Ucenici osnovne skole ” Zepce” u Zepcu zajedno sa nastavnicima i menadzmentom skole priredili su maskaradu gradskim ulicama Zepca. Povorka maskara razveselila je brojne gradjane , a ponajvise malisane Djecjeg vrtica ” Don Ivica Condric” Zepce koji su se sa svojim mastovitim kreacijama pridruzili maskaradi. Ideja o organiziranju maskarade u Zepcu potakla je od Vijeca ucenika Osnovne skole ” Zepce”, a prihvacena je od nastavnika i roditelja. Pripreme za izradu maski traju vec nekoliko mjeseci, a svaki odjel bio je obucen u jednu masku koju su odabrali sami ucenici, osmislili i kreirali. Tako su se u povorci mogli vidjeti princevi i princeze, crnci, nogometasi, pijetlovi, piramide i ostalo sto je djecja masta mogla zamisliti. Zelja organizatora je da ova manifestacija peraste u tradicionalno obiljezavanje maskarade. Branka Janko [b]Par rijeci o “Pokladama”[/b] Za sve katolicke vjernike zapocelo je sestotjedno razdoblje posta, poznato kao korizma-cetrdesetodnevni post koji prethodi Uskrsu. Ovo je za njih pocetak dugotrajnog razdoblja odricanja i jacanja poniznosti duha u znak posvete Kristovih muka do njegova raspeca i, konacno, do dana njegovog uskrsnuca. Pocinjemo s Pokladnim utorkom koji je ove godine pao na 28.02. Pokladni utorak je posljednji dan prije Pepelnice, odnosno Ciste srijede, koja oznacava pocetak korizme. To je, dakle, pomicni blagdan koji pada tocno 47 dana prije Uskrsnje nedjelje, negdje izmedju 3. veljace i 9. ozujka. Na ovaj dan se suprotstavljaju dvije tradicije: ona propisana od Crkve i ona koja se slavi u puku. Jos od Srednjeg vijeka u Crkvi se ustalilo pravilo da svecenici na taj dan poste. Otuda je i dosao naziv “mesopust” koji je prijevod talijanske rijeci “karneval” ili “carnivale” (carni vale = zbogom mesu). Isposnicki element nazire se i u terminu “fasnik”, koji dolazi od njemacke rijeci Fastnacht -“noc posta”. U Engleskoj vec od 1000. godine postoji odredba da se na taj dan svi vjernici moraju ispovjediti te se otuda utorak prije pocetka korizme naziva i “danom ispovijedi” “eng. Shrovetide ili Shrove Tuseday od shrive – “ispovjediti”, “nametnuti pokoru”. Medjutim, za puk je vrijeme pred korizmu postalo vrijeme neobuzdanog uzivanja u hrani, picu i zabavi pod maskama. Tako hrvatski jezik karneval naziva i “pokladama”, sto dolazi od starohrvatskog glagola “klasti” -prerusavati se. Obicaj poklada rasprostranjen je po citavoj Hrvatskoj, od panonskog i dinarskog do jadranskog podrucja, a svaki kraj nosi i svoje specificnosti, kako u obicajima, tako i u hrani koja se u to vrijeme obilno priprema i trosi. Krafne i krpice s kiselim zeljem u Zagorju, kobasice, buhtle, strudle i pogacice s cvarcima u Slavoniji, krostule s bademima, smokvenjak, presnac od mladog ovcjeg sira i kolaci od maruna u Kastavini i Æicariji, fritule i krostule u splitskoj regiji. Pokladni utorak je u Francuskoj poznat i kao Mardi Gras i to je dan kad je dopusteno castiti se svom vrstom hrane. Na anglosaksonskom podrucju je pokladni utorak postao i “danom palacinki” (Pancake day), vjerojatno iz potrebe da se prije dugotrajnog razdoblja korizme potrose sve zalihe jaja. Neka stara praznovjerja nalazu da prva napravljena palacinka na pokladni utorak mora biti bacena kokosima, i tako ih se moze zastiti od svih bolesti tijekom godine: NE ISPROBAVATI ZA SLUCAJ PTICJE GRIPE, ipak ovo je samo ritual.
