Iako živimo u “muškom” svijetu i na rukovodećim mjestima još uvijek uglavnom gledamo muškarce, među njima se hrabro i odvažno bore i uspješne poslovne žene. One imaju više zadataka. Biti majke i domaćice, ali i uspješne u svom poslu. Jedna od njih je i Branka Janko, direktorica Razvojne agencije Žepče.
Novinarstvo kao prva ljubav
Prva radna iskustva gđa Janko stjecala je u prosvjeti. Po završetku razredne nastave zapošljava se u Osnovnoj školi u Begov Hanu gdje ostaje raditi dvije godine. Zahvaljujući kreativnom radu s učenicima, pozvana je na tadašnju Radiopostaju Žepče gdje sudjeluje u osmišljavanju dječjeg programa. Ubrzo su dječje teme zamijenile one ratne. Zajedno sa kolegama obilazi uzavrele ratne bojišnice gdje kao radio reporter donosi informacije sa prvih linija borbe. Tada počinje raditi i za brojna dopisništva poput Hrvatske riječi iz Sarajeva, Hrvatskog radija Zagreb, Radija Herceg Bosne, a ubrzo i za Večernji list čija je dopisnica ostala i do danas. Nakon okončanja rata, stečena iskustva sa terena navela su je da upiše i završi studij novinarstva u Mostaru što se pokazalo kao odličan korak za daljnju karijeru.
Nevladin sektor prekretnica u karijeri
Iskustva u pisanju projekata Branka je stekla kroz sedmogodišnji rad u Udruzi poduzetnika i poslodavaca Žepče (UPiP).
„Prvi projekt koji sam tada uradila zajedno sa svojim kolegama je projekt Poslovnog inkubatora. Nakon što je isti podržan od Europske unije, imenovana sam prvom direktoricom Poslovnog inkubatora u Žepču. Nakon toga, uslijedili su i drugi uspješni projekti. U međuvremenu, postala sam i direktorica Zadruge, a moje obveze su bile usmjerene na pokretanje različitih vidova proizvodnje, u to vrijeme proizvodnje krastavaca kornišona koja do tada nije bila zastupljena u općini Žepče “, kazala je u razgovoru za Manager.ba gospođa Janko koja se prisjetila i funkcije predsjednice Skupštine Zadružnog saveza FBiH koju je obnašala u četverogodišnjem mandatu.
Nakon sedam godina provedenih u pisanju projekata, poslovnih planova i privlačenja investitora, Janko je pozvana od strane općinskog čelništva da ponovno pokrene radio i preuzme funkciju glavne i odgovorne urednice Radio Žepča. U tri godine zaposlene su četiri mlade osobe, a ovaj radio je postao prijatelj u eteru za sve generacije. No Branka ni tu ne ostaje dugo…
Još jedan novi početak
Početkom 2010. godine Općina Žepče donosi Odluku o pokretanju Razvojne agencije Žepče na čije je rukovodeće mjesto imenovana Branka Janko koja tu funkciju obnaša već u drugom mandatu. Agencija upošljava pet djelatnika, a do sada je realizirala više od trideset različitih projekata. Poseban zadatak za našu sugovornicu je bio prenijeti znanje mladim ljudima koji su svoje prvo iskustvo stekli u RAŽ. I u tome je uspjela.
Od osnutka do danas, kojim projektima se može pohvaliti Razvojna agencija Žepče?
– Realizirane projekte možemo podijeliti na one koji se tiču infrastrukture i na razvojne projekte koji doprinose lokalnom ekonomskom razvoju općine Žepče. Jedan set projekata je rađen u suradnji s brojnim udruženjima, a vezan je za lokalnu zajednicu, kao npr. brendiranje žepačkog sira, pokretanje plasteničke proizvodnje i sl. Obzirom da naša općina najvećim dijelom obuhvaća ruralne predjele, veći dio stanovnštva se odlučuje upravo za poljoprivrednu proizvodnju, stoga su takvi projekti idealna prilika za ovo podneblje. Među uspješnije projekte ubrajamo i one koji se tiču rada sa malim i srednjim poduzećima u metalnom, drvnom i tekstilnom sektoru. Radimo na podizanju njihove konkurentnosti, uvođenju certifikata, standardizacije, izgradnji prototipa koji je potreban za proizvodnju, kao i dokvalifikaciji i kvalifikaciji radne snage. U partnerstvu s općinama Tešanj i Teslić stvaramo područje poslovne izvrsnosti. Riječ je o razvojnoj inicijativi BEAR i zajedničkom projektu COBEAR s kojim ćemo u ove tri sredine utjecati na konkurentnost proizvoda u oko tridesetak malih i srednjih poduzeća. Trenutno radimo na lancu vrijednosti jagodičastog voća koje želimo postaviti na prvo mjesto kada je u pitanju ova proizvodnja u BiH.
Osnaživanje ženskog poduzetništva
Općina Žepče je među sedam općina u Bosni Hercegovini koje su usvojile gender politiku i u svoju administraciju uvele gender senzitivni jezik. Bio je to prvi korak za pokretanje i razvijanje ženskog poduzetništva.
– Meni osobno su najdraži projekti koje smo radili na osnaživanju žena u biznisu. Upravo je suradnja s Gender Centrom FBiH uvela pozitivne promjene u tom segmentu. Nezaposlene žene smo ohrabrili i motivirali da pokrenu svoje vlastite biznise u kojima su ostale uspješne i nakon završetka projekta što je zapravo i bio osnovni cilj. I danas se mogu vidjeti očiti primjeri uspješnih žena koje rade u mljekarstvu, proizvodnji sira, kućnoj radinosti itd. Svoje ideje pretvorile su u prava mala poduzeća koja su registrirale tako da sudjeluju u punjenju kućnog proračuna. Takve projekte ćemo raditi i dalje, jer to je ono na što smo se obvezali, ali i uvidjeli da je potrebno u sredini kakva je općina Žepče.
Važni projekti su svakako i oni koji pospješuju imidž općine Žepče. U okviru Razvojne agencije Žepče, kao organizacijska jedinica, pokrenut je i Centar za investitore. Koja je njegova osnovna uloga?
– Centar za investitore će zagovarati princip one stop shopa (sve na jednom mjestu) gdje će domaći ili strani investitori moći dobiti sve informacije, kao i tehničku pomoć u realizaciji svoje investicije. U ovoj godini zabilježili smo povećanje izvoza za 60% i to je pokazatelj da idemo u dobrom smjeru. Nastavit ćemo raditi i na projektima koje financira delegacija EU. Nažalost, BiH još uvijek ne ostvaruje kvalitetan pristup tim fondovima i to je problem zbog kojeg se ne možemo jače fokusirati na ovu vrstu izvora financiranja, ali svakako ćemo i dalje biti aktivni u tim pozivima.
Na početku smo 2015. godine. Koji su naredni planovi koje ćete kroz rad RAŽ nastojati ostvariti?
– U narednom periodu planiram realizirati još mnogo projekata. Prvenstveno, nastaviti sa organizacijom Gospodarskog foruma općine Žepče koji će i ovoga puta biti susret privatnih poduzeća iz različitih krajeva. Također, imam u planu i realizaciju projekta podrške razvoju inovacija, a na nagradni fond će moći aplicirati i mladi sa svojim inovativnim idejama. Pripremam i projekt punionice meda koji će javnosti biti prezentiran u kolovozu ove godine na Susretu dijaspore. U nekom skorijem vremenu planiram pokrenuti i Centar za razvoj ideja koji će prvenstveno biti okrenut mladima, kao i svim nezaposlenim osobama. Nadam se da ću do kraja drugog mandata uspjeti ostvariti svoju viziju da od žepačkog sira napravim prepoznatljivi brend.
Kroz rad u nevladinom sektoru prošli ste obuku za EUTAC trenera za mala i srednja poduzeća i područje marketinga, a i konzultant ste Business Innovation Programs Norveške u BiH. Odnedavno ste i savjetnica za Pasoš kompetencija koji u BiH provodi Njemačko društvo za međunarodnu suradnju (GIZ). Koliko je kroz karijeru potrebno i neprestano educiranje i usavršavanje?
– Pasoš kompetencija je proces koji će u našoj državi tek zaživjeti. Već ga sada primjenjuju pojedini zavodi za zapošljavanje, a očekuje se njegova primjena i u srednjim školama jer će pomoći u profiliranju učenika za njihova buduća zanimanja. Riječ je o instrumentu kroz koji učite kako procijeniti vlastite sposobnosti, znanja i vještine. Pored formalnog obrazovanja bitna su i neka druga znanja koje je čovjek stekao kroz život. Upravo pasoš kompetencija pomaže da ih spoznate i prezentirate. Na taj način obogaćujete svoj profil putem kojeg se nadogađujete. Ovaj instrument će biti od koristi osobama koje namjeravaju pokrenuti vlastiti biznis, kao i poslodavcima u lakšem prepoznavanju znanja i vještina kod svojih zaposlenika.
Stoga je važno poznavati sebe. Smatram da je bitna osobina svakog čovjeka spremnost na izazove i nova učenja. Uspješan menadžer mora biti vizionar i razmišljati izvan okvira. Bitno je slušati ljude s kojima radite i više puta staviti se u „njihove cipele“. U poslu treba biti profesionalac te cijeniti i tuđi rad. Najsretnija sam kada nezaposlene žene, ali i sve druge motiviram i ohrabrim u pokretanju vlastitog biznisa. Svakako je bitno da im se pruži podrška i u tome sam vrlo aktivna i nesebično dijelim svoje znanje i iskustvo. Volim svoj posao i uvijek ga radim sa srcem. To je moto koji me vodi kroz moj profesionalni rad – kazala je na kraju razgovora Branka Janko.
(manager.ba)
