Naša tradicionalna prehrana se oduvijek bazirala na značajnim količinama žitarica, najviše pšenice i kukuruza. U kriznim i ratnim periodima, kruh je postajao glavna, a ponekad i jedina hrana do koje su ljudi mogli doći. U zadnjih par godina, od kada naša zemlja i zemlje u okružju postaju sve više opterećene ekonomskom krizom, kruh, tjestenina, peciva i svi drugi proizvodi od žitarica, ponovno zauzimaju najveći dio naše svakodnevne prehrane. No koliko zapravo znamo o opasnostima koje nam donose žitarice?
Žitarice su jednogodišnje biljke iz porodice Graminae – trava, s čijim se zrnastim plodovima (žitu) prehranjuju ljudi i neke životinje. Na našim stolovima se najčešće nalaze različiti proizvodi od: pšenice, raži, ječma, riže, zobi, kukuruza, prosa i hibrida između pšenice i raži koji se naziva triticale.
Svima je poznato da kruh, tjestenina, peciva, kolači i grickalice sadrže gluten, ali se taj biljni protein može naći u preko 20000 različitih prehrambenih proizvoda čak i u mesnim prerađevinama. Gluten je uz žitarice postao značajan, ako ne i najučestaliji dio zapadnjačke prehrane uz škrob i šećere.
Većina znanstvenika je desetljećima zanemarivala osjetljivost moderne populacije na gluten zbog jednostavne činjenice da je ona varirala od jednostavnih prištića i povećanja tjelesne mase i neregularne probave do ozbiljnih kožnih i probavnih problema i sindroma propusnih crijeva s neobičnim psihičkim anomalijama koji su se uglavnom pridavali sve jačem stresu u svakodnevnom životu.
Gluten i kancerogena oboljenja
U nedavnoj znanstvenoj studiji koja je objavljena u Journal of the American Medical Association, otkriveno je da ljudi koji imaju dijagnosticiranu i nedijagnosticiranu i latentnu celijakiju i/ili osjetljivost na gluten, imaju veći rizik od preuranjene smrti zbog srčanih bolesti i kancerogenih oboljenja. U studiji se ispitalo 30 tisuća smrtnih slučajeva od 1969-2008., godine u kojima su se nesretni ljudi podijelili u tri grupe, prva – s ljudima kojima je otkrivena celijakija, druga grupa koji su imali upale u crijevima, ali bez celijakije, te treća grupa – s onima koji su imali latentnu celijakiju ili osjetljivost na gluten.
Otkrića su bila više nego li dramatična, u grupi koja je patila od celijakije preuranjena smrt je bila povećana za 39%, dok je u grupi s upalama crijeva smrtnost bila povećana za nevjerojatnih 72%, a u trećoj grupi se povećavala smrtnost za 35%.
Gluten je snažno povezan s nastajanjem kancerogenih bolesti, iako znanstvenici još uvijek nisu saznali na kakav način gluten pokreće stvaranje stanica raka, poznato je kako isti biljni protein promovira rast tumornog tkiva.
Ova studija je uvelike oborila dosadašnja razmišljanja o tome da se jedino ljudi s celijakijom moraju brinuti o unosu žitarica u tijelo i njihovom negativnom učinku na ljudsko zdravlje.
Poznata online tiskovina Huffington Post je otkrila kako se pretpostavlja da 99% moderne ljudske populacije ima problema s konzumacijom glutena no da o tome nemaju pojma, ponajviše zbog činjenice da svoje simptome pridaju drugim zdravstvenim problemima – a ne osjetljivosti na gluten koja se u potpunosti može izliječiti.
U drugoj znanstvenoj studiji s kojom se ispitala krv 10000 od ljudi prije 50 godina i danas je otkriveno kako je broj bolesnih od celijakije u „punom zamahu“ porastao za 400% u istom periodu, taj podatak se otkrio izučavanjem TTG antitijela.
No mi ništa ne čujemo o ovakvim stvarima po našim medijima.
Što je gluten?
Gluten je prirodno ljepilo – plastika. Koliko glutena ima u žitaricama je vrlo lako otkriti, svo brašno žitarica postaje ljepljivo čim u njega dodate vodu, stari Rimljani su stvarali ljepilo iz pšeničnog brašna, a sama riječ gluten označava – lijepilo ili na engleskom „glue.“ Gluten osigurava između 72-80% mase svakog zrelog i suhog zrna žitarice.
Nemojte misliti da je gluten jedini opasni biljni protein u žitaricama, u njima se nalaze lektini i fitati koji sprječavaju apsorbciju željeza i drugih metala i minerala. Osim što gluten stvara ovisnost i usporava kognitivne procese u našem mozgu zbog toga što ljepilo iz glutena djeluje kao neuro blokator, žitarice sadrže još jedan opoid, a to su različiti peptidi koji se u velikim količinama nalaze u svim našim modernim žitaricama. Opoidi koji se nalaze u žitaricama su iznimno bliski psiho-aktivnim kemikalijama kao što je opijum i morfij.
Web stranica Paleo Diet Lifestyle objašnjava kako na žalost ljudi vjeruju da samo oni koji pate od celijakije moraju izbjegavati žitarice, najtužnije je od svega da je određena uvjerenja jako teško promijeniti čak i ako imamo dokaze koji pokazuju potpuno drugačije činjenice.
Glutenska anti-tijela
Iako 99% populacije ima genetski potencijal za stvaranje anti tijela koja se bore protiv negativnih učinaka glutena, samo 30% stvori takva anti tijela, no njihova učinkovitost ostaje upitna. Ako nema dovoljno glutenskih anti tijela tada gluten iz crijeva lako ulazi u krvotok, naročito ako su zbog dugoročnih upalnih reakcija crijeva postala propusna, tada osim glutena u krvotok ulaze i sve druge opasne tvari. Anti-glutenska tijela mogu napasti srčano tkivo i uzrokovati srčane bolesti.
Gliadinska mimikrija
Gliadin – je još jedan ljepljivi protein iz žitarica koji po strukturi može biti iznimno sličan proteinima koji se nalaze u tkivu štitne žlijezde, u pankreasu, u slučaju da nemamo razvijena anti tijela koja se borte protiv gliadina, tada se stvaraju razne autoimune bolesti kao što je hipotiroidizam i dijabetes tipa 1.
Upala crijeva
Gluten ima upalna svojstva na crijeva, on može uzrokovati preuranjeno odumiranje crijevnih stanica uz pomoć oksidacije. Upravo tako nastaje sindrom koji se naziva „propusna crijeva.“ Zbog istog sindroma u naš krvotok ulaze bakterije i virusi, hrana se ne probavlja u potpunosti i tada počinjemo patiti od nedostatka različitih hranjivih tvari.
Odumiranje stanica
Gluten iritira i uzrokuje preuranjenu staničnu smrt, osim devastirajućeg efekta na crijeva i srčano tkivo, najviše djeluje na stanice kože, tužno je da jako malo liječnika različite kožne bolesti i poremećaje uopće ne povezuje s unosom glutena u tijelo.
Gluten i gliadin uzrokuje poremećaje u stvaranju zaštitne sline unutar tijela, na takav način rastu različite bakterije unutar probavnog trakta, zbog čega nastaju različite bolesti kao što su čirevi na želucu i crijevima i gastritis.
Lektinska opasnost
Lektini obično završe u mozgu gdje uzrokuju leptinski poremećaj koji nalikuje poremećaju asimilacije inzulina. Na takav način ljudi razvijaju povećanu tjelesnu težinu i prekomjerno stvaranje sala oko stomaka, u nas se takav poremećaj obično asocira s konzumacijom piva – pivski stomak, no zapravo nije stvar u pivu već glutenu koji se nalazi u pivu. Leptin i inzulin su dva najvažnija hormona koji reguliraju normalnu tjelesnu težinu i količinu vezivnog tkiva to jest sala, no oni također balansiraju energetski balans tijela, poznato je da ljudi s povećanom tjelesnom težinom imaju manjak energije i pate od depresija.
Aglutunin iz žitarica i vitamin D
Aglutunini iz žitarica iscrpljuju količinu vitamina D u tijelu i uzrokuju njegovu nestašicu, na takav način naše kosti slabe, a zbog istog imunološki sustav postaje oslabljen i manjkav, zbog povećane količine aglutunina iz žitarica nastaju nizovi bolesti i upala, od infekcija do bakterijskih napada.
Opoidi i shizofrenija
Opoidni peptidi iz žitarica stvaraju ovisnost, zbog toga toliko puno volimo pizze, perece, grickalice i kruh. No ako žitarice maknemo iz naše prehrane, ovisnost nestane. Opoidi iz žitarica se povezuju i s nastankom shizofrenije, točnije promoviraju nastanak iste. Simptomi shizofrenije se obično smanje i reduciraju kada se iz prehrane maknu žitarice.
Gluten uzrokuje različite bolesti
Huffington Post je otkrio znanstvenu studiju objavljenu u The New England Journal of Medicine u kojoj navedeno 55 bolesti i poremećaja povezanih s konzumacijom glutena, spomenimo neke:
Osteoporoza
Iritacija crijeva
Upala crijeva
Propusna crijeva
Anemija
Rak
Iscrpljenost
Reumatoidni artritis
Lupus
Multipla skreloza
Autoimune bolesti
Neplodnost
Pobačaji
Depresije
Shizofrenija
Skleroza
Migrene
Epilepsija
Neuropatija
Autizam
Gluten također može biti povezan u ekstremnim slučajevima s dijarejom, gubitkom težine i sterilnošću, no obično kod najjednostavnijih i najmanje uočljivijih slučajeva izaziva spor i nepravilan rad crijeva i zatvor.
Homo sapiens nije naviknut na žitarice
Iako se o ljudskom podrijetlu i nastanku spori, bez ikakvog ustručavanja možemo reći da u zadnjih 6000-10000 godina od kada su u našu prehranu iznebuha i na velika vrata ušle različite žitarice, u potpunosti smo prastaru paleo prehranu i ketogenu ishranu, s kojom je Homo sapiens energiju dobivao iz prirodnih masnoća i ulja, zamijenili za brzu pretvorbu hrane u energiju, iz šećera i škroba.
Naš nedostatak genetske adaptacije na probavu zrna trave to jest žitarica, je vrlo interesantan, žitarice su u Europu na sve stolove došle tek u srednjem vijeku. 30% Europljana nosi gene HLA DQ2 ili HLA DQ8 koji stvaraju celijakiju, to bi nas trebalo zamisliti koliko mi zapravo jedemo hrane koje naše tijelo ne može podnijeti?
Inuiti, Bushmani iz Kalaharija, Indiosi iz Južne Amerike, Aboridžini iz Australije, Papue i Nove Gvineje su samo neki od naroda koji ne koriste ili jako malo koriste klasične žitarice, njihove reakcije na gluten su još izraženije nego li recimo na istočnim Azijatima i ljudima iz područja pradavne Mezopotamije od kuda se riža i pšenica počela širiti globusom. Kukuruz i njegova podvrsta glutena se proširio svijetom iz središnje Amerike, no sve je to relativno novo i nepoznato prehrambeno područje za Homo sapiensa čije su se prehrambene navike ukorijenile u našim genima u zadnjih nekoliko milijuna godina.
