Društvena komunikacija podrazumijeva onu komunikaciju u kojoj su sredstvo prenošenja informacija mediji i čiji je osnovni smisao kvalitetno informisanje, obrazovanje i upućivanje građana, te poticanje javne rasprave. U savremenim pluralističkim društvima je medijska sloboda neraskidivo vezana uz moralnu odgovornost koju za svoje djelovanje preuzimaju svi medijski djelatnici – od novinara do izdavača.
Poznato je da učinci medija mogu biti i pozitivni i negativni te je upravo zato moralna odgovornost novinara i svih medijskih djelatnika predmet vrijedan velike pažnje i promišljanja.
Kada se ko odluči baviti pitanjem univerzalnoga etičkog ili moralnog zakona, pred njime nije nipošto jednostavna zadaća. U prvom redu potrebno je pobliže odrediti pojmove etike i morala. Budući da su etička učenja mnogobrojna i raznolika, nemoguće je jednoznačno definirati ta dva kompleksna pojma. Bez obzira na različitosti njihova definisanja, većina teoretičara slaže se da je ono zajedničko svim etičkim učenjima «želja za stvaranjem jednoga boljeg i humanijeg svijeta u kojem će svi pojedinci imati ispunjen i osmišljen život.» Pritom je glavni kriterij moralnog djelovanja poštivanje čovjekove dobrobiti i dostojanstva.
Možda nešto jednostavnija, no i dalje vrlo složena, odgovorna i prije svega (u ozračju današnjeg razvoja novinarstva) potrebna zadaća jest pokušaj određivanja etičkih i moralnih zakona koji se odnose na novinare i njihovo djelovanje. Ako se o njima malo bolje promisli, dolazi se do zaključka da se podudaraju sa općim moralnim i etičkim načelima. Naime, razni teoretičari, kao predstavnici više ili manje suprotstavljenih škola, iznosili su svoje ideje u pogledu rješavanja tog pitanja i svi se slažu u jednom: moralna odgovornost novinara sastoji se u poštivanju ljudskoga dostojanstva i ostalih temeljnih ljudskih vrijednosti, te u sagledavanju osobe kao cilja, a ne kao sredstva. Da bi se taj ideal postigao, novinar je u svom izvještavanju dužan slijediti etička načela istinitosti, objektivnosti, slobode i poštenja. Osim prema publici, on je odgovoran prema sebi (ako posjeduje vrlinu samopoštovanja), prema izvorima informacija, te onima o kojima piše, jer svi su oni konkretne osobe vrijedne poštovanja.
Dakle, etika koju bi novinar trebao slijediti jest etika odgovornosti, kod koje se «ispravnost djelovanja ocjenjuje prema predvidivim posljedicama.» Imajući na umu posljedice svog djelovanja, novinar, vođen moralnim zakonom u sebi i etičkim kodeksom iznad sebe, odabire način svoga izvještavanja i rada. Ipak, postoje iznimne situacije u kojim će novinar postupiti suprotno pisanome zakonu, ali i dalje u skladu sa vlastitom moralnom obavezom, birajući manje zlo tj. veće dobro. Ovdje je riječ o Kantovu spoju deontologije i teleologije – deontelskoj etici («Ako lažju možemo spasiti čast ili život neke osobe, laž iznimno može postati čak i novinarska dužnost»). Područje je to aplikativne etike, koja podrazumijeva primjenu etičkih i moralnih zakona na konkretnim situacijama u novinarskoj praksi.
Potrebno je naglasiti da sve navedeno vrijedi u slučaju slobodnog novinarstva, koje se razvija u pluralističkom društvu i u kojem bi novinarstvo trebalo biti slobodno i, u većoj ili manjoj mjeri, neovisno o politici ili kapitalu. Ipak, svjedoci smo velikog utjecaja kapitala i politike na cjelokupni proces posredovanja medijskih sadržaja pa tako senzacionalizam, tabloidizacija, neistine, emisije male ili nikakve kulturne vrijednosti, filmovi puni jeftine erotike i nasilja ili neargumentirane i nedorečene rasprave iz medijskoga prostora istiskuju kvalitetne, kulturne, znanstvene ili intelektualne sadržaje, konstruktivnu polemiku ili pak informativne emisije ili članke koji će donijeti potpunu i neovisnu informaciju. Sve su to problemi novinarske prakse koji za sobom povlače moralna i etička načela, novinarsku ili čiju drugu odgovornost, te bezuvjetno poštivanje čovjeka i njegova dostojanstva.
Upravo zato treba istaći potrebu i dužnost poštovanja dostojanstva i integriteta osoba: onih za koje novinari govore i pišu, onih o kojima izvješćuju i onih od kojih dobivaju informacije. Osoba bi uvijek trebala biti cilj, a nikada samo sredstvo, zapisuju novinarski kodeksi osnovnu dužnost svojim obveznicima. Novinari iz naših krajeva i širokog svijeta to temeljno načelo krše svakodnevno. Ne zanimaju ih ljudi kao osobe, nego – novac. Novac donosi senzacije i afere, razotkrivanje ličnosti i delikatnih posebnosti. Tržište potiče informacijsku robu takve vrste. Pijaca pokazuje šta se može dobro prodati, a ne ono šta je kvalitetno, dobro, šta želi novinarska etika i drugi standardi kvalitetne, profesionalne medijske produkcije.
Ideal današnjeg novinarstva predstavlja istinito, objektivno, nepristrano izvještavanje, koje poštuje čovjekovo dostojanstvo i uzima ga kao cilj, a ne sredstvo. Tako bi novinar svaku informaciju trebao provjeriti iz dva nezavisna izvora, prilikom prikupljanja informacija i pisanja vijesti isključiti sva lična uvjerenja i predrasude, u izvještavanju biti nepristran i distanciran od vlastitih i tuđih interesa, te izbjegavati klevetu, laž, napad na ugled i ostale moralne prekršaje koji ugrožavaju čovjekovo dostojanstvo. U stvarnosti se taj ideal, međutim, ne poštuje. «Masovni mediji vrve senzacionalizmom, neprovjerenim informacijama, izmišljenim intervjuima, promocijom dvojbenih društvenih vrednota. Vrlo se često susrećemo sa vijestima sumnjiva porijekla, direktnim krivotvorinama ili namjernim podvaljivanjem.» Problem je u tome što osim pisane riječi, koja malo koga moralno obavezuje, ne postoje pravne sankcije za novinare koji krše etičke kodekse.
KODEKS ČASTI BH NOVINARA
OPĆA NAČELA
Pravo na informaciju, slobodu izražavanja i kritiku jedno je osnovnih prava svakoga ljudskog bića bez obzira na spol, rasu, nacionalnu pripadnost, vjeroispovijest i političko opredjeljenje. Iz tog prava javnosti da upoznaje činjenice i mišljenja proizlaze obaveza i prava novinara.
U svojem radu novinari su dužni braniti ljudska prava, dostojanstvo i slobodu, uvažavati pluralizam ideja i mišljenja, pridonositi jačanju pravne države i kao demokratski dio javnosti sudjelovati u kontroli nad djelovanjem vlasti i politike.
Novinari se pridržavaju Ustava i pozitivnih zakona Bosne i Hercegovine, Statuta i akata Međunarodne federacije novinara (IFJ) kao i akata Vijeća Europe o slobodi izražavanja i informiranja i ljudskim pravima. Novinari se pridrižavaju i Kodeksa za štampu i pravila i propisa Regulatorne agencije za komunikacije (RAK) u BiH, te Statuta i drugih akata Udruženja/udruge BH novinari
Novinari njeguju kulturu i etiku javne riječi i uvažavaju dostignuća i vrijednosti napredne civilizacije.
Svi članovi Udruženja/udruge BH novinari obavezni su pridržavati se najviših profesionalnih i etičkih načela.
Ovaj kodeks mjerilo je takvih načela, te istvremeno štiti neotuđiva prava pojedinaca i pravo javnosti na informaciju.
PRAVA I DUŽNOSTI
1. U obavljanju svojeg posla i djelovanja novinar se mora rukovoditi općim načelima i etikom novinarskog poziva.
Polazeći od načela da su u demokratskom društvu mediji slobodni, samostalni, istraživački i otvoreni za različita mišljenja, novinar za svoj rad snosi odgovornost pred javnošću, zakonom i pred svojom profesionalnom organizacijom.
2. Iznošenjem samostalnoga i kritičkog stava u traganju za istinom kao osnovnim načelom u profesionalnom radu, novinar aktivno sudjeluje u stvaranju javnog mnijenja i kolektivnom rasuđivanju o stvarima koje se tiču sviju.
3. Novinar kao i svaki građanin ima pravo na svoje političko i drugo opredjeljenje i angažiranje.
U svojem djelovanju on poštuje profesionalnu distancu prema aktualnim zbivanjima, što je jedan od uvjeta za objektivno, profesionalno izvještavanje o događajima.
4. Novinar je obavezan iznositi istinitu, uravnoteženu i provjerenu informaciju. On navodi osobe ili ustanove od kojih je dobio podatak, informaciju ili izjavu. Ima pravo i da ne otkrije izvor informacije, ali za objavljeni podatak snosi moralnu, materijalnu i krivičnu odgovornost.
5. Novinar ima pravo pristupa svim izvorima informacija kao i pravo da slobodno istražuje sve činjenice koje uvjetuju javni život.
Bude li novinar neopravdano spriječen da dođe do tražene informacije, ima pravo o tome obavijestiti javnost.
6. Novinara obavezuje zakonska odredba o čuvanju državne tajne. Novinar poštuje embargo na objavljivanje informacije.
Ako su prema njegovoj procjeni, navedena ograničenja zloupotrebljena za zatvaranje informacija, novinar na to upozorava nadležne osobe.
7. Pri izvještavanju, a posebno u komentarima i polemičkim tekstovima, novinar je dužan poštivati etiku javne riječi i kulturu dijaloga, te uvažavati dostojanstvo i integritet osobe s kojom polemizira.
8. Rad novinara podložan je kritici javnosti. Novinar i uredništva obavezni su da se pažljivo odnose prema svim prijedlozima, preporukama, primjedbama i kritikama koje im se upućuju i o tome su dužni povremeno obavještavati javnost.
9. Pravo je i dužnost novinara da se zauzima za slobodan protok informacija.
10. Novinar poštuje autorstvo drugih novinara i ostalih sudionika u javnom informiranju. U svojim prilozima navodi imena drugih autora čijem se tekstovima koristi.
11. Skraćeni ili izmijenjeni prilozi-tekstovi, koji mijenjaju osnovni smisao teksta mogu se objaviti samo uz znanje i odobrenje autora. Dođe li do nesuglasnosti, autor ima pravo povući svoj prilog-tekst i potpis.
12. Prilog-tekst bez imena autora i tekst-prilog objavljen pod pseudonimom smatraju se uredničkim.
13. Plagijat je nespojiv s novinarskim Kodeksom.
14. U nastojanjima da dođe do informacije, fotografije, snimka ili dokumenta, novinar ne smije koristiti nelojalna i nezakonita sredstva.
15. Član novinarske organizacije ima pravo odbiti radni zadatak ukoliko je on u suprotnosti s odredbama ovoga Kodeksa, odredbama Statuta novinarske organizacije ili profesionalno-etičkim standardima novinarskog posla.
16. Novinar treba štititi čovjekovu intimu od neopravdanog ili senzacionalističkog otkrivanja u javnosti. Novinar je obavezan poštivati svačije pravo na privatni i porodični život, dom, zdravlje i prepisku (intersubjektivnu komunikaciju).
Objavljivanje podataka koji narušavaju nečiju privatnost, bez nečije dozvole, mora biti opravdano interesom javnosti. Korištenje sredstava za snimanje izdaleka osoba u njihovom privatnom okruženju i privatnom posjedu, a bez njihova odobrenje, neprihvatljivo je. Urednici ne smiju objavljivati materijale suradnika koji ne poštuju ta pravila.
Posebna se pozornost i odgovornost zahtijeva kad izvještava o nesrećama, porodičnim tragedijama, bolestima, djeci i maloljetnicima, u sudskim postupcima, poštuje pretpostavku (presumpciju) nevinosti, integritet, dostojanstvo i osjećanje svih stranaka u sporu. U političkim sukobima treba uvažavati građanska prava i slobode sudionika te nastojati ostati nepristran.
17. Novinar ne smije intervijuirati ni fotografirati dijete (do 15 godina) o pitanjima njegova života ili života druge djece bez prisustva roditelja ili drugog odraslog odgovornog za dijete.
S učenicima se ne smije razgovarati niti ih se smije fotografirati u školi bez odobrenja školskih službi. Djeci i mlađim maloljetnicima (od 14 do 16 godina) ne smije se plaćati za obavijesti niti se smije plaćati njihovim roditeljima ili skrbnicima, osim ako to nije u interesu djeteta.
18. Novinar ne smije otkriti identitet djece upletene u slučajeve seksualnog zlostavljanja, bez obzira jesu li svjedoci ili žrtve.
U novinskim izvještajima (i drugim prilozima) o slučajevima seksualnog zlostavljanja djece sve formulacije moraju biti takve da:
a) dijete i maloljetnik ne mogu (ni izravno ni neizravno) biti identificirani
b) identificirana može biti samo odrasla osoba.
19. Novinari moraju izbjegavati objavljivanje detalja i pežorativne kvalifikacije o rasi, boji kože, vjeri, spolu ili seksualnoj orijentaciji, kao i o bilo kojoj fizičkoj ili mentalnoj manjkavosti ili bolesti ukoliko to nije relevantno za javni interes.
21. Novinar se ne smije baviti poslovima koji ugrožavaju njegovu samostalnost prosuđivanja i smanjuju objektivnost u objavljivanju istinitih činjenica i narušavaju njegov novinarski dignitet. Novinar ne smije objavljivati informacije radi stjecanja osobne materijalne koristi (mito, korupcija i slično).
Novinar ne smije biti autor plaćenih reklamnih i drugih propagandnih napisa.
22. Novinar i novinarska organizacija čuvaju ugled, dostojanstvo i integritet svoje profesije, surađuju među sobom i njeguju kolegijalne i drugarske odnose kao i profesionalnu solidarnost.
ZAVRŠNE ODREDBE
Novinar koji radi u skladu s ovim Kodeksom uživa podršku svojeg uredništva i svoje profesionalne novinarske i sindikalne organizacije. Statutom i Pravilnikom o radu Novinarskog vijeća časti određene su sankcije za povredu Kodeksa.
Za zaštitu i primjenu Kodeksa nadležno je Novinarsko vijeće časti Udruženja/udruge «BH novinari».
Kodeks stupa na snagu danom usvajanja na Skupštini Udruženja/udruge «BH novinari».
Usvojeno na Skupštini BH novinari održanoj 10.12.2004.
(Korišteni dijelovi teksta autorice Maje Mihovilović, kao i Kodeksa časti udrženja BH novinari)
