Povodom obiljezavanja Svjetskog dana borbe protiv šećerne bolesti Udruženje dijabetičara opcine Žepče “Plavi krug” poziva sve građane da besplatno dođu provjeriti svoj nivo šećera u krvi. Mjerenje će se vršiti u Gradskoj kavani, Dom kulture Žepče, u utorak 14.11.2017. godine u vremenu od 9 do 13 sati.
Iz “Plavog kruga” pozivaju sve građane da se odazovu u što većem broju.
Svjetski dan borbe protiv dijabetesa se obilježava 14.11. svake godine u preko 170 zemalja svijeta još od 1991. godine kao odgovor na porast broja oboljelih i prijetnju nekontrolisanog širenja bolesti.
Najčešće komplikacije dijabetesa – sljepilo, srčani udar, bubrežna slabost, amputacije.
Osobe sa dijebetesom se ne razlikuju od drugih – ne diskriminiši ih!
1 od 2 osobe sa dijabetesom ne znaju da ga imaju – da li si i ti u riziku?
Zdravim stilovima života može se prevenirati do 70% slučajeva dijabetesa tipa 2.
Zdrava i uravnotežena ishrana uveliko smanjuje rizik za obolijevanje.
Diabetes mellitus ili šećerna bolest je stanje povišene količine glukoze (šećera) u krvi. Nastupa kada tijelo ne proizvodi dovoljno hormona inzulina ili taj inzulin više nije djelotvoran. Inzulin je „ključ“ koji omogućava šećeru da uđe u ćeliju. Bez inzulina, ćelije tijela ne dobivaju iz hrane dovoljno glukoze koja im je potrebna za svakodnevni život. Taj šećer se zadržava u krvi, pa nastaje hiperglikemija.
Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo FBiH broj registrovanih oboljelih od dijabetesa iznosi skoro 65.000. Prema Internacionalnoj dijabetološkoj federaciji (IDF) i Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (SZO), u BiH je više od 9% stanovništva oboljelo od dijabetesa. U svijetu je registrovano oko 387 milion dijabetičara, što predstavlja 8,3% svjetske populacije. U Evropi je oboljelo oko 55 miliona stanovnika ili 6,7% populacije. U 2013. godini u svijetu je kod 79.000 djece otkrivena šećerna bolest. Smatra se da će do 2035. godine broj dijabetičara u svijetu dostići 592 miliona.
Simptomi šećerne bolesti su:
pretjerana žeđ i znojenje,
učestalo mokrenje,
zamor i drhtavica,
zamagljenost pred očima,
vrtoglavica i zbunjenost,
posjekotine ili ranice koje veoma sporo zarastaju.
Ukoliko imate dijabetes:
izbjegavajte prženu i masnu hranu, te slatkiše,
jedete više svježeg voća,
vježbajte ili šetajte 30 minuta svaki dan,
održavajte tjelesnu težinu u granicama normale,
javite se svake godine očnom ljekar radi kontrole,
svaki dan pratite i pregledajte stopala radi eventualnih promjena i nikad ne hodajte bosi,
ne konzumirajte duhan i alkohol.
Važni faktori rizika za nastanak šećerne bolesti su:
starija životna dob preko 60 godina,
muški spol,
prethodna pojava hiperglikemije u toku trudnoće,
nasljedni faktor (majka, otac, brat ili sestra koji boluju od šećerne bolesti),
visok krvi pritisak,
nedostatak fizičke aktivnosti,
prekomjerna tjelesna težina.
U liječenju šećerne bolesti važnu ulogu imaju i bolesnik i članovi njegove porodice. Bolesnik i porodica moraju biti motivirani za učenje. Ljekar, medicinska sestra i drugi zdravstveni radnici bolesniku trebaju objasniti, a on treba zapamtiti i primjeniti sve savjete i upute. Važno je posjećivati predavanja, kurseve i seminare o šećernoj bolesti, te čitati edukativne brošure.
Prevencija šećerne bolesti podrazumijeva regulisanje tjelesne težine i njeno svođenje na optimalne vrijednosti što ima značajan uticaj na smanjenje rizika obolijevanja od dijabetesa i pravovremeno upućuje na potencijalno povećanje rizika.
