Razvojna agencija Žepče radi na uspostavi inovacijskog HUB-a za tekstilnu industriju koji će okupiti sve interesne skupine, od privatnog sektora iz industrije tekstila i odjeće, pojedinaca iz područja modnog dizajna, kreativaca iz drugih industrija, prvenstveno turizma, uključujući i akademsku zajednicu, a sve u cilju kreiranja jedinstvene strukture koja će raditi na unapređenju konkurentnosti tekstilne industrije u BiH.
“Tekstilni HUB je ideja Razvojne agencije Žepče još od uspostave Centra poslovnih kompetencija 2018. godine kada je jedan njegov dio, potpuno opremljen i prilagođen održavanju treninga za tekstilni sektor ali i inventarom za podršku modnom dizajnu i razvoju kreativnosti u oblati tekstilne industrije, potpuno usmjeren razvoju tekstilnog sektora. Njegovo usmjeravanje i pozicioniranje je aktivnost CreaativeWear Plus projekta, financiranog iz Europskog fonda za regionalni razvoj putem programa Interreg Mediteran”, kazali su za Aktu iz Razvojne Agencije.
Razvoj ideja i kreativnih kompetencija
Ovaj program usmjeren je na transnacionalnu suradnju u mediteranskoj reviji kroz promociju održivog razvoja, a sa posebnim fokusom na zaštitu prirodnih i kulturnih resursa te jačanje inovacija.
“CreativeWear Plus projekt je nastavak projekta CreativeWear, proveden u periodu 2016. –2019. godine i povezuje tri originalna partnera iz Italije i Grčke s tri nova huba osnovana u Portugalu, Francuskoj i Bosni I Hercegovini kako bi dalje integrirali CreativeWear mrežu usmjeravajući kreativnost prema novim izazovima cirkularne ekonomije i održivosti u sektoru tekstila i odjeće, uključujući područja kao što su bio – tekstil, reciklirane odjeće i reinterpretacija kulturnih tradicija i slično“, pojasnili su.
HUB će biti mjesto okupljanja, razmjene iskustva, mjesto razvoja novih kreativnih ideja i mjesto za stvaranje novih “kreativnih kompetencija”.
Iz Razvojne Agencije su kazali da sve kompanije, obrti, nevladine organizacije koje se bave radom u oblasti kreativne tekstilne industrije, dizajneri i drugi kreativci involvirani u tekstilni sektor su stakeholderi HUB-a, mogu biti njegov član i sudjelovati u njegovom radu.
“HUB treba da bude mjesto gdje će kreativna industrija doprinositi razvoju privrednih kapaciteta šire zajednice. Temelj za takvo razmišljanje je jednostavna poveznica između činjenice da kreativna industrija nudi kreativne usluge i proizvode a ti proizvodi i usluge najčešće dobiju svoju komercijalnu vrijednost za svakodnevnu upotrebu i kao takvi su vrednovani na osnovu svoje upotrebne, a ne kreativne vrijednosti – kroz privrednu aktivnost”, naglasili su za Aktu.
Tematska strategija HUB-a
Tematska strategija HUB-a je korištenje postindustrijskog otpada u cilju izrade novih proizvoda.
“Cilj ovoga je kreiranje pilot projekta koji će ukazati na neiskorištene mogućnosti cirkularne ekonomije koje će, na primjeru tekstilne industrije, ukazati na njen potencijal i u drugim sektorima. Svakako, ovaj koncept ima za cilj da potakne drugačiji način razmišljanja o sirovinama te potakne nove koncepte samozapošljavanja u oblasti tekstilne industrije”, objasnili su iz agencije, dodajući da projekt planira upariti tri originalna partnera iz Italije i Grčke s tri nova HUB-a u Portugalu, Francuskoj i Bosni i Hercegovini (RAŽ) kako bi se prenijela stečena iskustva projekta CreativeWear usmjeravajući upravo kreativnost prema novim izazovima cirkularne ekonomije.
Iz Agencije su rekli da se na projektu intenzivno radi, posebno kada je u pitanju izrada koncepta proizvoda na bazi postindustrijskog otpada.
“Trenutno se vrši istraživanje stanja postindustrijskog otpada u kompanijama u Bosni i Hercegovini a što će biti temelj za dalji rad na realizaciji tematske strategije. Intenzivno se surađuje sa modnim dizajnerima koji, unutar kreiranih grupa kreativaca, rade na konceptualizaciji ideje ujedno prenoseći svoja iskustva iz modne industrije na mlađe kolege stvarajući tako potencijal kreativnog razmišljanja koji će biti na raspolaganju tekstilnim kompanijama“, kazali su.
Cirkularna ekonomija i recikliranje
Tekstilna industrija u BiH važi za jednog od lidera kada je u pitanju vanjskotrgovinska razmjena i broj radnih mjesta.
“Ono što je karakteristično jeste povezanost sa EU tržištem kroz snažan angažman u lohn poslovima te malobrojnim inicijativama u gradnju vlastitog brenda. Svakako, treba odati priznanje uspješnim BH brendovima iz ovog sektora koji svojim primjerom i dugogodišnjim radom mogu biti inspiracija kompanijama koje se ne usuđuju izaći iz okvira ugovorenih lohn usluga. To je svakako nešto što je potrebno tekstilnoj industriji u BiH kako bi konkurirala u BiH i vanjskom tržištu“, objasnili su iz Razvojne.
Oni kažu da su snažnije uvezivanje kompanija iz ovog sektora, jačanje kadrovskog potencijala za tekstilnu industriju, te testirani koncepti u EU prilika da se ovaj sektor dodatno osnaži i potakne na razvoj.
“U tekstilnoj industriji smo mogli vidjeti snažnu organiziranost proizvodnje, iskustvo ali i ovisnost o cijenama materijala koje su pod kontrolom centara izvan Evrope. Šansa za našu tekstilnu industriju može biti upravo cirkularna ekonomija i recikliranje. U tome se svakako može očekivati i snažna podrška iz EU fondova“, naglasili su, dodajući da je važno da se iskustva partnera iz EU plasiraju u BiH što će biti dodatni zadatak ali i motiv, njima kao razvojnoj agenciji ali i svim njihovim suradnicima kojima će ova iskustva svakako značiti neke nove intervencije i projekte.
