Generalni sekretar Evropske asocijacije arheologa (EAA) prof. dr. Predrag Novakovic ocijenio je u razgovoru za Agenciju FENA da otkrice dva ilirska broda na lokalitetu Desilu u Hutovom blatu predstavlja vrhunsko i izutetno rijetko otkrice.
Prof. Novakovic, predavac arheologije na Univerzitetu u Ljubljani, koji u EAA predstavlja Sloveniju, kaze da je iz povijesnih izvora poznato da je postojala razvijena brodogradnja i plovidba kod prapovijesnih zajednica na istocnojadranskom prostoru u prvom mileniju prije nase ere, ali su sami nalazi brodova izuzetno rijetki i svaki predstavlja fenomen za sebe.
– To naravno ne vazi samo za Jadran nego cijeli sredozemni prostor. Koliko znam jedini slican nalaz iz regije po starosti brodova i cinjenici da pripadaju domacim zajednicama predstavljaju liburnske serilije iz Zatona kod Zadra, naglasava prof. Novakovic.
Prof. Novakovic porucuje da su evropski arheolozi apsolutno spremni da pruze svaku pomoc timu mr. Snjezane Vasilj, posebno sto dobro znaju u kako se nezavidnim radnim i finansijskim uvjetima nalazi arheologija i arheoloska bastina u BiH.
– Vec samo istrazivanje takvih nalazista, a kamoli vadjenje i konzerviranje predstavljaju izuzetan tehnicki poduhvat i danas svi strucnjaci koji se susrecu sa tako slozenim problemima konzultiraju brojne kolege iz drugih zemalja. Posto je svaka takva situacija poprilicno unikatna treba skupiti sto vise znanja i iskustava da bi se tako nesto uspjesno izvelo. A koliko znam upravo medju specijalistima za podvodnu arheologiju postoji velika spremnost za medjusobnu suradnju i pomoc kolegama, pogotovo u situacijama gdje organizacioni i infrastrukturni uvjeti nisu najadekvatniji, kazao je on.
Prof. Novakovic, medjutim, upozorava da otkrice u Hutovom blatu jos jednom naglasava vaznost pristupa BiH Konvenciji iz La Valette, koja stvara pravne uvjete za zastitu arheoloske bastine.
Otkrice iz Hutovog blata je odlican primjer arheoloske bastine koja prelazi regionalne i nacionalne okvire i koja se apsolutno moze smatrati evropski znacajnom bastinom.
– Ali evropska bastina su i sva ostala manje poznata nalazista i nalazi u BiH. Evropska bastina, ne samo arheoloska, jeste mozaik brojnih regionalnih historijskih i drugih kulturnih fenomena i identiteta i tu se Bosnu i Hercegovinu sa svim njenim arheoloskim bogastvom, lokalnim specifikama, jedinstvenim kombinacijama i sintezama kulturno-povijesnog razvoja razumije kao znacajan dio tog mozaika, za kojeg treba osigurati nacine zastite, kazao je prof. Novakovic.
Prema njegovim rijecima, upravo je Konvencija iz La Valette jedan od najznacajnijih pravnih mehanizama koji stvara uvjete za zastitu nacionalnih i regionalnih arheoloskih sadrzaja kao zajednicke evropske bastine.
– Drzava BiH bi svakako morala sto prije potpisati i ratificirati Konvenciju jer bi time omogucila stvaranje pravnih osnova za organizaciju i provodjenje modernih strategija u zastiti arheoloskih dobara koje idu u smjeru trajno odrzivog razvoja i dizanja kvalitete zivota. Naravno, jedan od glavnih nacina kako postici zahtijevani kvalitet na tom podrucju su investicije u obrazovanje domacih strucnjaka. One se na duge staze visestruko vracaju javnosti u cije ime i dobro je napisana Konvencija, rekao je za Fenu generalni sekretar Evropske asocijacije arheologa prof. dr. Predrag Novakovic.
(FENA)
