Šta je autofagija i kako utiče na naš organizam?

Pitate se šta je autofagija? Načuli ste priče o njenoj efikasnosti, ali i dalje ne znate kako zapravo funkcioniše? U ovom tekstu, otkrivamo sve o ovom čudesnom režimu ishrane, te o efektu koji ima na naš organizam.

Sva je počelo kada je japanski profesor Yoshinori Ohsumi, dobio Nobelovu nagradu iz oblasti medicine 2016. godine za proces autofagije, odnosno, unutarćelijskog sistema za reciklažu. Ovo otkriće se danas po mišljenju mnogih, smatra za jedno od najznačajnijih u posljednje vrijeme kada je u pitanju bolje razumijevanje istraživanja bolesti kancera, tipa 2-diabetesa i Parkinsonove bolesti.

Šta je autofagija?

Riječ autofagija dolazi od grčkih riječi autós (sam) i phagéin (jesti), te kao što samo ime sugeriše, radi se o procesu u kojem se naše ćelije rješavaju svog otpada i recikliraju oštećene i bolesne ćelije tako što ih bukvalno“pojedu”. Prostije rečeno, kada naš organizam ne dobija hranu određeni dio vremena, energiju dobija “jedući” sebe, nakon čega počinje da izbacuje sve toksične i neželjene materije iz našeg organizma.

Ono najznačajnije za autofagiju, jeste da je ona proces izliječenja, ali i prevencije, koji spriječava da zdrave ćelije razviju bolest i gdje se organizam oslobađa raznih poremećaja.

Kako se postiže autofagija?

Glavni pokretač autofagije je post, te da bi se ona aktivirala, neophodno je provesti određen broj sati (od 12 do 16) bez hrane. Iako možda zvuči teško izdržati ovoliko bez da u svoj organizam unesemo neku namirnicu, najlakši način predstavlja preskakanje večere.

Recimo da zadnji put jedemo oko 6 uveče i od tada ne jedemo ništa. Nekako ćemo izgurati nekoliko sati do spavanja, dok ne dođe period sna, te smo po ustajanju, gotovo već uspjeli da aktiviramo proces autofagije u našem tijelu. Kada se probudimo, ako uzmemo da nam je prvi doručak oko 9 ujutro, proveli smo već 15 sati bez unosa hrane, te pomogli našem organizmu u rehabilitacij i prevenciji bolesti. Umjesto večere, svom organizmu možemo priuštiti vodu, prirodnu limunadu ili neki biljni čaj i tako olakšati potrebu za večernjim obrokom.

Aurofagija i ishrana – šta smije, a šta ne?

Pretežno se savjetuju dva do tri obroka dnevno. Nekada su nam naše bake i mame pričale da je doručak najbitniji obrok sa razlogom, jer je našem organizmu potrebna energija, pa bi tako što prije po ustajanju trebalo doručkovati. Ručak treba da bude najmanje 5 sati poslije doručka kako bi se hrana svarila i želudac odmorio. Između obroka, možete pojesti manju užinu ukoliko budete osjećali glad.

A kao što kaže stara narodna umotvorina “doručak pojedi sam, ručak podijeli sa nekim, a večeru daj neprijatelju, večeru kao što smo već ranije spomenuli, potpuno preskačemo kako bismo aktivirali proces autofagije. Ukoliko baš morate pojedite nešto lako svarljivo najkasnije do 19h.

Suština nije da gladujete.

Suština je da u periodu od 24 sata, skoro pola od tog vremena ne jedete. U tih 12 sati u kojima je dozvoljeno jesti, ne morate da se ustručavate od hrane – možete jesti gotovo šta god vam je volja.

Koje su benefiti autofagije?

Čuva organizam od malignih oboljenja

Ono zbog čega se mnogi kunu u nju je zbog činjenice da djeluje preventivno na maligne bolesti. Sami smo svjedoci toga da je posljednjih nekoliko decenija porast malignih oboljenja sve veći, pa je stoga jako bitno preventivno djelovati na njih i spriječiti njihovu pojavu i širenje. Tumorske ćelije u procesu autofagije se prepoznaju kao višak, kao nešto što je nepotrebno, pa se stoga razlažu i organizam ih reciklira.

Pomaže u borbi sa šećernim bolestima

Autofagija takođe radi zajedno sa dva ključna hormona: glukagonom i insulinom. Osobe sa dijabetesom ili hipoglikemijom imaju problema u regulisanju ili su preosetljive na insulin. Kada insulin ode gore, glukagon pada i obrnuto. Kada postite, ispuštate insulin i povećavate glukagon koji stimuliše autofagiju.

Podmlađuje organizam

Smanjenjem kalorija usporiće se i starenje organizma, a pored zdrave ishrane, autofagijom ćemo dovesti naše tijelo do potpune regeneracije. Kada dođe do samouništenja loših ćelija, tada dolazi do stvaranja novih ćelija tj. podmlađivanja.

Čuva naš nervni sistem

Autofagija pozitivno djeluje i na naš nervni sistem i podstiče razvoj novih moždanih ćelija. Ona isto tako poboljšava kognitivne funkcije i samu strukturu mozga.

Pomaže u borbi sa srčanim bolestima

Ona isto tako sprečava razna kardiovaskularna oboljenja, a pomaže i u liječenju već nastalih ovakvih oboljenja. Ovo se posebno odnosi na prevenciju srčanog udara. Praktikovanje autofagije, pomoći će u sprečavanju raznih srčanih slabosti, aritmija i slično.

Bori se sa bakterijama i virusima

Autofagija će isto tako spriječiti nastanak i razvoj raznih viroza, gripa, kao i bakterijskih infekcija, a posebno je korisna njena primijena u zimskim periodima i dijelovima godine kada su aktuelne epidemije.

Nešto za kraj

Uprkos ovim sjajnim prednostima, autofagija nije za svakoga. Neki ljudi se ne osjećaju dobro tokom ovog posta i ne prija im ovaj vid života. Ukoliko osjetite da vam je proces autofagije previše težak i zahtjevan, te da ne možete da ga se pridržavate, nemoj se forsirati. U životu je najbitniji balans i uživanje u svakodnevnim aktivnostima. Tražite ravnotežu u svemu što radite, jer to je jedino što je bitno.