Mlađa odrasla dob je čini nam se period života kada osobe već počinju donositi odluke o braku. Danas mladi odgađaju brak da bi završili više obrazovanje i započeli karijeru. U vrijeme ekonomskih kriza ljudi se takođe nešto kasnije i teže žene.
Međutim, bez obzira na sve, ljudi će uvijek pronalaziti opravdane razloge zbog kojih treba da ulaze u brak. Jedan od tih razloga je i biološki. Brak pruža svakom supružniku prikladnog i poželjnog spolnog partnera u vrijeme kada je tjelesno zdravlje dobro, snaga velika, a hormoni bjesne. Mlađa odrasla dob je i optimalno biološko vrijeme za rađanje djece. Tako mnogi na pitanje o suštini braka, odgovaraju da je to zajedničko podizanje djece, ispunjenje društvenih očekivanja, mnogi smatraju da u braku ispunjavaju potrebe za prihvaćenosti, da vole i budu voljeni, neki to opravdavaju kao odlazak iz obiteljske kuće, neki udajom/ženidbom zadobijaju neki novi ugled, neki smatraju da u braku imaju svoju ekonomsku i emocionalnu sigurnost, a nekima je brak spas od pritiska okoline.
Bez obzira da li je u pitanju romantična priča ili ne, još uvijek je biranje partnera u velikoj mjeri prepušteno glavnim akterima.
Neke teorije biranje partnera objašnjavaju kao proces nekoliko filtera kojima odbacujemo nepoželjne kandidate
1. Prvo imamo FILTER BLIZINE. Ako su dva moguća partnera blizu jedan drugome, tada je vjerojatnije da će se i sresti, sastajati se, zaljubiti i vjenčati se. Naravno, u današnje vrijeme interneta i telefonskih razgovora i ljubav na daljinu je moguća.
2. Drugi je FILTER PRIVLAČNOSTI. Fizička privlačnost je jedan od najvidljivijih atributa neke osobe, kojim otpisujemo one koji ne zadovoljavaju. Kada nas neka osoba fizički privuče, tek tada poklanjamo pažnju karakteru i drugim stvarima. Pretpostavka je da je fizička privlačnost važnija muškarcima nego ženama, dok žene više traže faktore koji nisu povezani sa izgledom (npr. financijske izvore, bogatstvo, ambicioznost, sposobnost ekonomskog zarađivanja), a to su zapravo karakteristike koje povećavaju izglede za preživljavanje njihove djece. To se evolucijski objašnjava na način da time žene više ulažu u potomstvo od muškarca.
3. Treći filter je društveno porijeklo. Ljudi se nastoje vjenčati sa osobama koje su im slične po društvenom sloju, vjeri, političkoj pripadnosti, obrazovanju, profesiji.
4. Jedan od kriterija je i sličnost u određenim crtama ličnosti. Tu posebno mjesto zauzima pouzdanost, emocionalna stabilnost, inteligencija, razumijevanje.
5. Također postoji filter komplementarnosti, a koji pokazuje da osim sličnosti u stavovima, vrijednostima i ciljevima, mi želimo da nas naš partner nadopunuje («dovršava nas»), neko ko je tu za nas, koji je jak kada smo mi slabi. Osoba koja voli dominirati obično traži podložnog i potčinjavajućeg partnera, premda smo mi danas svjedoci ljudskih psiha koje plešu svoj «sadomazohistički ples» na pozornici života.
6. Također postoji filter spremnosti za brak.
Prije nego se odlučimo na brak, vrlo je važno sebi postaviti nekoliko pitanja, i naravno dati sebi iskrene i poštene odgovore na njih!
a) Šta mi se to kod njega/nje najviše sviđa?
b) Šta mi se kod njega/nje najmanje sviđa?
c) Koje su njegove/njezine dobre osobine, a koje one manje dobre?
d) Koji su njegovi/njezini interesi?
e) Razlikuju li se naši sistemi vrijednosti?
f) Želi li on/ona djecu ili ne?
g) Ima li on/ona nekih osobina koje bi svakako želio/željela da naslijede naša djeca?
h) Ima li on/ona nekih osobina koje nikako ne bih želio/željela vidjeti kod naše djece?
i) Hoće li s vremenom sve više sličiti na svoju majku/oca?
j) Bi li bilo lijepo ostariti s njim/njom?
Naravno, možemo postaviti još puno ovakvih i sličnih pitanja. Česta je zabluda, da na silu nekoga možemo mijenjati. Česta je uzrečica: «Ma ja ću to već nekako u braku srediti ili promijeniti kod nje/njega? Tako zamišljamo da će npr. neuredna osoba preko noći postati pedantna, da će rasipna preko noći postati štedljiva, da će osoba koja kasni biti tačna itd…
Udajte se/oženite za osobu, ako vam odgovara većina onoga što vidite, jer će to tako uglavnom i ostati, uključujući i ono što vam se neće svidjeti. Drugim, riječima, jeste li spremni prihvatiti takvu osobu, uključujući i one osobine koje se vama ne sviđaju, a koje možda ona neće moći tako lako i brzo promijeniti? Jeste li ih spremni prihvatiti u paketu i živjeti s njima? Razmislite.
Neki pojedinci kvalitetno sazrijevaju, ali neki i stagniraju.
Razmislite o razlikama, jesu li preduboke ili su komplementarne u odnosu na vas.Npr. razlika je između osobe koja «voli srcem» i osobe koja ima «plitki gaz», ne može dati više, ne zna da voli.
Neke osobe otvoreno govore o svojim osjećajima i pokazuju ih, dok su neki stidljivi. Religiozne osobe, na primjer, imaju drugačije stavove o planiranju porodice, o sprečavanju začeća u odnosu na nereligiozne.
Bitno je reći: ono što možemo promijeniti na bolje, pokušajmo dobrom voljom i dogovorom – a obzirom da smo svi nesavršeni, ponekad se moramo znati i prilagoditi, strpiti. Vaša procjena je iznimno važna, jer vi valjda najbolje poznajete sebe. Bez obzira na neke razlike među ljudima, ja glasam za dobrotu, požrtvovanost, ljubav i vjernost koja mislim ipak više vrijedi od same pameti i obrazovanja ili novca.
Naravno, svjedoci smo i mnogih loših izbora, gdje preuzimamo loše modele odnosa iz porodice (npr. otac alkoholičar – kćerka bira muža alkoholičara, otac nevjeran majci- kćerka nađe nevjernog partnera – model žrtve i nasilnika), ili osobe koje su žrtva proračunatih zavodnika koji treniraju svoje vještine zavođenja i slatkorječivosti. I tu kažu vrijedi pravilno: žene su prirodno osjetljivije na ono što čuju, dok je muškarcima važnije ono što vide.
Uglavnom, čovjek je biće izbora. On bira.
Neki ljudi biraju životnog partnera prema slici vlastitih roditelja, da su što sličniji, a neki da su što različitiji od njih.
Neki biraju prema prethodnom partneru koji nam je bio neki model/bilo kao dobar ili loš. (npr.liči mi na moju bivšu ženu/muža)
Neki ljudi biraju prema nekom liku iz filma, književnosti, jer ih je taj lik po nečemu impersionirao.Neki se mire sa time, da drugi biraju za njega, npr. roditelji, prijatelji. Tako dopuste da ih neko uvjeri kako je netko dobar za njih. Ili recimo želimo ugoditi roditeljima, na primjer, pa im dovodimo snahu po volji…
Ili kao što to zvuči iz pera rahmetli Nedžada Ibrišimovića „ima jedna žena, ima jedan čovjek ….. i sve tako. Sto ljudi, sto ćudi.
A možda je to sve i sudbina, ko zna.“
Lijep pozdrav, Selimović Elharun, klinički psiholog
