Mada nam se danas, posebno iz Zapadnih zemalja, sugeriše da homoseksualnost nije bolest i da je seksualna orijentacija stvar nečijeg izbora, neka istraživanja jasno govore da je, barem za dio onih kod koji se javljaju homoseksualne sklonost, odgovoran poremećaj hormona, koje uzrokuju neke supstance iz našeg okoliša.
Ove supstance remete hormonsku ravnotežu kod oba spola, a ljudi sa njima najčešće dolaze u dodir preko proizvoda od plastike, posebno preko plastike koja se zagrijava i koja je u neposrednom kontaktu sa hranom.
Obzirom da se ove supstance ponašaju kao ženski spolni hormoni one utiču na razvoj homoseksualnih sklonosti kod muškaraca, dok kod žena uzrokuju tumore ženskih organa ( dojke, jajnika, endometrija ) i oboljenja kao što su neplodnost, endometrioza ( čokoladna cista ) i policistični jajnici koji se manifestuju pojavom akni i viškom kilograma. Kao jedan od češćih hormonskih poremećaja koje ove supstance uzrokuju kod ženske djece je rana pojava menerhe ( prve menstruacije ), često i prije desete godine života.
Hormonski poremećaji i homoseksualnost
Sve do 1973.g. homoseksualnost je tretirana kao bolest. Te godine je američko psihijatrijsko društvo donijelo odluku da se homoseksualnost briše sa popisa bolesti?! Ono što čudi je da su tu odluku donijeli psihijatri a ne recimo endokrinolozi, genetičari ili embriolozi koji za jednu takvu procjenu imaju puno pouzdanije parametre ( hormonski status, struktura gena, embrionalni razvoj itd ). Nedugo nakon toga homoseksualnost je sa liste bolesti brisana u zemljama Zapadne Europe, a kasnije i u većini ostalih zemalja.
Ipak, istraživanja koja su se bavila procjenom sigurnosti proizvoda od plastike koji dolaze u dodir sa hranom, pokazala su da za razvoj homoseksualnih sklonosti mogu biti odgovorne neke supstance iz plastike za koje je dokazano da se ponašaju kao hormoni i svojim djelovanjem remete hormonski status.
Predmet istraživanja bili su sastojci plastike koji se zovu bisfenol A, ftalati i dioksini. Bisfenol A je supstanca koja se koristi u proizvodnji velikog broja plastičnih proizvoda i daje im providnost i čvrstoću. Koristi se za pravljenje plastične ambalaže što uključuje flašice za bebe i flaše u kojima se pakuje voda, sokovi, ulje itd. Od plastike na bazi bisfenola A rade se i premazi za limenke u kojima se pakuju sokovi, pivo i hrana ( riba, mesni narezak, gulaš itd ). Ftalati se dodaju plastici kao omekšivači, dok dioksini nastaju zagrijavanjem i spaljivanjem plastike.
U radu objavljenom 2010.g. u časopisu Endocrine Development ( link: DOI:10.1159/000262525 ) izneseni su dokazi da se mozak fetusa razvija u muškom smjeru zahvaljujući djelovanju muških spolnih hormona, a u ženskom smjeru ako je djelovanje muških spolnih hormona blokirano, što je određeno genetskom strukturom fetusa. To znači da se naš rodni identitet, odnosno naše uvjerenje da pripadamo muškom ili ženskom spolu određuju hormoni, djelovanjem na odgovarajuće moždane strukture, još dok smo u maternici. Izloženost trudnica spomenutim sastojcima plastike remeti se i/ili blokira djelovanje muških spolnih hormona kod muških fetusa što kasnije može dovesti do poremećaja seksualne orijentacije.
Osim toga u znanstvenom časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences grupa istraživača je pokazala da bisfenol A, ftalati i dioksini štetno utječe na razvoj prostate i mokraćovoda kod muških fetusa.
Mada su te promjene pri rođenu često neuočljive, kasnije dovode do problema sa funkcijom prostate i do razvoja zloćudnih tumora. Dokazano je i da visoka izloženost ovim supstancama u trudnoći i u djetinjstvu može kod muške djece dovode do veće feminiziranosti i promjena u ponašanju, a kasnije kod dijela njih izazivaju promjene na tkivu testisa, smanjuju plodnost i dovode do razvoja raka testisa. O tome više na linku: http://news.bbc.co.uk/go/pr/fr/-/2/hi/health/8361863.stm
Nova studija američkih naučnika sa univerziteta u Rochesteru ( Ročesteru ) pokazala je da spomenute supstance mijenjaju način funkcioniranja mozga kod dječaka, doprinoseći tako razvoju njihovih homoseksualnih sklonosti. Puno je više istraživanja na životinjama koja dokazuju da izloženost tvari iz plastike dovodi do feminizacije muških potomaka tih životinja i uzrokuju poremećaje njihovog reproduktivnog zdravlja.
Iz svega navedenog jasno je koliko je važno da trudnice i mala djeca budu što manje izložene štetnim sastojcima iz plastike i zbog činjenice da se seksualna orijentacija određuje u ranoj dobi, a i zbog toga što ti sastojci ometaju normalan razvoj djece i dovode do niza bolesti u kasnijoj životnoj dobi.
Mjere zaštite
Rezultati svih ovih istraživanja nisu dovela do nekih značajnijih ograničenja u proizvodnji i korištenju proizvoda od plastike. Tako je recimo američke Agencije za hranu i lijekove ( FDA ) zaključila da Bisfenol A i ftalati u koncentracijama u kojima se mogu naći u tim proizvodima ne ugrožavaju zdravlje ljudi. Ista ta agencija je zaključila da se spomenute supstance i dalje mogu koristiti za proizvodnju flašica za bebe i za proizvodnju ambalaže u kojima se pakuje hrana za bebe, mada su istraživanja jasno pokazala da su mala djeca najosjetljivija na djelovanje Bisfenol A i ftalata.
Razina ovih supstanci značajno raste ako se plastika izloži djelovanju toplote. Pokazalo se da sipnje tople hrane u plastične posude dovodi do oslobađanja velike količine štetnih tvari čime se višestruko povećava koncentracija Bisfenol A i ftalata u hrani. S toga je posebno opasno sipati toplo mlijeko i drugu hranu u plastične bočice iz kojih se hrane mala djeca. Najbolji način da se spriječi izloženost djece otrovima iz plastike je njihovo hranjenje iz staklenih flašica.
Pakovanja hrane za bebe dužim stajanjem takođe mogu imati znatne količine tih štetnih tvari. Djeca u dodir sa ovim supstancama dolaze i putem plastičnih igračaka, koje često stavljaju u usta. Istraživanje koje je proveo japanski liječnik Yumiko Tateoka pokazalo je da i potencijalno zdrava hrana bože postati štetna ako je u plastičnoj ambalaži. Ovo istraživanje je pokazalo da koncentracija bisfenola A u majčinom mlijeku naraste i do pet puta (s 6 na 30 mikrograma po litri) samo sat vremena nakon konzumacije jednog soka iz konzerve koja je obložena premazom rađenim od bisfenola A.
Već smo napomenuli da ovi sastojci plastike dovode do niza oboljenja hormonske etiologije i kod odraslih. Stoga oni i zbog sebe treba da poduzmu mjere opreza s ciljem smanjenog unosa ovih otrova. Stanovništvo se izlaže štetnim sastojcima plastike na različite i često neočekivane načine. Tako na primjer voda, sokovi, ulja itd. koja su u toku transporta i skladištenja izložena djelovanju sunčevih zraka mogu imati znatnu količinu Bisfenola A, dioksina i ftalata. Stalno korištenje jednokratnog plastičnog pribora za jelo kojim se reže i jede vruća hrana dovodi do unosa znatnih količina spomenutih supstanci. Štetno je i sipanje vrelog čaja i kafe u plastične čaše i pri tom još koristiti plastični štapić za miješnje tih toplih napitke. Trebalo bi izbjegavati i pripremu zimnice u plastičnim posudama ( kiseli kupus, salate itd. ) jer se štetne tvari iz plastike mogu osloboditi i djelovanjem soli. Takođe je poželjno izbjegavati sipati i čuvati alkoholna pića i sokove u plastičnu ambalažu. Minimalne mjere opreza bi bile izbjegavati korištenje plastične ambalaže koja dolazi u dodir sa toplom hranom i izbjegavanje dugoročnog čuvanja hrane i pića u plastičnoj ambalaži.
