Na sjednici Doma naroda Parlamenta FBIH, održanoj 12.1.2017. godine Damir Jukić, zastupnik HDZ-a BiH u Domu naroda, uputio je pitanje Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću BiH, vezano za imenovanje sudaca u općini Žepče. Pitanje koje je Jukić postavio je sljedeće: ” Je li nacionalni sastav sudaca u Općinskom sudu u Žepču u skladu s nacionalnim sastavom stanovništva, odnosno, jesu li prilikom imenovanja sudaca u Općinskom sudu u Žepču ispoštovane sve odredbe Zakona VSTV-a i Zakona o sudovima?”
Visoko sudsko i tužiteljsko vijeće BiH dalo je odgovor na postavljeno pitanje izaslanika Jukića u kojem stoji:
“U Općinskom sudu u Žepču sistematizirano je ukupno pet pozicija redovnih sudaca i sve su popunjene. Trenutna nacionalna struktura sudaca je sljedeća 3 suca iz reda bošnjačkog naroda, 1 sudac iz reda hrvatskog naroda i 1 sudac iz reda ostalih. Na početku 2008. godine, od pet popunjenih sudačkih pozicija u Općinskom sudu u Žepču bilo je 2 suca Bošnjaka, 2 Hrvata i 1 Srbin.
Tijekom 2008. godine jedan sudac hrvatske nacionalnosti i jedan sudac srpske nacionalnosti podnose ostavke. lmajući u vidu navedeno, bilo je nužno popuniti bar jednu poziciju u sudu, te je Vijeće nakon raspisanog natječaja, cijeneći činjenicu da niti jedan kandidat nije bio hrvatske nacionalnosti, a kako funkcioniranje Općinskog suda u Žepču ne bi bilo dovedeno u pitanje, za suca u ovom sudu imenovalo najbolje ocjenjenog kandidata s liste koji je bošnjačke nacionalnosti. Dakle, u prosincu 2008. godine bilo je ukupno popunjenih četiri pozicije od kojih je bilo, 1 sudac hrvatske nacionalnosti i 3 bošnjačke nacionalnosti, dok je jedna pozicija bila upražnjena.
U 2009. godini jedan sudac bošnjačke nacionalnosti podnosi ostavku, te je u istoj godini, nakon što je natječaj dva puta objavljivan i nije se prijavio niti jedan kandidat hrvatske nacionalnosti, Vijeće je u ovaj sud imenovalo najbolje ocjenjenog kandidata s liste, koji je bošnjačke nacionalnosti. Dakle, u prosincu 2009. godine od ukupno pet sudačkih pozicija bilo je popunjeno četiri od kojih je bilo 1 sudac hrvatske nacionalnosti i 3 suca bošnjačke nacionalnosti, dok je jedna pozicija bila upražnjena.
Tijekom 2010. godine, nakon što je natječaj raspisivan tri puta i nije se prijavio niti jedan kandidat hrvatske nacionalnosti, Vijeće je u srpnju 2010. godine imenovalo najbolje ocjenjenog kandidata s liste koji je bošnjačke nacionalnosti.
U ožujku 2011. godini jedan sudac bošnjačke nacionalnosti podnosi ostavku. Za upražnjenu poziciju se raspisuje natječaj i isti se ponavlja tri puta iz razloga jer nije bilo prijavljenih kandidata hrvatske nacionalnosti. Po navedenom natječaju u srpnju 2012. godine, obzirom da je natječaj već tri puta raspisivan a da se nije prijavio niti jedan kandidat hrvatske nacionalnosti, Vijeće imenuje najbolje ocijenjenog kandidata bošnjačke nacionalnosti, kako funkcioniranje Općinskog suda u Žepču ne bi bilo dovedeno u pitanje.
Nadalje, u lipnju 2012. godine jedan sudac bošnjačke nacionalnosti podnosi ostavku, tako da u Općinskom sudu u Žepču u srpnju 2012. godine od pet sudačkih pozicija jedna pozicija ostaje upražnjena, dok su popunjene četiri pozicije od kojih je 1 sudac hrvatske nacionalnosti i 3 bošnjačke nacionalnosti. U drugoj polovici 2012. godine raspisuje se natječaj za jednu upražnjenu poziciju suca Općinskog suda u Žepču. Nakon što je natječaj raspisan dva puta, a nije se prijavio niti jedan kandidat hrvatske nacionalnosti, Vijeće je imenovalo najbolje ocjenjenog kandidata s liste koji je iz reda Ostalih a stupio je na dužnost u veljači 2013. godine.
Dakle, od 2013. godina pa do danas, popunjene su sve sistematizirane sudačke pozicija u općinskom sudu u Žepču, od kojih su 3 suca bošnjačke nacionalnosti, 1 sudac hrvatske nacionalnosti i 1 sudac iz reda Ostalih.
Kao što se može primijetiti, od 2008. godine, pored višestrukog ponavljanja natječaja, nije bilo moguće imenovati suca Općinskog suda u Žepču iz reda hrvatskog naroda, jer naprosto nije bilo prijavljenih kandidata hrvatske nacionalnosti. U ovakvoj situaciji Vijeće je jedino moglo, u skladu sa Zakonom o VSTV-u BiH i Zakonom o sudovima u Federaciji BiH, imenovati najbolje kandidate iz reda nekog drugog naroda kako funkcioniranje Općinskog suda u Žepču ne bi bilo dovedeno u pitanje.
Općinski sud u Žepču je jedan od primjera u kojem je doista došlo do disbalansa prilikom imenovanja sudaca na štetu hrvatskog naroda, ali isto tako je u nekim drugim sudovima narušen nacionalni balans na štetu bošnjačkog ili srpskog naroda.
Zbog činjenice da mnoge općine iz 1991. godine više nisu u istim granicama, a da nadležni entitetski statistički zavodi nemaju točne podatke o nacionalnom sastavu općina u sadašnjim granicama, kako bi se osigurala efikasnost i uopće funkcioniranje sudova i tužiteljstava, Vijeće je kroz svoju praksu ovaj problem pokušalo prevazići na način da osigura zadovoljavajući nacionalni balans na kantonalnoj, odnosno okružnoj razini, a što je urađeno i na razini ZDK. Dakle, i pored nastojanja da se imenuju najbolji kandidati, a da pri tome bude zadovoljena ustavna odredba o ravnopravnoj zastupljenosti konstitutivnih naroda i Ostalih, Vijeće ipak neke pozicije objektivno nije moglo popuniti na zadovoljavajući način.
VSTV BiH kao samostalan organ Bosne i Hercegovine koji je prema Zakonu o VSTV-u BiH nadležan za imenovanje nositelja pravosudnih funkcija u Bosni i Hercegovini, od svog osnivanja (2004. godina), iz godine u godinu, bilježi konstantan porast upražnjenih pozicija u sudovima i tužiteljstvima, zatim značajan broj ostavki na sudačke pozicije, kao i ponavljanje natječaja za upražnjene pozicije zbog nemogućnosti osiguranja adekvatne nacionalne zastupljenosti u sudovima i tužiteljstvima, što svakako utiče na funkcioniranje pravosudnog sustava u punom kapacitetu.
Vijeće u skladu sa zakonom o VSTV-u BiH, nema instrumente osigurati zadovoljavajuću razinu efikasnosti pravosuđa, a da pri tome osigura i adekvatnu primjenu ustavne odredbe o ravnopravnoj zastupljenosti konstitutivnih naroda i Ostalih prema popisu iz 1991. godine. I na kraju, VSTV BiH kao neovisni i samostalni organ Bosne i Hercegovine, koji prvenstveno ima zadatak osigurati neovisno, samostalno, nepristrasno i profesionalno pravosuđe, i dalje će poduzimati sve potrebne mjere iz svoje nadležnosti da osigura i poštivanje ravnopravne zastupljenosti konstitutivnih naroda i Ostalih na cijelom području Bosne i Hercegovine,” navodi se u izvješću VSTV-a.”
(Dnevnik.ba)
