravstveno a njegovo izučavanje intelektualno stanje čovjeka.

Malo što se na svijetu može u ljepoti mjeriti sa prirodom. Težnja za lijepim je i prirodna težnja svakog čovjeka. Boravkom u prirodi, posebice na planinama gdje su prirodne ljepote  još netaknute, omogućava i umjetničku nadgradnju ljudskog intelekta.

Sve u svemu, planinarstvo se može smatrati jednom nadasve zdravom i korisnom aktivnošću.