Na danas održanom Okruglom stolu na temu Diskriminacija na djelu i kako je prevazići aktualiziran je problem osoba sa invaliditetom u Bosni i Hercegovini koje su izložene diskriminaciji po osnovu uzroka/okolnosti koje su do invalidnosti dovele.
Zaštita od diskriminacije važno je pitanje za osobe sa invaliditetom, ne samo da bi im olakšala borbu protiv predrasuda i stereotipa, nego i omogućila suočavanje sa realnim problemima, prije svega sa isključivanjem iz društvenih tokova i sa odbijanjem zajednice da prihvati drugo i drugačije.
No, ono što je primarno i o čemu se danas, ne samo razgovaralo, nego se nudila i konkretna rješenja i koraci neophodni za prevazilaženje ovoga problema jeste da su osobe sa invaliditetom u BiH diskriminaciji izložene i po osnovu uzroka/okolnosti nastanka invaliditeta.
U sistemu socijalne zaštite u FBiH najizraženija neposredna diskriminacija utvrđena je zakonima FBiH, dakle sistemska je. Konkretnije, neratne osobe sa invaliditetom su u odnosu na ratne, u kategorizaciji oštećenja organizma, te u novčanim naknadama, sistemski, neposredno diskriminisane.
Između neratnih osoba sa invaliditetom i ratnih vojnih invalida postoji diskriminacija u kategorizaciji oštećenja organizma:
* RVI stiču pravo na invalidninu sa oštećenjem organizma od 20 do 100 % po propisima o RVI u FBiH;
* Civilne žrtve rata sa oštećenjem organizma od 60 % i više, imaju pravo na invalidninu;
* Neratne osobe sa invaliditetom po važećem Zakonu o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodica sa djecom FBiH pravo na ličnu invalidninu, dodatak za njegu – pomoć druge osobe i ortopedskih dodataka stiču sa 90 – 100 % oštećenja organizma.
O Zakonu o jedinstvenim načelima i okviru materijalne podrške lica sa invaliditetom govorio je će Dobrica Jonjić, pomoćnik ministra (Federalno ministarstvo rada i socijalne politike).
– Osobe sa invaliditetom u FBiH ostvaruju svoja prava po tri različita zakonska propisa – ratni vojni invalidi po Zakonu o pravima branitelja, civilne žrtve rata i neratni invalidi po Zakonu o osnovama socijalne zaštite, ali po dva različita odjeljka toga zakona i po potpuno različitim kriterijima, za ocjenu istog stupnja tjelesnog oštećenja. Pravilnici idu značajno u korist ratnih vojnih invalida, što je diskriminirajuće, ustvrdio je Jonjić.
– Reforma sistema socijalne zaštite je sastavni dio Reformske agende, a njena reforma podrazumijeva socijalnu pravdu koja podrazumijeva ukidanje svih oblika diskriminacije. Neravnopravan status invalida po osnovu uzroka nastanka invaliditeta je diskriminacija. Samo primjer da osoba koja je neratni vojni invalid treba imati, uslovno rečeno, invalidnost 90 posto da bi stekla pravo na invalidninu, dok je za ratnog vojnog invalida taj procent spušten na 20. Važno je reći da naš cilj nije zakidanje ratnih invalida već dovođenje neratnih invalida u ravnopravniji status, rekao je dr. Žarko Papić
Prezentaciju Analize sistemske diskriminacije osoba sa invaliditetom po osnovu uzroka invalidnosti između ratnih i neratnih osoba sa invaliditetom održala je eksterna pravna ekspertica FSU u BiH, Elvira Bešlija.
– I zvanična i nezvanična diskriminacija prisutna je u svim aspektima našeg života – od invalidima neprilagođenih prilaza institucijama i ustanovama do neusklađenih primanja zbog uzroka nastanka invaliditeta. O ovom problemu se dosta dugo ćutalo, ali je došlo vrijeme da se o tome progovori i da se ovi problemi – problemi sistemske diskriminacije, konačno riješe u skladu sa zakonima koji reguliraju problem diskriminacije i rješavanja ljudskih prava, zaključila je Bešlija.
Okrugli sto je realiziran u okviru programa “Jednakost za sve – Koalicija organizacija civilnog društva u borbi protiv diskriminacije”, kroz Program grantova u okviru kojeg Fondacija za socijalno uključivanje u Bosni i Hercegovini (FSU u BiH) provodi projekat Zagovaračka kampanja – Prevazilaženje diskriminacije osoba sa invaliditetom po osnovu uzroka invaliditeta između ratnih i neratnih OSI“. Projekat finansiraju USAID i Fond otvoreno društvo BiH.
Dodatne informacije:
Bosna i Hercegovina je Zakon o zabrani diskriminacije donijela 2009., a njegove izmjene 2016. godine. Zakonom su definisana brojna pitanja i odgovori, prije svega ko može pružiti stvarnu pomoć žrtvama diskriminacije i kako zatražiti zaštitu od diskriminacije. Nakon što je UN Konvencija o pravima osoba sa invaliditetom stupila na snagu, invalidnost se sve više prihvata kao pitanje ljudskih prava. Invalidnost je važno razvojno pitanje s povećanjem količine dokaza koji pokazuju da osobe sa invaliditetom žive u težoj socioekonomskoj situaciji i siromaštvu nego osobe bez invaliditeta. Osobe sa invaliditetom su izložene nejednakosti – zbog nejednakog pristupa zdravstvenoj zaštiti, u pravima socijalne zaštite, obrazovanju, zapošljavanju ili političkom učešću zbog invaliditeta, njima se krši dostojanstvo
