Primjena osobnih racunala, dugotrajan i ergonomski nepovoljan rad na njima dovodi do sindroma prenaprezanja vratne kraljeznice i gornjih ekstremiteta, a krajnja je posljedica tzv. “kompjuterska saka”. Osobe za racunalom i misem provedu i do 12 sati dnevno sto rezultira ponavljajucim stereotipnim i dugotrajnim statickim i dinamickim opterecenjem vratne kraljeznice, ruku, a posebno sake i prstiju. Pocetnom zamoru i prenaprezanju ne pridaje se neka veca pozornost do pojave jasnih klinickih manifestacija koje uglanvom imaju kronican tijek, iznosi prof. Marjan Kudrna u svom istrazivanju objavljenom u hrvatskome strucnom casopisu Fizioterapija. Navodeci, kako prema Uredu za statistiku u Americi sindromi prenaprezanja cine oko 60 posto svih bolesti, a sindrom karpalnog tunela je po ucestalosti najcesci. Broj sindroma karpalnog kanala se od 1982. do 1992. godine utrostrucio. Kompjuterska saka ili sindrom karpalnog tunela zahvaca saku, rucni zglob i podlakticu. To je stanje kada je poremecena funkcija nervusa medianusa. Razlog tome je konstantan pritisak na medijalni zivac koji prolazi kroz rucni zglob i manifestira se ukocenoscu, bockanjem, bolnoscu, slaboscu i nelagodom u rucnom zglobu, saci i podlaktici. Karpalni tunel, velicine jedva deset milimetara, nalazi se izmedju malih kostiju rucnog zgloba i poprecnog karpalnog ligamenta (odmah ispod njega prolazi medijalni zivac). Tunel potpuno ispunjava devet tetiva misica koji pokrecu prste sake te jedini spomenuti zivac s arterijom koja ga hrani. Sve tetive oblozene su vrlo osjetljivom sinovljalnom ovojnicom koja omogucava klizanje medju tetivama. Svaka iritacija ili upala tetiva rezultira oticanjem i zadebljanjem sinovljalnih opni, sto dovodi do povecanja pritiska u stijesnjenom karpalnom tunelu. Medijalni zivac u kanalu je najmekse strukture pa ga povecani pritisak u karpalnom tunelu gura i gnjeci na poprecni karpalni ligament, kao i arteriju koja hrani taj zivac. U jednom trenutku pritisak na medijalni zivac prelazi tocku kad on moze funkcionirati normalno, pojasnjava prof. Kudrna. Simptomi se uocavaju postupno. Prvo se javlja ukocenost, pa nejasna bol u rucnom zglobu koja se zatim siri na saku i podlakticu. Kako bolest napreduje, bolesnik pocinje osjecati pecenje, grcenje i slabost sake. Ponekad se javljaju ostri bolovi u podlaktici. Kako bolest prelazi u kronicni tijek, javlja se opca distrofija muskulature sake i podlaktice.
