Kako klima utjece na zdravlje: U Hercegovini bura, u Bihacu fenski efekat, u Sarajevu smog

Sirom svijeta, pa i u BiH, danas se obiljezava Svjetski dan meteorologije, a ova godina bit ce posvecena polarnoj meteorologiji, odnosno problemu topljenja polarnih ledenih kapa. Veliku ulogu u danasnjem dobu klimatskih promjena i pesimisticnih predvidjanja imaju upravo polarne kape, regulatori klime na zemlji, cija se povrsina sve vise smanjuje. – Ukoliko polarne kape nestanu, proces zagrijavanja ce se ubrzati i doci ce do novih prirodnih katastrofa. Nece biti ni fizicke barijere za morske struje, te ce se njihov smjer promijeniti, a samim tim i klima. Pustinje ce ozeleniti, a zelene povrsine postat ce pustinje… Doci ce do poplave u deltama velikih rijeka gdje su ogromna poljoprivredna polja – kazao je za Dnevni avaz klimatolog Zeljko Majstorovic iz Meteoroloskog zavoda FBiH.

Bosna i Hercegovina je od prirodnih katastrofa zasticena planinama, ali napominje da je prosle godine u sjevernoj Dalmaciji prvi put zabiljezen tornado. U nasoj zemlji klimatske promjene se manifestiraju velikim i naglim promjenama vremena. A tu je nasa, realno mala zemlja dosta neobicna.

– Imamo tri klimatska pojasa sa svojim specificnostima i tri razlicite bioprognoze, sto bi mogla biti tema izucavanja i meteorologa i lijecnika. U Hercegovini imamo mediteranski pojas sa jakom burom, na sjeveru umjereno kontinentalni sa, pogotovo u Bihacu, izrazenim fenskim efektom, sto utjece na zdravlje, prije svega, kardiovaskularnih bolesnika. A imamo i centralno planinski pojas, gdje je specificna cesta, tzv. inverzija, odnosno magla i smog koji uzrokuju zagadjenje i utjecu na plucne bolesnike – kaze Majstorovic.

Koliki je zaista utjecaj klimatskih promjena govori i podatak da je u zadnjih 100 godina broj prirodnih katastrofa u svijetu porastao sa tri-cetiri godisnje na 300. Ali, moze se govoriti i o indirektnim zrtvama naglih promjena vremena. Upravo zbog toga bioprognoza u svijetu, kaze, postaje sve popularnija.

Na pitanje u kakvim uvjetima danas radi Zavod, Majstorovic istice da nisu “ni bolji ni losiji” od drugih federalnih ustanova.

– Uglavnom smo od donacija osigurali dodatnu edukaciju uposlenika i dobili opremu. Jedan od nasih problema sto nam ljudi nakon obuke odlaze, a ono sto nam treba, to je poboljsanje i prosirenje sustava promatranja – kaze Majstorovic.

Advertisement

– Imamo i volontere koji za nas rade besplatno, odnosno vrse klimatoloska mjerenja. Jedan od njih je i Dino Memic iz Blagaja, koji nam vec godinu salje mjerenja sa svoje male meteoroloske stanice, a sada je osmi razred osnovne skole – naglasava Majstorovic.

Avaz