Za dvadesetak dana u sarajevskim knjizarskim izlozima, a zatim i u drugim gradovima Bosne i Hercegovine, pojavit ce se Rjecnik bosanskog jezika u cijoj su izradi, a nakon obavljenih istrazivanja, sudjelovali djelatnici Instituta za jezik: prof. dr. Ibrahim Cedic (rukovoditelj i inicijator projekta), prof. dr. Naila Valjevac, mr. Aida Krso, a asistenti su bili prof. Hadzem Hajdarevic i Safet Kadic. Rjecnik se tiska u Stampariji “Fojnica†u Fojnici i bit ce objavljen u 1.000 primjeraka. Interesantno je napomenuti da je za ovaj projekt izostao svaki vid potpore koji isti ili slicni projekti dobijaju. Tako da je uradjen u duhu entuzijazma uposlenika Instituta, a jedino je pozitivan odgovor stigao od bivseg federalnog ministra obrazovanja i nauke, prof. dr. Zijada Pasica, koji je pri koncu svojeg mandata odobrio odredjena sredstva zahvaljujuci kojima ce biti pokriveni troskovi tiskanja Rjecnika. Bez vracanja u proslost Od rukovoditelja projekta prof. dr. Ibrahima Cedica saznajemo da u Institutu za jezik od 2000. godine postoji gradja za rjecnik bosanskog jezika, za koju kaze da se osigurava iz “djela pisaca, novina, pravnog jezika, to jest administrativnog jezika i svih drugih stilova koji postoje u jeziku, obezbjedjuje se gradja sa odredjenim kontekstom u kojem se rabi jedna rijec. Na osnovu nje se odredjuje standardna jezicka norma. Od pocetka smo u tom projektu zeljeli da imamo stanje u danasnjoj jezickoj praksi kako bi odredili najuobicajnije rijeci koje su u upotrebi bez vracanja u proslost, dakle, ovaj trenutni sadasnji moment upotrebe jezika. Na osnovu toga smo pristupili izradi jednotomnog rjecnika bosanskog jezika koji sadrzi 1.320 stranica u konacnoj verziji. Ovo je opisni rjecnik i sadrzi sve slojeve leksike bosanskog jezika. Taj sastav ima slijedece: izvorne slavenske rijeci i rijeci koje su posudjene iz drugih jezika (germanizme, latinizme, grecizme, anglizme, orijentalizme, bohemizme, romanizmi…). U sadasnjem trenutku, polako se u bosanski jezik uvlace i novi slojevi leksike, prvenstveno anglicizmi, naravno, zbog globalizacije, reformi skolstva, politickih nastupa, kulturno-ekonomskih veza i svih drugih desavanja koja su se dogodila nakon pada Berlinskog zida.†Za leksiku u Rjecniku prof. dr. Ibrahim Cedic kaze: “Jedan od posebnih slojeva u bosanskom jeziku jeste postojanje izraza dvostrukosti i visestrukosti. Bosanski jezik je toliko bogat leksikom da o jednom pojmu, stvari mozemo iznijeti iskaz na razlicite nacine i upotrijebiti razlicitu leksiku, a rezultat je sa istim znacenjem. To jest, odredjene stvari mozemo izreci na razlicite nacine. Upravo zbog toga je bosanski jezik i specifican i u konacnom sastavu njegove leksike moraju postojati sve dvostrukosti i visestrukosti kako bi korisnici jezika mogli imati slobodu izbora jezickih sredstava. Istu leksiku ne upotrebljava stanovnistvo Bihaca i Sarajeva i zbog toga mora postojati sloboda izbora. Mi smo u izradi Rjecnika strogo pazili da ne uklanjamo odredjene rijeci, odnosno da ne namecemo rijeci koje neko nema u navici da upotrebljava.†Nazivi jezika Prof. dr. Ibrahim Cedic smatra da u Bosni i Hercegovini “svi priblizno govore istim jezikom koji je specifican. Medjutim, politika je ucinila da od 1990. godine dodje do zatvaranja u atare i kaze da u Bosni i Hercegovini imaju tri standarda, sto pravi probleme u skolstvu. Prevode se dokumenti na srpski ili hrvatski jezik. Najveca razlika je samo u nazivu jezika. Srpski i hrvatski su izvedeni iz nacionalnog imena, a bosanski iz naziva zemlje. Imali smo bosanskohercegovacki izraz u okviru srpskohrvatskog standarda, pa su izrazi dignuti na nivo standarda. Tako od jednog jezika imamo cetiri standarda.†Pripremu gradje i obradu pojedinih slova u prvoj verziji radili su spomenuti uposlenici Instituta i ovdje cemo precizirati ko je od kojeg do kojeg slova radio: Ibrahim Cedic je uradio od A do T; Hadzem Hajdarevic od G do K; Safet Kadic od M do V, mr. Aida Krso O i Z i prof. dr. Naila Valjevac P i Z, a konacnu obradu su uradili doktori Cedic i Valjevac. Oslobodjenje
