U intervjuu za Dnevni list kandidat za hrvatskog predsjednika Stipe Mesic govorio je o svom četverogodisnjem predsjedničkom mandatu, naglasavajuci kako je Hrvatska 2000. godine, kada je preuzeo predsjedničko mjesto, nepovratno krenula putem demokratizacije. Osvrcuci se na polozaj Hrvata u BiH, istaknuo je kako je najkritičniji polozaj Hrvata u Republici Srpskoj zbog slabog povratka te je obecao nastavak pomoci kroz kulturne, znanstvene i sportske projekte. Iako su neki predviđali da cete u mirovinu nakon isteka ovog predsjedničkog mandata, kandidirali ste se i za drugi mandat. Sto je ipak bilo presudno? – Zelim zavrsiti posao koji smo započeli. Hrvatska je 2000. godine, u vrijeme kad sam postao predsjednikom Republike, bila u izolaciji koja je dijelom bila rezultat nametnutog nam rata, ali isto tako Hrvatska prije 2000. nije funkcionirala kao pravna drzava, a na zalost, zakoni su se primjenjivali selektivno, mediji nisu bili do kraja samostalni i mnoge se reforme nisu provodile iako su trebale. Zaostajali smo za mnogim tranzicijskim zemljama od kojih smo, objektivno gledajuci, mogli biti puno bolji s obzirom na nasu startnu poziciju nakon rusenja Berlinskog zida i prije gledajuci, mogli biti puno bolji s obzirom na nasu startnu poziciju nakon rusenja Berlinskog zida i prije početka agresije na Hrvatsku. Nakon izbora 2000. Hrvatska je nepovratno krenula putem demokratizacije, odlučna da usvoji europske standarde i da ispuni svoje strateske ciljeve – priključenje Europskoj uniji i NATO-u. U svojem sam se mandatu zalagao upravo za usvajanje demokratskih standarda, sto znači postivanje ljudskih i građanskih prava, primjena zakona na sve ljude jednako bez obzira na nacionalnost, vjeru ili političko opredjeljenje, također su manjine postale nas most suradnje, a mediji su uglavnom dobili ulogu kakvu i trebaju imati u demokratskim drustvima – postali su glas javnosti. Svoj cijeli mandat posvetio sam otvaranju međunarodnih vrata Hrvatskoj i postali smo partner i zemlja do čijeg se stava i misljenja drzi. U ovoj predizbornoj utrci vecina predsjedničkih kandidata Vas ostro napada kao glavnog krivca za sve sto je negativno u Hrvatskoj. Primjerice, Pasalic je u svojim nastupima u Hercegovini javno pozvao birače da ne glasuju za Vas optuzivsi Vas da ste glavni krivac za visoku kaznu izrečenu Dariju Kordicu u Haagu. Smatrate li da je Vase svjedočenje u Haagu bilo presudno za izrečenu kaznu? – U postupku Dariju Kordicu nisam svjedočio. No, ako je Pasalic zaboravio, drugi sigurno nisu, da je upravo on ispracao Hrvate iz Bosne i Hercegovine u Haag. Isto ono sto sam govorio pred Sudom u Haagu, na sto sam bio obvezan prema Ustavnom zakonu Republike Hrvatske, govorio sam i u svojim javnim istupima. Prema tome, moji su stavovi poznati i ne mijenjaju se ovisno o trenutku kao kod nekih drugih. Jeste li zadovoljni trenutnim polozajem Hrvata u BiH, prije svega znajuci za probleme skolstva, medija i ugrozenost tvrtke Aluminij u Mostaru koja je okosnica razvoja Hercegovine, gdje je politika počela uplitati prste, sto bi moglo ugroziti nove investicije? – Polozaj Hrvata u Bosni i Hercegovini najkritičniji je na području Republike Srpske jer se od oko 220.000 Hrvata koliko ih je tamo zivjelo prije rata, do sada vratilo samo oko 12.000. No, pitanje povratka izbjeglih i prognanih jest pitanje koje zajednički trebaju rjesavati sve tri drzave. Međutim, Hrvati kao konstitutivni narod Bosne i Hercegovine svoj polozaj mogu poboljsati kroz vece angaziranje u drustvenom i političkom zivotu, odnosno kroz participiranje u tijelima vlasti, a Hrvatska ce svoju pomoc nastaviti davati kroz kulturne, znanstvene i sportske projekte. Kada je riječ o politici i političarima, politika uvijek mora poticati i promovirati gospodarske interese, a ne ih kočiti radi uskih stranačkih i parcijalnih interesa. Moja poruka tvrtkama iz Republike Hrvatske bit ce da investiraju u BiH. Kakvu podrsku Hrvati u Bosni i Hercegovini mogu očekivati ako budete ponovno izabrani za predsjednika Republike Hrvatske? – Hrvati u Bosni i Hercegovini uvijek ce imati pomoc Hrvatske, ali oni se trebaju sami boriti za svoje interese u institucijama Bosne i Hercegovine, jer jedino na taj način mogu osigurati prosperitet i boljitak unutar BiH. Zalagat cu se također i da sva tri konstitutivna naroda ostvaruju pravo na svoju konstitutivnost na cijelom teritoriju BiH. Jednako tako, podrzavat cu nastojanje da nase međudrzavne granice ne budu barijere nego mjesta suradnje, kako u bilateralnim odnosima RH i BiH, tako i u svim oblicima regionalne suradnje, kao i u europskim procesima. Međutim, ključnim smatram potrebu ozivljavanja bh. gospodarstva, prvenstveno radi mogucnosti ostvarenja povratka prognanih i izbjeglih, jer nije dovoljna samo obnova stambenih jedinica, nuzno je ljudima osigurati radna mjesta, vrtice, skole … Bosni i Hercegovini, kao i Hrvatskoj, strani investitori su potrebni za ozivljavanje proizvodnje i otvaranje radnih mjesta. Osim toga, nase dvije drzave imaju mogucnosti i zajednički nastupati na trecim trzistima. I konačno, najveci uspjeh bit ce postignut onda kada se tvrtke ne budu dijelile na hrvatske, srpske ili bosnjačke, nego isključivo prema kriteriju uspjesnosti. Najavili ste da cete uvesti Hrvatsku u punopravno članstvo Europske unije. Sto ce biti ako se Hrvatskoj postavi uvjet izručenja Gotovine ili imate informacije da do toga nece doci? – Hrvatska je svjesna preuzetih međunarodnih obveza i odlučna je ispuniti ih, i to ne radi Europe, nego radi sebe same i radi svojih građana. Jedna od obveza je i suradnja s Haaskim sudom, a Hrvatska s tim sudom surađuje u potpunosti. Svi nasi građani koji su bili pozvani pred Haaski sud, bilo kao osumnjičeni, svjedoci ili optuzeni, tom su se pozivu odazvali i nema nikakvog razloga da se stiti samo jednu osobu. General Gotovina je nedostupan hrvatskim vlastima i sve informacije koje su nase sluzbe dobile o njegovu navodnom kretanju i boravistu su provjerene i nisu se pokazale točnima. General Gotovina je zasluzan za obranu Hrvatske, ali to ga ne oslobađa obveze da odgovori na pitanja Haaskog suda.