Prije nekoliko godina Zoran Trogrlić, Ivo Trogrlić i autor ovog teksta izvršili su inventarizaciju i kartiranje endemičnih biljnih vrsta općine Žepče. Rezultate tog istraživanja prezentirat ću u ovom i narednim tekstovima.
Treba napomenuti da je ovo samo početak jednog velikog posla u kojem treba da sudjeluje što veći broj onih kojima je stalo do očuvanja prirode naše općine, ali i prijatelja prirode iz cijele BiH, pa i regije. Broj endemičnih biljnih vrsta na prostoru općine Žepče koji smo otkrili vjerojatno nije konačan, a sigurno je da nisu opisane sve lokacije na kojima pojedine endemične vrste žive. Čak i kad se jednom završi inventarizacija i kartiranje svih endema na prostoru naše općine ostaje stalan posao praćenja broja jedinki ( populacija ) svake od endemičnih biljaka. Potrebno je pratiti da li je broj jedinki stabilan, da li raste ili opada, a potrebno je i redovito praćenje stanja njihovog staništa. Ovaj posao prevazilazi kapacitet bilo koje udruge i stoga pozivam sve stanovnike naše općine i prijatelje prirode da se aktivno uključe u ovo istraživanje tako što će fotografirati i/ili zapamtiti mjesto gdje je zapazio moguću endemičnu vrstu. Da bi to mogli upoznat ćemo čitaoce sa, do sad pronađenim endemičnim biljnim vrstama, dati opis i sliku bilje i prikazati na karti gdje je biljka nađena.
U ovom tekstu govorit ćemo o bekovoj ljubičici ( Viola beckiana Fiala ). Ova biljka je stenoendem BiH, odnosno može se naći jedino na prostoru Bosne i Hercegovine. Prvi put je otkrivena ( Lokus classicus ) na planini Smolin kod Žepča 1895. godine. Kasnije je nađena na prostoru općina Jajce, Bugojno, Kupres, Donji Vakuf, Kladanj, Zavidovići. Raste u planinskom pojasu rubova šuma bijelog bora i šumskim proplancima na nadmorskoj visini od 1000-1750 m. Vrijeme cvjetanja je u IV – V – VI – ( VIII ) mjesecu. Zastupljena je na serpentinskoj i karbonatnoj podlozi. Bilja spada u ugrožene vrste a uzroci ugroženosti su: Fragmentacija staništa, gubitak staništa uslijed neracionalnog korištenja prirodnih resursa.
A evo i detaljnog opisa vrste za one koji žele da se uključe u ovo istraživanje.
Opis vrste: trajnica sa izduženim stolonima, na trobridim, golim do 25 cm dugim stabljikama koje formiraju busene mogu se razlikovati gornji i donji listovi. Listovi stabljike ili gornji su naizmjenični linearno-lancetasti sa zašiljenim vrhovima. Donji listovi su kraći lancetasti ili okruglasti. Stipula ( palistići ) su duplo kraći od listova. Cvjetovi su zigomorfni tj. nepravilni sa 5 krupnih latica od kojih su tri okrenuti prema dole, a dva prema gore. Najdonja latica je produžena u šuplju ostrugu. Ona je dvostruko duža od najgornjeg lapa i na kojoj se nalaze 4 narančaste uskre pruge. Cvjet ima 5 prašnika i jedan tučak sa mnogo sjemenih zametaka. Plod je tobolac sa mnogo sjemenki koji se otvara s 3 zaklopca. Cvjetovi mogu biti žuti ( F. lutea ) ili ljubičast ( F. violacea )
