U Žepču održan sajam “Dani maline i meda”

Više od 80 izlagača izlagalo je svoje proizvode na četvrtim “Danima meda i maline“ održanim u Žepču. Izlagači s područja cijele Bosne i Hercegovine nastojali su prikazati svoje proizvode okupljenim mještanima te ostvariti kontakte koji će im koristiti u budućnosti.

U ovom trenutku samo na području općine Žepče radi više od 200 proizvođača maline, a njihov broj se u posljednje dvije godine znatno smanjio zbog gotovo potpunog smanjenja cijene maline na našim prostorima.

-„Nažalost na cijenu tržišta mi ne možemo utjecati. Problem u BiH je “velikih igrača“ tj. velikih kompanija koje nemaju obzira prema malim proizvođačima vjerojatno gledano s ekonomske strane i ne trebaju imati jer gledaju vlastiti profit, ali mali proizvođači moraju se uvezivati i udruživati da bi opstali“, kazala je direktorica Razvojne agencije Žepče Branka Janko.

Dok BiH uvozi jagodičasto i bobičasto voće iz inozemstva i susjednih država domaći poljoprivrednici guše se u dugovima. Tako se cijena maline koja je iznosila od 1.50-3.00 KM danas iznosi gotovo duplo manje. Što znači da nakon svakodnevnog branja koje, kako su nam proizvođači rekli, nekada traje duže od pet sati dnevno za jedan nabrani kilogram malina dobiju otkupnu cijenu u iznosu nižem od 2.00 KM.

-„Zadnje dvije godine cijena maline enormno je pala, toliko da proizvođači ne mogu pokriti osnovne troškove. Borimo se za otkup, svaka kila nam je bitna, ali većina poljoprivrednika jednostavno ne vidi budućnost“, istaknuo je proizvođač maline iz Žepča Mehmed Alija Jusufović.

Stanje u pčelarstvu znatno je bolje od stanja u malinarstvu, ali i dalje nedovoljno kako bi zadovoljilo troškove pčelara.

Obitelj Slobodana Rajčevića iz Kozarske Dubice livadski med pravi više od 120 godina te je on četvrta generacija pčelara u obitelji. Prema njegovim riječima cijena meda stabilizirala se posljednjih godina na 15 KM što je zadovoljavajuće, ali problem nastaje kada nastupi loša godina kao što je ova i pčelari nemaju izlaza.

-„Teško je se baviti pčelarstvom u BiH. Bilo bi puno bolje kada bismo imali podršku države, neovisno kojeg nivoa jer smo svi u istoj situaciji. Mi poljoprivrednici većinom ovisimo o vremenskim uvjetima što je ogroman problem, jer bez pomoći države smo prepušteni sami sebi i možemo se samo nadati povoljnim vremenskim uvjetima“, naglasio je predstavnik Pčelinjaka Rajčević, Slobodan Rajčević.

Naime, sadnja malina i smilja zajedničkim je snagama prije nekoliko godina zauzela prvo mjesto u BiH poljoprivredi kada su nasadi malina i smilja, svaki na svom teritoriju, prehranjivali bosanskohercegovačke obitelji. Danas, situacija nikada nije bila gora, te je većina poljoprivrednika odustala od nekada unosnog posla.

Stanje poljoprivrednika u BiH u posljednjih nekoliko godina alarmantno je, te se svi zajedno, neovisno iz kojeg područja dolaze, mogu samo nadati poboljšanju uvjeta i boljim danima u kojima će država napokon prepoznati njihove potrebe.

Jelena Pervan/Zepce.Ba